Kal idhi e weche manie iye

Ang’o ma Muma Wacho e Wi Rito Jonyuol ma Oseti?

Ang’o ma Muma Wacho e Wi Rito Jonyuol ma Oseti?

Dwoko ma Muma chiwo

Nyithindo mosebedo joma dongo nigi ting’ maduong’ mar neno ni girito jonyuolgi moseti e yo maber. Muma wacho ni nyithindo mosebedo joma dongo onego “otim gik ma nyiso chiwruok chuth ne Nyasaye e utegi giwegi . . . , ka gichulogi gima owinjore kodgi, nimar mano en gima long’o e wang’ Nyasaye.” (1 Timotheo 5:4) Sama nyithindo mosebedo joma dongo rito jonyuolgi moseti e yo maber, mano nyiso ni giluwo chik manie Muma ma wacho ni nyithindo omi jonyuolgi luor.​—Jo-Efeso 6:2, 3.

Muma ok wach achiel kachiel kaka onego orit jonyuol moseti. Kata kamano, oting’o ranyisi mar mon gi chwo ma ne orito jonyuolgi. Bende, oting’o puonj manyalo konyo joma rito jogo moseti.

 Ere kaka jomoko norito jonyuolgi moseti e kinde Muma?

Ne gitimo kamano e yore mopogore opogore kaluwore gi chal ma ne nitie.

  • Josef nodak mabor gi wuon-gi ma koro noseti ma niluongo ni Jakobo. Josef nochano mondo okel Jakobo machiegni kode. Josef nomiyo wuon-gi kar dak, nomiye chiemo, kendo norite.​—Chakruok 45:9-11; 47:11, 12.

  • Ruth nodar modhi thurgi min chwore kendo notiyo matek mondo orite.​—Ruth 1:16; 2:2, 17, 18, 23.

  • Ka ne Yesu chiegni tho, nochano kaka ne idhi rit min-gi ma niluongo ni Maria, ma gie kindeno ne nenore ni en chi liel.​—Johana 19:26, 27. *

 Gin puonj mage manie Muma manyalo konyo joma rito jogo moseti?

Muma oting’o puonj manyalo konyo joma rito jonyuol moseti, mondo ginyagre gi pek ma seche moko nyalo miyo giwinj ka giol ahinya.

  • Mi jonyuolni luor.

    Gima Muma wacho: “Luor wuoru gi meru.”​—Wuok 20:12.

    Ere kaka wanyalo tiyo gi puonjno? Nyis ni imiyo jonyuolni luor kuom miyogi thuolo mar timo gik ma gihero. Ka nyalore, migi thuolo mar timo yiero gin giwegi e wi kaka gidwaro ni oritgi. Konchiel bende, nyis ni imiyogi luor ka itimo duto minyalo mondo ikonygi.

  • Tem paro chal margi kendo ing’wonnegi.

    Gima Muma wacho: “Rieko miyo i ng’ato ok wang’ piyo, kendo oyudo duong’ koweyo ne ng’at mokethone.”​—Ngeche 19:11.

    Ere kaka wanyalo tiyo gi puonjno? Ka janyuolni moseti owacho gimoro ma ok berni kendo ok onyis ni omor gi rit mimiye, inyalo penjori kama, ‘Dine atimo nang’o ka dine bed ni an e chal ma entiereno?’ Ka iparo chal ma gintiere kendo ing’wononegi, inyalo reso kama duong’.

  • Many paro kuom jomoko.

    Gima Muma wacho: “Ka ji ok wuo, chenro ok chopi, to chenro chopo ka nitie jong’ad rieko mang’eny.”​—Ngeche 15:22.

    Ere kaka wanyalo tiyo gi puonjno? Tim nonro mondo ing’e kaka inyalo tuoyo jonyuolni. Many ka be nitie kony moko ma sirkal miyoga joma oseti. Wuo gi jomamoko ma oserito jonyuolgi moseti. Ka in gi nyithindu mamoko, unyalo romo mondo uwuo e wi gik ma jonyuolu nyalo dwaro, kaka unyalo ritogi, kod kaka unyalo konyoru e ritogi.

    Unyalo romo kaka joot mondo uwuo kanyachiel e wi kaka ubiro rito jonyuolu ma koro oseti.

  • Bed ng’at mobolore.

    Gima Muma wacho: “Rieko ni kod jo ma obolore.”​—Ngeche 11:2.

    Ere kaka wanyalo tiyo gi puonjno? Ng’e gik minyalo timo kod ma ok inyal timo. Kuom ranyisi, waduto ok wan gi thuolo kod teko moromo. Mano nyalo monowa timo gik moko duto ma dwaher timo ne jonyuolwa. Ka ineno ka ting’ mar rito jonyuolni ohewi, inyalo kwayo kony kuom joodu kata kuom jomamoko molony e rito joma oti.

  • Rit ngimani.

    Gima Muma wacho: “Onge ng’at ma osin gi dende owuon, to opidhe kendo orite ahinya.”​—Jo-Efeso 5:29.

    Ere kaka wanyalo tiyo gi puonjno? Kata obedo ni in gi ting’ mar rito jonyuolni, in bende nyaka irit ngimani kendo irit nyaka joodi ka po ni isedonjo e kend. Onego ichiem maber. Nyaka inind kendo iyue moromo. (Eklesiastes 4:6) Bende, ka nyalore to inyalo bet piny matin sama iol. Ka itimo gigo duto, biro bedoni mayot rito jonyuolni.

 Be Muma wacho ni nyaka rit jonyuol moseti e dala?

Muma ok wach achiel kachiel ni nyithindo mosebedo joma dongo nyaka rit jonyuolgi mana e dala. Joot moko ritoga jonyuolgi moseti e dala ka timo kamano nyalore. Kata kamano, seche moko ginyalo neno ni nyalo bedo maber moloyo ka gitero jonyuol kuonde miritoe joma oseti. Joot duto nyalo romo kanyachiel mondo giyier yo ma giduto gineno ni ber.​—Jo-Galatia 6:4, 5.

^ par. 6 Buk moro ma lero weche manie Muma wacho kama: “Nyalo bedo ni Josef [chwor Maria] ne osetho chon, kendo ni Yesu e ma koro ne ritoga min-gi. To nikech Yesu ne chiegni tho, ng’ano ma koro ne dhi rito min-gi? . . . . Kristo noketo ranyisi maber ne nyithindo ni onego girit jonyuolgi ma oseti.”​—The NIV Matthew Henry Commentary in One Volume, ite mag 428-429.