Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?Olsem Wanem Blong Kontrolem Strong Dring?

?Olsem Wanem Blong Kontrolem Strong Dring?

 Samfala oli dring moa taem oli wari, oli stap olgeta nomo, no oli les. ?Olsem wanem long yu? ?Yu dring moa naoia i bitim bifo? Sipos yes, ?yu save mekem wanem blong kontrolem strong dring mo no dipen long hem? Tingbaot ol advaes ya.

 ?I stret blong tekem hamas dring?

 Baebol i talem se: “Yu no mas stap wetem olgeta we oli dring tumas waen.”—Ol Proveb 23:20.

 Tingbaot: Baebol i no agensem man we i dring smol nomo. (Prija 9:7) Be Baebol i soemaot se hemia i defren long man we i dring tumas o i dring gogo i fuldrong. (Luk 21:34; Efesas 5:18; Taetas 2:3) Nating se yu no fuldrong, be sipos yu dring tumas, yu no moa save mekem ol gudfala desisen, yu save spolem helt blong yu, mo yu no moa fren gud wetem ol narafala.—Ol Proveb 23:29, 30.

 Plante man we oli gat save long saed ya, oli makem se man i dring smol o i dring bitim mak from hamas dring we hem i tekem long wan dei o long wan wik. a Be dring i mekem defdefren samting long ol man. Samtaem i moa gud we man i no dring nating. Wol Helt Oganaesesen i talem se:

 “Samtaem wan o tu dring i tumas. Eksampol:

  •   Taem yu draevem trak o yusum wan masin we i denja.

  •   Taem yu gat bel o yu stap givim titi long pikinini.

  •   Taem yu stap dring strong meresin.

  •   Taem yu gat wan sik.

  •   Taem yu no save kontrolem yu.”

 Ol saen we oli soemaot se yumi stap dring bitim mak

 Baebol i talem se: “I gud yumi jekemgud mo luklukgud ol fasin blong yumi.”—Ol Krae 3:40.

 Tingbaot: Yu save protektem yu wan sipos yu stap jekem yu oltaem long saed blong dring, mo yu rere blong jenisim fasin blong yu. Hemia ol saen we oli soemaot se yu no moa save kontrolem strong dring.

  •   Yu dipen long dring blong stap glad. Yu harem se yu mas dring blong spel, taem yu joen wetem ol narafala, o blong gat gudtaem. Yu dring taem yu gat wan problem.

  •   Yu dring moa naoia i bitim bifo. Yu tekem moa dring long wan dei, yu tekem dring we i strong moa, mo yu nidim moa dring i bitim bifo blong harem se i givhan long yu.

  •   Yu gat problem long haos o long wok from we yu dring. Eksampol, maet yu spenem moa mane long dring, nao yu sot long mane.

  •   Afta we yu dring, yu mekem desisen we i no waes, olsem yu draevem trak, swim long solwota, o yu yusum wan masin we i denja.

  •   Sam narafala oli talem se yu dring tumas. Taem oli talem, yu rao long olgeta. Yu dring long fasin haed, o yu giaman long saed blong hamas dring yu tekem.

  •   I had blong stop. Yu traem blong katem namba blong ol dring we yu tekem o yu traem blong stop, be yu no save mekem.

 Faef advaes blong givhan long yu blong kontrolem strong dring

 1. Mekem wan plan.

 Baebol i talem se: “Man we i stap wok had, i sua se ol plan blong hem bambae oli go gud.”—Ol Proveb 21:5.

 Traem samting ya: Jusum ol dei blong wik we bambae yu dring. Putum mak long hamas dring we bambae yu tekem long ol dei ya. Mo makemaot tu dei evri wik we yu no dring nating.

 Wan grup long Inglan we i tijim ol man long saed blong dring, i talem se: “Blong no kam olsem we yu dipen long dring, i gud yu makemaot sam taem we yu no dring nating.”

 2. Folem plan blong yu.

 Baebol i talem se: “Finisim wok ya we yufala i glad blong statem.”—2 Korin 8:11.

 Traem samting ya: Lanem wanem saes glas i stret, mo kaontem hamas glas yu dring. Traem faenem sam dring we yu laekem be oli no gat alkol long olgeta, mo meksua se yu gat sam oltaem long haos.

 U.S. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism i talem se: “Sam smol jenis oli save givhan bigwan blong blokem trabol we i kamaot from strong dring.”

 3. Holemtaet desisen blong yu.

 Baebol i talem se: “‘Yes’ we yufala i talem i mas minim yes nomo, mo ‘No’ we yufala i talem i mas minim no nomo.”—Jemes 5:12.

 Traem samting ya: Sipos narafala i wantem givim wan dring long yu, yu mas rere blong talem “No” wetem respek mo strong tingting.

 U.S. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism i talem se: “Sipos yu kwik blong talem no long ol man we oli wantem givim dring, bambae i isi moa blong yu folem plan blong yu.”

 4. Tingbaot frut blong gudfala desisen blong yu.

 Baebol i talem se: “En blong wan wok i gud moa i bitim stat blong hem.”—Prija 7:8.

 Traem samting ya: Raetemdaon ol risen from wanem yu wantem kontrolem strong dring. Maet yu raetem ol samting olsem: Yu slip gud, helt i moa gud, yu gat moa mane, mo yu fren gud wetem ol narafala. Sipos yu tokbaot desisen blong yu wetem ol narafala, talem ol gudfala frut we yu kasem be i no hadtaem we yu fesem.

 5. Askem long God blong i givhan long yu.

 Baebol i talem se: “Mi mi gat paoa blong fesem olgeta samting from God ya we i givim paoa long mi.”—Filipae 4:13.

 Traem samting ya: Sipos yu ting se yu stap dring tumas, prea long God blong askem help. Askem long hem blong i givim strong tingting mo i halpem yu blong yu bos long tingting blong yu. b Mo tekem taem blong stadi long ol waes advaes long Baebol. Sipos Jehova i stap long saed blong yu, bambae yu yu naf blong kontrolem strong dring.

a U.S. Department of Health and Human Services i talem se woman i dring bitim mak “taem hem i tekem 4 dring long wan dei, o 8 dring long wan wik. Man i dring bitim mak taem hem i tekem 5 dring long wan dei o 15 dring long wan wik.” Glas we ol man oli yusum long ol kantri i defdefren saes, taswe i gud yu askem long dokta o long wan man we i wok long saed blong helt, hamas dring i stret long yu.

b Sipos yu no save kontrolem dring, maet yu mas go luk wan dokta tu.