Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Mesia Lɛ He Gbalɛi Lɛ Tsɔɔ Akɛ Yesu Ji Mesia Lɛ?

Ani Mesia Lɛ He Gbalɛi Lɛ Tsɔɔ Akɛ Yesu Ji Mesia Lɛ?

Hetoo ni Biblia lɛ kɛhãa

 Hɛɛ. Be ni Yesu yɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ, ewo gbalɛi babaoo ni kɔɔ “Mesia Hiɛnyiɛlɔ lɛ,” mɔ ni baatsɔ “je lɛ Yiwalaherelɔ” lɛ he lɛ obɔ. (Daniel 9:25; 1 Yohane 4:14) Ni yɛ Yesu gbele sɛɛ po lɛ, etee nɔ ewo gbalɛi ni kɔɔ Mesia lɛ he lɛ obɔ.—Lala 110:1; Bɔfoi 2:34-36.

 Mɛni ji “Mesia” lɛ shishi?

 Hebri wiemɔ ni ji Ma·shiʹach (Mesia) kɛ Greek wiemɔ ni ji Khri·stos (Kristo) lɛ fɛɛ hiɛ shishinumɔ kome, no ji “Mɔ Ni Afɔ Lɛ Mu.” No hewɔ lɛ, gbɛ́i “Yesu Kristo” lɛ shishi ji “Yesu, Mɔ Ni Afɔ Lɛ Mu Lɛ,” loo “Yesu, Mesia Lɛ.”

 Yɛ blema lɛ, bei pii lɛ, kɛ́ abaafɔ mɔ ko mu lɛ, afɔseɔ mu ashwieɔ eyiteŋ kɛtsɔɔ akɛ aahala lɛ kɛhã hegbɛ loo gbɛhe krɛdɛɛ ko. (3 Mose 8:12; 1 Samuel 16:13) Nyɔŋmɔ hala Yesu akɛ Mesia​—eji gbɛhe ko ni nɔ kwɔ waa. (Bɔfoi 2:36) Kɛ̃lɛ, nɔ najiaŋ ni Nyɔŋmɔ baafɔse mu eshwie Yesu yiteŋ lɛ, ekɛ mumɔ krɔŋkrɔŋ lɛ moŋ fɔ lɛ mu.—Mateo 3:16.

 Ani mɛi fe ekome baanyɛ awo gbalɛi ni kɔɔ Mesia lɛ he lɛ obɔ?

 Dabi. Bɔ ni atsɔɔ waonaa okadi nɔ ayɔseɔ mɔ aŋkro ko lɛ, nakai nɔŋŋ Biblia mli gbalɛi ni baa mli lɛ hãa ayɔseɔ mɔ kome pɛ akɛ Mesia, loo Kristo lɛ. Kɛ̃lɛ, Biblia lɛ bɔ kɔkɔ akɛ “amale Kristoi kɛ amale gbalɔi baate shi ni amɛbaafee okadii kɛ naakpɛɛ nii wuji koni amɛkɛlaka mɛi, ni amɛbaaka akɛ amɛbaalaka mɛi ni ahala lɛ po.”—Mateo 24:24.

 Kulɛ, ani Mesia lɛ baanyɛ aba sɛɛ mli?

 Dabi. Biblia lɛ gba akɛ Mesia lɛ baajɛ Israel Maŋtsɛ David seshi lɛ mli. (Lala 89:3, 4) Kɛ̃lɛ, Yudafoi lɛ awekui ni hi shi yɛ blema lɛ ahe saji ni aŋmala ashwie shi kɛyashi David nɔ lɛ laaje, eeenyɛ efee akɛ efite be ni Romabii lɛ kpãtã Yerusalem hiɛ yɛ afii 70 Ŋ.B. a Kɛjɛ nakai beiaŋ kɛbaa nɛɛ, mɔ ko mɔ ko nyɛɛɛ atsɔɔ akɛ ejɛ Maŋtsɛ David weku lɛ mli. Shi nɔ ni tamɔɔɔ nakai lɛ, Yesu beiaŋ, no mli lɛ, Maŋtsɛ David weku lɛ he saji ni aŋmala ashwie shi lɛ yɛ, ni be ni Yesu wie akɛ ejɛ David wekutɔkpaa lɛ mli lɛ, ehenyɛlɔi lɛ po nyɛɛɛ aje he ŋwane.—Mateo 22:41-46.

 Mesia lɛ he gbalɛi enyiɛ yɔɔ Biblia lɛ mli?

 Anyɛŋ atsɔɔ Mesia lɛ he gbalɛi abɔ ni yɔɔ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, esoro bɔ ni mɔ fɛɛ mɔ baasumɔ ni ekane gbalɛi ehã, ni ebaanyɛ eba lɛ nakai yɛ gbalɛi ni eyɛ faŋŋ akɛ ekɔɔ Mesia lɛ he lɛ po amli. Atsĩ nibii babaoo ni kɔɔ Mesia lɛ he lɛ atã yɛ Yesaia 53:2-7 lɛ mli. Mɛi komɛi baabu sane muu nɛɛ fɛɛ akɛ gbalɛ kome, ni mɛi komɛi hu baana nibii srɔtoi ni yɔɔ mli lɛ ateŋ eko fɛɛ eko akɛ gbalɛ.

