Skip to content

Skip to table of contents

APPENDIX

Laḡani 1914​—Baibul ai E Perovetalaia Laḡani Badana

Laḡani 1914​—Baibul ai E Perovetalaia Laḡani Badana

LAḠANI momo gunadiai, Baibul stiuden [hari e gwauraidiamu Iehova ena Witnes taudia] na e gwauva, laḡani 1914 ai kara badadia haida do bae vara. Dahaka bae vara, bona dahaka ese e hamomokaniamu laḡani 1914 na laḡani badana?

Luka 21:24 ai Iesu na e gwa: “Idau bese taudia ese Ierusalem bae moia tao, ela bona unu idau bese edia nega baine ore.” Ierusalem na Iuda taudia edia hanua badana, una hanua na Pavapava David ena amo e hematama lohiadia iboudiai edia lohia gabuna. (Salamo 48:1, 2) To, unu lohia na bese haida e gunalaidiava taudia amo na idau. Idia na “Iehova ena terono” ai e helaiva, Dirava ena gwaukau taudia heḡereḡeredia. (1 Sisiga 29:23) Una dainai Ierusalem ese Iehova ena lohia dalana e laulaulaia.

Edena dalai bona edena negai Dirava ena lohia dalana na “idau bese taudia ese . . . bae moia tao” matama? Una na laḡani 607 B.C.E. ai, Babulono taudia ese Ierusalem e hadarerea neganai e vara. “Iehova ena terono” na ta ese se lohiaiava, bona David ena amo e hematama pavapavadia edia lohia dalana na e doko. (2 Hanua Pavapavadia 25:1-26) Dirava ena lohia dalana be bae “moia tao” ela bona hanaihanai, eiava? Lasi, badina Esekiel ese Ierusalem pavapavana ginigabena, Sedekia, e herevalaia neganai, e gwa: “Kwara dabuana ba ruhaia oho, kwara ivavalaina ḡauna ba kokia oho . . . ela bona ia biaguna korikorina bainema; bena ia baina henia.” (Esekiel 21:26, 27) David ena terono “biaguna korikorina” na Keriso Iesu. (Luka 1:32, 33) Una dainai, Dirava ena lohia dalana bae “moia tao” karana na Iesu e Pavapava neganai e doko.

Una mai anina bada karana be edena negai baine vara? Iesu ese e hahedinaraia Idau Bese taudia edia lohia negana na mai hetoana. Daniel karoa 4 ese una nega ena lata ihagauna dalana e hahedinaraia. Una karoa ese Babulono Pavapavana Nebukadnesara ena matahanai e herevalaia. Una matahanai ai au lata hereana ta na e heutu oho. Ia badina na auri bona auri laboralabora amo e ḡeḡea ahu dainai se tubu. Aneru ta na e gwa: “Laḡani hitu na ia latanai bae ha-ore.”​—Daniel 4:10-16.

Baibul ai, nega momo au ese lohia dalana e laulaulaia. (Esekiel 17:22-24; 31:2-5) Una dainai, laulau dalanai au e heutu oho karana ese e hahedinaraia Dirava ena lohia dalana, Ierusalem pavapavadia edia lohia karana ese e laulaulaia ḡauna, na nega sisina lalonai baine doko. To, matahanai ese e hahedinaraia Ierusalem na nega sisina mo “bae moia tao”​—“laḡani hitu.” Unu na dia laḡani korikoridia, to peroveta dalanai e gwaurai laḡanidia. Idia be ede daudaudia?

Apokalupo 12:6, 14 ese e hahedinaraia peroveta dalanai laḡani toi bona laḡani kahana ta na “dina daha-ta sinahu-rua tauratoi-ahui.” Una dainai, peroveta dalanai e gwaurai “laḡani hitu” baita diba totona, dina 1,260 nega rua baita haboumu neganai, dina iboudiai na 2,520. To, Ierusalem e moru murinai, Idau Bese taudia ese Dirava ena lohia dalana na dia dina korikoridia 2,520 ai e “moia tao.” Una dainai, ina peroveta herevana na nega daudau lalonai baine vara. Numera 14:34 bona Esekiel 4:6 ai e hahedinaraia ‘dina ta na laḡani ta,’ una dainai peroveta dalanai e gwauraia “laḡani hitu” anina na laḡani 2,520.

Laḡani 2,520 na October 607 B.C.E. ai, e matama. Una negai Babulono taudia ese Ierusalem e hadikaia bona David ena bese amo ema pavapavana ena dagi na e kokia. Una nega na October 1914 ai e doko. Una negai, “idau bese edia nega” na e ore, bona Iesu Keriso na Dirava ena guba Pavapavana ai ela. *​—Salamo 2:1-6; Daniel 7:13, 14.

Iesu ese e perovetalaia heḡereḡerena, ia guba Pavapavana ai bainela neganai kara badadia​—tuari, doe, tano laga, dai-hanai goreredia​—bae vara. (Mataio 24:3-8; Luka 21:11) Una ese e hamomokaniamu Dirava ena guba Basileiana na laḡani 1914 ai e lohia matama, bona una negai tanobada oromana dikana e matama.​—2 Timoteo 3:1-5.

^ par. 4 October 607 B.C.E. ela October 1 B.C.E. na laḡani iboudiai 606. Zero na asie duahiava dainai, October 1 B.C.E. ela October 1914 C.E. na laḡani iboudiai 1,914. Laḡani 606 bona laḡani 1,914 baita hagaua heboumu neganai, laḡani 2,520 baita davariamu. Laḡani 607 B.C.E. ai, Ierusalem e moru sivaraina ma haida ba diba totona, Insight on the Scriptures bukana ai kaha ladana “Chronology,” eiava bsi04 Stadi Namba 3, rau 3 ba itaia. Iehova ena Witnes taudia ese e karadia.