Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Ani Skulyaa Kɛ Shika Baanyɛ Ahã Nibii Ahi Ahã Bo Wɔsɛɛ?

Ani Skulyaa Kɛ Shika Baanyɛ Ahã Nibii Ahi Ahã Bo Wɔsɛɛ?

Mɛi pii susuɔ akɛ, nibii baahi ahã mɛi ni etee skul waa kɛ niiatsɛmɛi. Amɛheɔ amɛyeɔ akɛ, kɛ́ mɔ ko tee yunivɛsiti lɛ ebaatsɔ nitsulɔ kpakpa, ekɛ eweku mli bii baaye jogbaŋŋ, ni ebaatsɔ maŋnyo kpakpa. Amɛheɔ amɛyeɔ hu akɛ, no baahã mɔ ko aná nitsumɔ ni awoɔ mɔ nyɔmɔ jogbaŋŋ yɛ mli, ni akɛ, kɛ́ mɔ ko ná shika pii lɛ, no baahã ená miishɛɛ.

YIŊ KO NI MƐI PII KPƐƆ

Naa nɔ ni nuu ko ni jɛ China, ni atsɛɔ lɛ Zhang Chen lɛ wie. Ewie akɛ, “Mihe miye akɛ ja mitee yunivɛsiti dani ohia ni miyeɔ lɛ sɛɛ baafo, ni akɛ, ja miná nitsumɔ ni awoɔ mɔ nyɔmɔ jogbaŋŋ yɛ mli dani maná miishɛɛ ni mitsui baanyɔ mimli.”

Mɛi pii susuɔ akɛ kɛ́ amɛtee yunivɛsitii ni ehe gbɛ́i waa, ekolɛ, yɛ maŋ kroko nɔ lɛ, no baahã nibii ahi ahã amɛ wɔsɛɛ. Nɛkɛ ji bɔ ni nibii tee lɛ aahu kɛyashi COVID-19 tsɛŋemɔ hela lɛ hewɔ lɛ, mɛi pii nyɛɛɛ afã gbɛ tamɔ tsutsu lɛ dɔŋŋ. Amaniɛ ni Organisation for Economic Co-operation and Development lɛ bɔ yɛ afi 2012 mli lɛ tsɔɔ mli akɛ: “Kɛ́ abua mɛi ni etee skul yɛ maŋsɛɛ lɛ ateŋ mɛi 100 naa lɛ, mɛi 52 ji Asiabii.”

Fɔlɔi pii kɛ nibii wuji shãa afɔle bɔ ni afee ni amɛbii anyɛ aya yunivɛsiti yɛ maŋsɛɛ. Nuu ko ni jɛ Taiwan, ni atsɛɔ lɛ Qixiang lɛ wie akɛ: “Mifɔlɔi bɛ nɔ ko tsɔ moŋ, shi amɛhã mi kɛ minyɛmimɛi etɛ lɛ fɛɛ tee yunivɛsiti yɛ United States.” Efɔlɔi lɛ yafa shika babaoo kɛwo skul lɛ he nyɔmɔ, ni nakai fɔlɔi pii feɔ.

ANI EWAA AMƐ LƐƐLƐŊ?

Mɛi ni kɛ amɛjwɛŋmɔ ma yunivɛsiti yaa kɛ ninámɔ nɔ lɛ ateŋ mɛi pii efee basaa

Skulyaa baanyɛ ahã nibii ahi ahã mɛi yɛ gbɛi komɛi anɔ moŋ, shi jeee be fɛɛ be ehãa skulbii lɛ náa nɔ ni amɛtaoɔ lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, mɛi pii gboɔ deŋme afii pii ni amɛyafaa shika pii koni amɛkɛwo amɛskul lɛ he nyɔmɔ, shi fɛɛ sɛɛ lɛ, amɛnáaa nitsumɔ ni amɛsumɔɔ lɛ. Yoo ko ni atsɛɔ lɛ Rachel Mui lɛ ŋma sane ko yɛ Singapore adafitswaa wolo ko mli akɛ: “Mɛi ni gbeɔ yunivɛsiti naa ni náaa nitsumɔ lɛ ayi miiya nɔ eefa.” Nuu ko ni yɔɔ Taiwan, ni atsɛɔ lɛ Jianjie, ni hiɛ yunivɛsiti digrii srɔtoi lɛ kɛɛ, “Mɛi pii mɔɔ nitsumɔ ni kɛ digrii ni amɛhiɛ lɛ bɛ tsakpaa lɛ mli, ejaakɛ amɛnáaa nitsumɔ.”

Mɛi ni náa nitsumɔ ni kɛ digrii ni amɛhiɛ lɛ yɛ tsakpaa lɛ ekomɛi naa akɛ, nibii eyaaa lɛ bɔ ni amɛkpa gbɛ lɛ. Be ni nuu ko ni jɛ Thailand, ni atsɛɔ lɛ Niran lɛ gbe yunivɛsiti naa yɛ United Kingdom lɛ, eku esɛɛ etee emaŋ ni eyaná nitsumɔ ni etaoɔ lɛ. Ekɛɛ akɛ, “Digrii ni mihiɛ lɛ hã miná nitsumɔ ni awoɔ mɔ nyɔmɔ babaoo yɛ mli taakɛ mikpa gbɛ lɛ. Shi enɛ bi ni mikɛ ŋmɛlɛtswai pii atsu nii waa koni awo mi nakai nyɔmɔ lɛ. Sɛɛ mli lɛ, ashwie mɛi pii, ni mi hu mifata he. Mibayɔse akɛ, nitsumɔ ko nitsumɔ ko bɛ ni baanyɛ ahã nibii ahi ahã mɔ ko wɔsɛɛ.”

Niiatsɛmɛi ni etamɔ nɔ ni nibii miiya lɛ jogbaŋŋ kɛmiihã amɛ lɛ po yɛ weku mli naagbai, hela mɔmɔɔ amɛ, ni amɛyeɔ amɛtsui yɛ shika he. Nuu ko ni jɛ Japan, ni atsɛɔ lɛ Katsutoshi lɛ wie akɛ, “No mli lɛ, miyɛ shika waa, shi fɛɛ sɛɛ lɛ mibɛ miishɛɛ, ejaakɛ mɛi ye mihe awuŋa ni amɛkɛ mi yeee jogbaŋŋ.” Yoo ko ni yɔɔ Vietnam, ni atsɛɔ lɛ Lam lɛ kɛɛ, “Minaa akɛ, mɛi babaoo bɔɔ mɔdɛŋ ni amɛná shika pii, ejaakɛ amɛsusuɔ akɛ no baahã amɛfee shweshweeshwe, shi no moŋ hãa amɛyeɔ amɛtsui waa, hela mɔmɔɔ amɛ, ni amɛhaoɔ.”

Franklin kɛ mɛi babaoo ena akɛ, nibii komɛi ahe hiaa fe shika kɛ yunivɛsiti ni mɔ baaya. Mɛi nɛɛ ateŋ mɛi komɛi kɛ amɛjwɛŋmɔ emaaa heloonaa nibii anɔ, moŋ lɛ, amɛbɔɔ mɔdɛŋ ni amɛba amɛjeŋ jogbaŋŋ ni amɛfee nibii kpakpai amɛhã mɛi, ejaakɛ amɛsusuɔ akɛ no ni baahã nibii ahi ahã amɛ wɔsɛɛ. Ani no baahã nibii ahi ahã amɛ wɔsɛɛ lɛɛlɛŋ? Abaahã sanebimɔ nɛɛ hetoo yɛ sane ni nyiɛ sɛɛ lɛ mli.