Go long ol haf insaed long hem

Givhan Long Pikinini Blong Gat Ol Gudfala Mak Long Skul

Givhan Long Pikinini Blong Gat Ol Gudfala Mak Long Skul

ADVAES LONG FAMLE

 Maet yu luk se pikinini blong yu i no tinghevi long skul, mo i no stap stadi o mekem ol homwok blong hem. ?Afta wanem i kamaot from? Ol mak blong hem oli nogud mo ol fasin blong hem oli stap jenis. ?Olsem wanem yu save givhan long hem blong kasem gudfala mak long skul?

 Samting we yu mas save

 Fasin blong fosem pikinini i mekem moa problem. !Sipos yu fosem pikinini blong yu, hem i save wari taem hem i stap long skul mo long haos! Taswe, blong hem i winim stres, hem i save giaman, haedem ol nogud ripot blong hem, i giaman i saenem pepa blong ripot long nem blong yu, o i no go skul. Problem ya bae i kam antap moa.

 Presen i maet save spolem pikinini. Wan papa we nem blong hem Andrew i talem se: “Blong givhan long gel blong mitufala, mitufala i givim smol presen long hem sipos ol mak blong hem oli gud, be samting ya i pulum hem blong tingbaot presen nomo. Taem hem i no kasem gudfala mak, hem i harem nogud moa from we hem i no kasem presen i bitim we hem i harem nogud from mak we hem i kasem.”

 Fasin blong blemem tija i no givhan long pikinini. Pikinini blong yu i save gat tingting se hem i no nid blong traehad blong kasem gudfala mak. Hem i save lanem tu blong blemem ol narafala mo dipen long ol narafala blong stretem problem blong hem. Antap moa, pikinini blong yu i save mestem janis blong lanem wan impoten fasin we hem i nidim taem i bigwan, hemia blong rere blong kasem frut blong samting we hem wan i mekem.

 Samting we yu save mekem

 Kontrolem ol filing blong yu. Yu no mas toktok wetem pikinini blong yu long saed blong mak blong hem taem yu kros. Wan papa we nem blong hem Brett i talem se: “Mi mo waef blong mi i luk se gudfala samting i kamaot taem mitufala i kwaet mo mitufala i kasemsave long filing blong pikinini blong mitufala.”

 Rul blong Baebol: “Evri man i mas rere oltaem blong lesin, i no mas hareap blong toktok, mo i no mas hareap blong kros.”—Jemes 1:19.

 Faenemaot stamba blong problem. Sam samting we i save mekem pikinini i no kasem gudfala mak long skul hemia se, ol nara pikinini i mekem i nogud long hem, hem i jenisim skul, hem i wari from ol eksam, i gat problem long famle, i no slip gud, i no gat wan program, o i no putum tingting i stap fulwan long ol wok blong skul. Taswe, yu no mas ting se pikinini blong yu i les.

 Rul blong Baebol: “Man we i traem kasem save long wan bisnes, bambae i faenem gudfala samting.”—Ol Proveb 16:20, NW.

 Mekem se pikinini i glad blong lanem samting. Mekem wan program blong homwok mo stadi, blong pikinini i folem. Jusum wan ples blong pikinini i mekem homwok long hem we i no gat samting (olsem televisen mo mobaelfon) i distebem hem. Seraotem ol taem blong homwok blong mekem oli sot, olsem pikinini i save putum tingting i stap fulwan long homwok blong hem. Hector, wan papa blong Jemani i talem se, “Sipos i gat wan tes, mifala i traem blong lanem smosmol samting evridei, mifala i no wet blong rere from wan tes long las minit.”

 Rul blong Baebol: ‘Olgeta samting oli stap kamtru stret long taem we God i putum.’—Prija 3:1.

 Leftemap tingting blong pikinini blong lanem samting. Taem pikinini i kasemsave gudfala samting we i kamaot from skul naoia, bambae hem i wantem lanem samting. Eksampol, matematik i save givhan long hem blong yusumgud ol mane blong hem.

 Rul blong Baebol: “Yu mas kasem waestok, mo yu mas kam we yu save luksave mining blong ol had samting.”—Ol Proveb 4:5, 8.

 Advaes: Givhan long pikinini blong yu wetem homwok blong hem, be yu no mekem homwok blong hem. Andrew i talem se, “From we gel blong mitufala i dipen long bren blong mitufala, bren blong hem i no wok.” Tijim pikinini blong yu olsem wanem blong hem i mekem homwok hem wan.