Kal idhi e weche manie iye

Osebedo Kochung’ Motegno Kata Bed ni Tuo Okete Piny

Osebedo Kochung’ Motegno Kata Bed ni Tuo Okete Piny

 Virginia, ma en Janeno mar Jehova nigi tuo moro marach miluongo ni locked-in syndrome. Tuoni omiyo dende duto otho. Onyalo neno kendo winjo wach, yawo kendo umo wengene, kendo onyalo sudo wiye matin. Kata kamano, ok onyal wuoyo kata chiemo. Kinde mokalo ngimane ne ber abera kendo ne en ng’ama otegno ahinya. To chieng’ moro gokinyi higa mar 1997, nochako winjo rem moro malit gi ka tok wiye kendo remno notamore rumo. Jaode notere e osiptal kendo ka nochopo odhiambo, pache nolal. Pache noduogo bang’ jumbe ariyo, ka en e ICU, ka dende otho, kendo ka otudne masin ma konye yueyo. Kuom odiechienge moko matin, pache nolal kendo kata en owuon nokiare.

 Virginia lero gima notimore bang’ mano. Owacho kama: “Pacha nochako duogo mosmos. Nalemo gi kinda. Ne ok adwar tho kendo weyo wuoda ma ne en jahigni 9 ka oonge gi ng’ama doluong ni mama. Mondo ateg yiena, natemo paro ndiko mang’eny mag Muma kaka nyalore.

 “Gikone, lakteche ma ne ni e osiptandno nogola e ICU. Nadhi e osiptende mopogore opogore kuom dweche auchiel. Bende, nadhi kama ne inyalo puonjae dak gi chal ma koro noseyudani. Kae to bang’ mago duto nodwoka dala. Denda duto ne pod otho kendo ne nyaka konya timo gimoro amora. Chunya nonyosore ahinya! Nawinjo ka an ng’ama nono e wang’ jomamoko kendo e wang’ Jehova bende. Kendo chunya ne parore ahinya e wi wuoda nikech koro ne ok anyal rite.

 “Nachako somo sula moko ma ne wuoyo e wi ranyisi mag Joneno mag Jehova ma ne nigi chal kaka mara, kendo nawuoro ka naneno gik ma pod ne ginyalo timo ne Jehova. Ranyisigino nokonya bedo gi paro mowinjore kendo keto pacha mana kuom gik ma nanyalo timo. Ka ne pok abedo matuo, ne an-ga gi thuolo matin mar timo gik motudore gi lamo. To tinde an gi thuolo malach, odiechieng’ mangima pile ka pile. Omiyo, kar keto pacha kuom gik ma nyalo nyoso chunya, aketo pacha duto kuom Jehova.

 “Napuonjora tiyo gi kompyuta kendo atiyo gi masin moro ma nyalo ndiko weche ka luwore gi kaka asudo wiya. Timo kamano olaga ahinya, kata kamano, tiyo gi teknoloji e yo ma kamano osekonya mondo apuonjra Muma kendo lero ne jomamoko geno ma an-go e yor barua kod e-mail. An-gi bod moro ma nigi nyukta mag alfabet ma konya wuoyo gi joma ni buta. Ng’at ma adwa wuoyogono siemo nyukta achiel ka achiel. Koyiero nyukta ma ok adwar to ayawo wengena te, to koyiero nyukta ma adwaro to aumo wengena. Watimo kamano nyadi nwoya mondo wandik wach kata sentens ma wadwaro. Moko kuom nyimine ma budhoga koda kinde mang’eny osesomo pacha kendo ginyalo fwenyo gima adwa wacho ka achako wuoyo kodgi. To seche moko ka gindiko gima ne onge e pacha to watieko mana gi nyiero.

Wuoyo ka atiyo gi nyukta mag alfabet mondik e bod

 “Amorga ahinya timo gik moko kanyachiel gi kanyakla. Ajabedoga e chokruok kendo sani atimo kamano e yor vidio. Anyalo ndiko paro ma adwaro golo kae to ng’ato somo parono sama itimo kuonde mag penjo gi dwoko e chokruok. Bende, ajatudora gi jo grubwa mar lendo mondo wane program ma dwe ka dwe mar JW Broadcasting. a

 “Asebedo gi tuoni kuom higni 23. Seche moko ajawinjoga ka ok amor. Kata kamano, sama awinjo kamano, ajalemoga, ariworaga gi owete kod nyimine, kendo abedoga modich e tij Nyasaye. Bende, asebedo painia makonyo kuom higni mokalo auchiel kokalo kuom kony ma ayudo koa kuom kanyakla. Asetemo ahinya mondo aket ne Alessandro wuoda ranyisi maber. Wuodano osekendo kendo sani en jaduong’-kanyakla. En kaachiel gi jaode gin jopainia mapile.

 “Kinde ka kinde, ajaparoga e wi gik ma abiro timo ka koro an e paradiso. Gima okwongo ma abiro gombo timo en wuoyo e wi Jehova gi dwonda awuon. Dagomb wuotho e bath nam ka arango kaka ochue piny ma jaber. Kendo nikech asebedo ka ipidha chiemo gi e mpira, agombo ahinya dak e kinde ma abiro pono olemo kendo chame gi dhoga awuon. Bende, nikech nonyuola e piny Italy, arito gi siso chieng’ ma abiro chamo chiemb Jo-Italy moriwo nyaka chiembwa ma wahero ahinya miluongo ni pizza!

 “Bedo gi ‘geno mar warruok’ osekonya rito pacha. (1 Jo-Thesalonika 5:8) Keto pacha kuom gik ma biro timore e piny manyien miyo abedo gi mor ahinya kata obedo ni sani tuo oketa piny. Kendo an gadier ni tuonani biro rumo. Kuom adier, arito gi siso ahinya ‘ngima madier’ ma Jehova osesingo ni obiro miyowa kokalo kuom Pinyruodhe.”​—1 Timotheo 6:19; Mathayo 6:9, 10.

a Link ma teri kama JW Broadcasting yudore e jw.org/luo.