 Mesia lɛ he gbalɛi komɛi ni ba mli yɛ Yesu nɔ

Gbalɛ

He ni eyɔɔ

Emlibaa

Abraham Seshi

1 Mose 22:17, 18

Mateo 1:1

Abraham binuu Isak seshinyo

1 Mose 17:19

Mateo 1:2

Ejɛ Israel weku ni ji Yuda lɛ mli

1 Mose 49:10

Mateo 1:1, 3

Ejɛ Maŋtsɛ David seshi ni ayeɔ maŋtsɛ yɛ mli lɛ mli

Yesaia 9:7

Mateo 1:1

Yoo fro fɔ lɛ

Yesaia 7:14

Mateo 1:18, 22, 23

Afɔ lɛ yɛ Betlehem

Mika 5:2

Mateo 2:1, 5, 6

Awo lɛ gbɛ́i akɛ Imanuel b

Yesaia 7:14

Mateo 1:21-23

Efɔlɔi bɛ nɔ ko tsɔ

Yesaia 53:2

Luka 2:7

Agbe gbekɛbii yɛ efɔmɔ sɛɛ

Yeremia 31:15

Mateo 2:16-18

Atsɛ lɛ kɛjɛ Ejipt

Hosea 11:1

Mateo 2:13-15

Atsɛ lɛ Nazaretnyo c

Yesaia 11:1

Mateo 2:23

Atsu mɔ ko kɛtsɔ ehiɛ

Maleaki 3:1

Mateo 11:7-10

Afɔ lɛ mu akɛ Mesia yɛ afi 29 Ŋ.B. d

Daniel 9:25

Mateo 3:13-17

Nyɔŋmɔ kɛɛ akɛ E-Bi ni

Lala 2:7

Bɔfoi 13:33, 34

Ehiɛ dɔ yɛ Nyɔŋmɔ shĩa lɛ he

Lala 69:9

Yohane 2:13-17

Sane kpakpa jajelɔ

Yesaia 61:1

Luka 4:16-21

Eshiɛmɔ yɛ Galilea lɛ ji la kpele

Yesaia 9:1, 2

Mateo 4:13-16

Efee naakpɛɛ nii tamɔ Mose

5 Mose 18:15

Bɔfoi 2:22

Ewie ehã Nyɔŋmɔ tamɔ Mose fee lɛ

5 Mose 18:18, 19

Yohane 12:49

Etsa mɛi pii ahelai

Yesaia 53:4

Mateo 8:16, 17

Egbalaaa mɛi ajwɛŋmɔ kɛbaaa enɔ

Yesaia 42:2

Mateo 12:17, 19

Emusuŋ tsɔ lɛ yɛ mɛi ni naa nɔ lɛ ahe

Yesaia 42:3

Mateo 12:9-20; Marko 6:34

Ehã ana Nyɔŋmɔ jalɛsaneyeli lɛ

Yesaia 42:1, 4

Mateo 12:17-20

Ŋaawolɔ Ni Nɔ Bɛ

Yesaia 9:6, 7

Yohane 6:68

Ejaje Yehowa gbɛ́i lɛ

Lala 22:22

Yohane 17:6

Ekɛ nɔkwɛmɔnii tsu nii

Lala 78:2

Mateo 13:34, 35

Hiɛnyiɛlɔ

Daniel 9:25

Mateo 23:10

Mɛi pii heee enɔ amɛyeee

Yesaia 53:1

Yohane 12:37, 38

Ebaatsɔ tɛmɔ tɛ

Yesaia 8:14, 15

Mateo 21:42-44

Adesai kwa lɛ

Lala 118:22, 23

Bɔfoi 4:10, 11

Efeko nɔ ko shi anyɛ lɛ

Lala 69:4

Yohane 15:24, 25

Abɔ kunimyeli oshe be ni eta teji nɔ kɛboteɔ Yerusalem lɛ

Zakaria 9:9

Mateo 21:4-9

Gbekɛbii jie eyi

Lala 8:2

Mateo 21:15, 16

Eba yɛ Yehowa gbɛ́i lɛ mli

Lala 118:26

Yohane 12:12, 13

Enaanyo kpaakpa tsɔɔ esɛɛ gbɛ

Lala 41:9

Yohane 13:18

Atsɔɔ esɛɛ gbɛ ahe jwiɛtɛi kapɛji 30 e

Zakaria 11:12, 13

Mateo 26:14-16; 27:3-10

Enanemɛi lɛ kwa lɛ

Zakaria 13:7

Mateo 26:31, 56

Amale odasefoi ye odase amɛshi lɛ

Lala 35:11

Mateo 26:59-61

Egbeleee enaa yɛ mɛi ni folɔɔ enaa lɛ ahiɛ

