Go long ol haf insaed long hem

?Sin Hem i Wanem?

?Sin Hem i Wanem?

Ansa we Baebol i givim

 Sin i wan aksen, tingting, o filing we i go agensem ol tingting blong God. Hemia i minim tu fasin blong brekem loa blong God, taem yumi mekem wan samting we i rong o i no stret long ae blong God. (1 Jon 3:4; 5:17) Baebol i talem se taem wan man i no mekem samting we hem i sud mekem, hemia tu i wan sin.—Jemes 4:17.

 Long lanwis blong Baebol bifo, oli talem se tok ya sin i minim “mestem wan mak” o wan taget. Eksampol, wan grup blong ol soldia long Isrel bifo oli savegud olsem wanem blong slingim ol ston we “oli no save mestem” mak blong olgeta. Sipos yumi transletem toktok ya stret olsem we i stap, bambae i kam olsem “oli no save mekem sin.” (Jajes 20:16) Taswe, sin i minim se yumi mestem ol stret mak o tingting blong God.

 God i Krieta blong yumi so hem i gat raet blong putum ol rul long olgeta man. (Revelesen 4:11) Taswe, yumi mas talemaot ol fasin blong yumi long hem from we hem i gat raet blong jajem yumi.—Rom 14:12.

?I posibol blong no sin nating?

 Nogat. Baebol i talem se: “Olgeta evriwan oli mekem sin mo oli no naf blong kasem glori blong God.” (Rom 3:23; 1 King 8:46; Prija 7:20; 1 Jon 1:8) ?From wanem i olsem?

 Long stat, Adam mo Iv i nogat sin. Tufala i stretgud olgeta, hemia from we God i wokem tufala long pija blong hem. (Jenesis 1:27) Be taem tufala i no obei long God, tufala i no moa stretgud olgeta. (Jenesis 3:5, 6, 17-19) Mo from we tufala i no moa stretgud olgeta, tufala i pasem samting ya mo sin long olgeta pikinini blong tufala. (Rom 5:12) Olsem King Deved i talem: “Mi mi man nogud stat taem we mi bon.”—Ol Sam 51:5.

?I gat sam sin we oli bigwan moa bitim ol narawan?

 Yes. Eksampol, Baebol i talem se ol man Sodom bifo “oli rabis, oli stap mekem sin we i nogud we i nogud” mo sin blong olgeta “i bigwan tumas.” (Jenesis 13:13; 18:20) Makem tri poen we i soemaot olsem wanem wan sin i bigwan o i nogud we i nogud.

  1.   Bigfala sin. Baebol i givim woning long yumi blong no mekem ol bigfala sin olsem mekem enikaen doti fasin blong seks, wosipim aedol, stil, drong, trikim narafala blong stilim olting blong hem, kilim man i ded, mo wok wetem ol rabis spirit. (1 Korin 6:9-11; Revelesen 21:8) Baebol i tokbaot se hemia i defren long ol sin we man i mestem nao i mekem, olsem ol toktok mo aksen we i mekem narafala i harem nogud. (Ol Proveb 12:18; Efesas 4:31, 32) Nating se i olsem, Baebol i enkarejem yumi blong no luk eni sin se i nating nomo, from oli save lidim yumi blong mekem ol bigfala sin we i agensem ol loa blong God.—Matiu 5:27, 28.

  2.   Tingting we i pulum yu. Sam man oli mekem sin from we oli no save tingting blong God. (Ol Wok 17:30; 1 Timoti 1:13) Baebol i talem se hemia i stil wan sin, be i defren long sin we man i minim nomo blong mekem. (Namba 15:30, 31) Sin we man i minim nomo blong mekem, i kamaot from we ‘hat blong hem i rabis.’—Jeremaea 16:12.

  3.   Hamas taem yu mekem. Baebol i soemaot se taem man i mekem sin wan taem nomo, hemia i defren long man we i mekem sin bakegen mo bakegen. (1 Jon 3:4-8) Olgeta we oli “gohed nomo blong mekem sin,” nating se oli save finis samting we i stret, God bambae i jajem olgeta.—Hibru 10:26, 27.

 Olgeta we oli mekem bigfala sin, bambae oli harem nogud, oli harem se mastik blong olgeta i hevi tumas. Eksampol, King Deved i raetem se: “ol mastik blong mi oli hivap i go bitim hed blong mi, oli olsem wan hevi baden, we i bigwan tumas blong mi karem.” (Ol Sam 38:4) Be Baebol i givim hop ya se: “I gud man nogud i lego ol fasin blong hem mo rabis man i lego ol tingting blong hem. I gud hem i gobak long Jehova, hem bambae i gat sore long hem, yes, long God blong yumi, from we bambae hem i fogif long wan fasin we i bigwan.”—Aesea 55:7.