Ehecha oĩva pype

Ehecha oĩva pype

“Ojeavri” peteĩ manuskríto yma guare

“Ojeavri” peteĩ manuskríto yma guare

Pe manuskríto de Ein Gedi pedasokue okái vaʼekue ha ojetopáva 1970-pe ndaikatúi kuri ojelee. Péro upéi oñeeskanea en 3D ha ojehecha orekoha unos kuánto versíkulo pe lívro de Levíticogui, ha oĩ avei pype Ñandejára réra.

ÁÑO 1970-pe unos kuánto arkeólogo odeskuvri pe puévlo de Ein Gedípe peteĩ manuskríto okái vaieterei vaʼekue. Ko lugár opyta Israélpe, ag̃ui pe Mar Muértogui oéste gotyo. Haʼekuéra otopa pe manuskríto ojoʼohápe peteĩ sinagóga, upéva ojehapypa vaʼekue oñehundírõ guare pe puevloʼi. Upéva oiméne oiko rakaʼe éntre umi áño 500 ha 550 d.C. Pe manuskríto okái vai rupi, ndaikatúi kuri ni ojelee. Avei ndaikatúi ojeavri ojelee hag̃ua pórke ikuʼipáta. Upéicharõ jepe, oeskanea hikuái en 3D pe manuskríto ha péicha ikatúma “oavri” ha olee hikuái. Haʼekuéra oipuru peteĩ prográma pyahu komputadórape, ha péva oipytyvõ chupekuéra oikuaa hag̃ua mbaʼépa heʼi pe manuskríto.

¿Mbaʼe mbaʼépa ojehecha oñeeskanea rire pe manuskríto? Ojehecha haʼeha peteĩ manuskríto bíblico. Pype oĩ unos kuánto versíkulo oĩva oñepyrũvo lívro de Levítico. Umi versíkulope oĩ pe Tetragrámaton, haʼéva umi 4 létra ojepurúva ojeskrivi hag̃ua Ñandejára réra idióma hebréope. Amalisia ko manuskríto ojeskrivi éntre pe áño 50 ha 400 d.C. Upéicha rupi ko manuskríto orekóva umi Escrituras Hebreas, haʼe hína pe itujavéva ojetopa vaʼekue ojetopa rire Qumránpe umi Rollo del Mar Muerto. Gil Zohar oskrivi vaʼekue pe diário héravape The Jerusalem Post: “Ikatu mboyve ojelee pe manuskríto de Ein Gedi pedasokue oĩháme en párte Levítico, 1.000 áño aja ndojekuaái vaʼekue mbaʼevete, upéva hína éntre umi Rollo del Mar Muerto (ojeskrivi vaʼekue áño 100 rupi a.C.) ha pe ótro manuskríto itujavéva oĩva, pe Códice de Alepo (ojeskrivi vaʼekue 930 rupi d.C.)”. Umi expérto heʼi ko manuskríto ikatúva ojelee komputadóra rupive ohechaukaha pe Torá * “nokambiái hague ohasámaramo jepe hetaiterei áño, ha umi kopísta ojavy mimíramo jepe nokambiái hague umi mbaʼe oĩva pype”.

^ párr. 4 Umi judío ombohéra Torá umi 5 lívro oĩvape oñepyrũvo la Biblia (Génesis, Éxodo, Levítico, Números ha Deuteronomio).