Go long ol haf insaed long hem

Taem Yangfala i Mekem i Rong Nao Yu No Moa Trastem Hem

Taem Yangfala i Mekem i Rong Nao Yu No Moa Trastem Hem

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

 Sam yangfala oli brekem ol rul we papa mo mama i putum, long saed blong stret taem we oli mas kambak long haos. Sam narafala oli giaman long papa mo mama, o maet oli aot long haos long fasin haed long naet, blong go joen wetem ol fren. ?Yu save mekem wanem sipos pikinini blong yu i mekem i rong, nao yu no moa trastem hem?

 ?Yangfala blong mi i wan rebel?

 Maet nogat. Baebol i talem se: “Fasin blong pikinini, oltaem i save mekem ol krangke samting we i no save tingbaot.” (Ol Proveb 22:15) Profesa Laurence Steinberg i talem se: “Ol yangfala oli hareap tumas, nao oli mekem sam desisen we oli krangke.” Hem i talem tu se, yumi mas “save se bambae oli mekem sam mastik.” a

 ?Olsem wanem sipos hem i giaman long mi?

 Yu no mas ting se yangfala blong yu i wantem nomo blong agensem yu. Ol risej i soemaot se, ol yangfala oli wantem se papa mo mama i glad long olgeta, nating we oli mekem olsem se oli no kea. Maet yangfala blong yu i no soemaot se hem i harem nogud long samting we hem i mekem, o hem i wari se hem i mekem yutufala i harem nogud.

Wan bun we i brok i save kam strong bakegen. Long sem fasin, yu save trastem pikinini blong yu bakegen afta we yu givhan long hem blong i kam gud

 ?Hemia fol blong hu?

  •    ?Olgeta we hem i joen wetem? Baebol i talem se: “Ol rabis fren oli save spolem ol gudfala fasin.” (1 Korin 15:33) I tru, ol fren oli save gat bigfala paoa long ol yangfala. Mo ol narafala samting tu olsem sosial media mo ol advetaesmen, oli save gat paoa long olgeta. Antap long ol samting ya, ol yangfala oli no gat plante save, taswe i isi blong ol yangfala oli save mekem plante desisen we oli no waes. Oli mas lanem lesen long ol desisen blong olgeta, blong oli save kam bigman long tingting mo yusum gud tingting blong olgeta long fiuja.

  •    ?Hem i fol blong mi? Maet yu stap tingting se yu strik tumas, nao samting ya i mekem se yangfala i kam stronghed. O maet yu ting se yu no strik i naf, nao hem i fri blong mekem eni samting. Be i moa gud yu no tingbaot stamba blong problem, be yu tingbaot olsem wanem yu save halpem yangfala blong yu.

 ?Olsem wanem blong halpem hem blong i kam gud nao yu save trastem hem bakegen?

  •   No kam kros. Yangfala blong yu i save se bambae yu kros. Be maet yu save mekem samting we i defren. Yu save toktok gud long hem blong faenemaot from wanem hem i mekem samting we i rong. ?Hem i wantem save se i olsem wanem blong mekem samting ya? ?Hem i no gat samting blong mekem? ?Hem i harem se i stap hem wan? ?Hem i wantem gat sam fren? Hemia i no ol gudfala risen blong mekem i rong, be i blong givhan long yu mo hem, blong yutufala i kasem save samting we i lidim hem blong mekem i rong.

     Advaes blong Baebol: ‘Rere oltaem blong lesin, no hareap blong toktok, mo no hareap blong kros.’—Jemes 1:19.

  •   Halpem hem blong i tingting gud long samting we hem i mekem. Askem ol kwestin olsem: ?Yu lanem wanem long samting we i hapen? ?Bambae yu mas mekem wanem sipos samting ya i hapen bakegen? Ol kwestin olsem oli save givhan long yangfala blong i yusum gud tingting blong hem blong mekem ol waes desisen.

     Advaes blong Baebol: “Yu mas stretem olgeta, yu tok strong long olgeta, mo yu talem ol advaes blong givhan long olgeta. Taem yu mekem samting ya, yu mas gat longfala tingting, mo yu mas tijim gud ol man.”—2 Timoti 4:2.

  •   Mekem hem i luksave se bambae hem i kasem nogud frut from rong we hem i mekem. I moagud se papa mo mama i givim panis we i joen wetem rong we yangfala i mekem. Olsem nao, sipos yangfala i no go long skul be i go pleplei wetem ol fren blong hem, i gud yu blokem hem blong smoltaem, blong i no moa joen wetem ol fren blong hem.

     Advaes blong Baebol: “Wanem sid we man i planem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i kakae.”—Galesia 6:7.

  •   Traehad blong trastem hem bakegen. Samting ya bambae i no hapen kwik. Nating se i olsem, yangfala blong yu i mas save se, afta we taem i pas, bambae yu trastem hem bakegen. Mekem hem i save se sipos hem i kamgud moa, bambae yu save trastem hem bakegen. Sipos hem i harem se bambae yu neva trastem hem bakegen, bambae hem i no moa traehad.

     Advaes blong Baebol: “Yufala i no mas pulum pikinini blong yufala blong i kam kros, from we sipos yufala i stap mekem olsem, tingting blong hem bambae i foldaon.”—Kolosi 3:21.

a I kamaot long buk ya You and Your Adolescent.