Yesaia 53:7

Mateo 27:12-14

Atsɛ lajɔ̃ ashwie ehe

Yesaia 50:6

Mateo 26:67; 27:27, 30

Atswia eyiteŋ nii

Mika 5:1

Marko 15:19

Agwao lɛ

Yesaia 50:6

Yohane 19:1

Etsĩii mɛi ni gbala lɛ ma lɛ anaa

Yesaia 50:6

Yohane 18:22, 23

Nɔyeli lɛ hiɛnyiɛlɔi lɛ kpãŋ eyinɔ

Lala 2:2

Luka 23:10-12

Akala eniji kɛ enaji akpɛtɛ tso jaŋŋ he

Lala 22:16

Mateo 27:35; Yohane 20:25

Amɛfɔ̃ oshiki yɛ etade lɛ nɔ

Lala 22:18

Yohane 19:23, 24

Abu lɛ ashi eshafeelɔi anɔ

Yesaia 53:12

Mateo 27:38

Aye ehe fɛo, ni ajɛ lɛ

Lala 22:7, 8

Mateo 27:39-43

Ena nɔ ehã eshafeelɔi

Yesaia 53:5, 6

1 Petro 2:23-25

Ebafee tamɔ Nyɔŋmɔ ekwa lɛ

Lala 22:1

Marko 15:34

Ahã lɛ pɔizin kɛ viniga akɛ enu

Lala 69:21

Mateo 27:34

Kumai ye lɛ be ni eshwɛ fioo ni ebaagbo

Lala 22:15

Yohane 19:28, 29

Ekɛ emumɔ wo Nyɔŋmɔ dɛŋ

Lala 31:5

Luka 23:46

Egbo

Yesaia 53:12

Marko 15:37

Ekɛ kpɔmɔnɔ lɛ hã kɛjie esha

Yesaia 53:12

Mateo 20:28

Akuuu ewu

Lala 34:20

Yohane 19:31-33, 36

Atsu lɛ nii

Zakaria 12:10

Yohane 19:33-35, 37

Afu lɛ yɛ niiatsɛmɛi ateŋ

Yesaia 53:9

Mateo 27:57-60

Atee lɛ shi

Lala 16:10

Bɔfoi 2:29-31

Akɛ mɔ ko ye esɛɛgbɛtsɔɔlɔ lɛ najiaŋ

Lala 109:8

Bɔfoi 1:15-20

Akɛ lɛ ta Nyɔŋmɔ ninejurɔ nɔ

Lala 110:1

Bɔfoi 2:34-36

a McClintock and Strong’s Cyclopedia wie akɛ: “Abaanyɛ akɛɛ akɛ, Yudafoi lɛ ahe saji ni aŋmala ashwie shi lɛ fite be ni akpãtã Yerusalem hiɛ shi jeee dani akpãtã hiɛ.”

b Hebri gbɛ́i Imanuel lɛ ni shishi ji “Nyɔŋmɔ Kɛ Wɔ Yɛ” lɛ hãa anuɔ Yesu nitsumɔ akɛ Mesia lɛ shishi jogbaŋŋ. Nibii ni etsu be ni eyɔɔ shikpɔŋ lɛ nɔ lɛ hã ana akɛ, Nyɔŋmɔ kɛ mɛi ni jáa lɛ lɛ yɛ.—Luka 2:27-32; 7:12-16.

c Eeenyɛ efee akɛ wiemɔ “Nazaretnyo” lɛ jɛ Hebri wiemɔ neʹtser, ni shishi ji “kwɛ̃” loo “tsɛ̃” lɛ mli.

d Kɛ́ ootao ona Biblia be he akɔntaabuu ni tsɔɔ akɛ afi 29 Ŋ.B. ji afi nɔ ni Mesia lɛ ba lɛ, kwɛmɔ sane ni ji “Bɔ Ni Daniel Gbalɛ Lɛ Gba Mesia Lɛ Baa Lɛ Efɔ̃ Shi” lɛ.

e Gbalɛ nɛɛ yɛ Zakaria wolo lɛ mli, shi Biblia lɛ ŋmalɔ Mateo kɛɛ akɛ “atsɔ gbalɔ Yeremia nɔ awie.” (Mateo 27:9) Etamɔ nɔ ni be ko ni eho lɛ, akɛ Yeremia wolo lɛ yeɔ klɛŋklɛŋ yɛ Biblia lɛ fã ni atsɛ lɛ “Gbalɔi lɛ” amli. (Luka 24:44) Eeenyɛ efee akɛ Mateo kɛ gbɛ́i ni ji “Yeremia” lɛ tsu nii kɛdamɔ shi kɛhã Biblia lɛ fã ni atsɛ lɛ “Gbalɔi lɛ” ni Zakaria wolo lɛ hu fata he lɛ.