“Onaj tko ne može oprostiti drugima ruši most preko kojeg i sam mora prijeći”, napisao je britanski povjesničar Edward Herbert, koji je živio u 17. stoljeću. Njegove riječi ističu da trebamo opraštati drugima zato što ćemo prije ili kasnije mi sagriješiti i trebat ćemo nečiji oprost (Matej 7:12). No postoji jedan daleko važniji razlog zbog kojeg trebamo opraštati. Apostol Pavao naveo ga je u Kološanima 3:13. (Pročitajte taj redak.)

Svi smo nesavršeni i zato s vremena na vrijeme jedni druge razljutimo ili povrijedimo (Rimljanima 3:23). Što je potrebno da bismo u takvoj situaciji ostali u dobrim odnosima sa svojim bližnjima, koji su nesavršeni kao i mi? Pavao je prije gotovo dvije tisuće godina pod Božjim nadahnućem napisao da trebamo podnositi jedni druge, odnosno biti tolerantni, te praštati jedni drugima. Taj njegov savjet danas nije ništa manje važan. Razmotrimo stoga malo detaljnije riječi zapisane u Kološanima 3:13.

“Podnosite jedni druge.” Glagol “podnositi” prijevod je grčke riječi koja znači biti tolerantan i strpljiv. U jednom biblijskom priručniku stoji da kršćani žive po tom savjetu tako što su “voljni trpjeti tuđe mane ili osobine koje ih iritiraju”. Pavao kaže da trebamo podnositi jedni druge, što znači da ne možemo samo od drugih očekivati da toleriraju naše nedostatke nego i mi trebamo tolerirati njihove. Drugim riječima, ako uvijek imamo na umu da i mi imamo loših karakternih crta koje iritiraju druge, nećemo dopustiti da mane naših bližnjih naruše naš odnos s njima. No što ako nam je netko učinio nešto nažao?

“Spremno opraštajte jedni drugima.” Jedan bibličar navodi da grčka riječ prevedena izrazom “spremno opraštajte” nije uobičajena riječ za oprost. Ona je puno izražajnija i prenosi misao o velikodušnom opraštanju. U jednom pak biblijskom priručniku stoji da ta riječ može značiti “biti blagonaklon prema kome, učiniti mu uslugu ili dobro”. Blagonaklona osoba spremno oprašta čak i onima koji su se loše ponijeli prema njoj. Izuzetno je važno da svi nastojimo tako postupati. Zašto? Zato što će možda već sutra netko trebati biti blagonaklon prema nama te nam oprostiti naše pogreške.

“Kao što je Jehova spremno oprostio vama, tako činite i vi.” U tim se riječima krije najvažniji razlog zašto trebamo opraštati drugima — zato što Jehova spremno oprašta nama (Mihej 7:18). Razmislimo malo koliko je Jehova milostiv prema grešnicima koji se kaju. Za razliku od nas on nikad ne griješi. Ipak, ako se neka osoba iskreno kaje za svoje grijehe, Bog joj spremno prašta iako zna da ona nikad neće imati razloga da oprosti njemu. Osim toga, ne vraća se uvijek iznova na njene greške, nego joj prašta u potpunosti. Jehova je doista savršen uzor u opraštanju onima koji se kaju.

Jehovino milosrđe privlači nas k njemu i potiče da se ugledamo na njega (Efežanima 4:32–5:1). Dobro je da se s vremena na vrijeme zapitamo: “Ako Jehova tako velikodušno oprašta meni, imam li valjanog razloga ne oprostiti svom bližnjem koji se iskreno kaje što me povrijedio?” (Luka 17:3, 4).