Skip to content

Skip to table of contents

MAURI SIVARAINA

“Taunimanima Idau-Idau Iboudiai Edia Ḡau Idau-Idau Iboudiai Nala”

“Taunimanima Idau-Idau Iboudiai Edia Ḡau Idau-Idau Iboudiai Nala”

Laḡani 1941 ai, tamagu ese sinagu na ina hereva amo e hagaria: “Bema oi na bo bapatisomu, ba rakatanimumu!” Ena be tamagu na unu e gwau toma, to sinagu na Iehova Dirava enai e gwauhamata bona e bapatiso. Tamagu na ena hereva heḡereḡerena, sinagu e rakatania. Una negai lau laḡanigu na 8.

UNA do se vara ai, egu ura Baibul ena hereva momokani ai na e bada. Sinagu na Baibul e herevalai bukadia e abiva, bona lau ese unu buka ai laulau na na ura henidiava. Tamagu na se urava sinagu ese lau na ia e dibava ḡaudia baine hadibalaigu. To, na urava diba baina abi dainai na henanadai momova, una dainai tamagu e laova gabu ta neganai sinagu ese e stadi heniguva. Una dainai, lau danu lalogu na hadaia egu mauri na Iehova enai baina gwauhamatalaia. Laḡani 1943 ai, lau laḡanigu 10 neganai, Blackpool, England ai na bapatiso.

IEHOVA NA HESIAI HENIA MATAMA

Una nega amo, lau bona sinagu na a haroro hanaihanaiva. Baibul ena hereva baia herevalaia totona, ai ese rekodi misini o phonographs a ḡaukaralaiva. Unu misini na babada bona edia metau na 4.5 kilogram heḡereḡerena. Mani a laloa, lau na mero maraḡina, to una misini ta na huaiava!

Lau laḡanigu 14 neganai, na urava baina painia. Sinagu ese e hamaorogu, namona na servant to the brethren (hari e gwauraiamu seket tauna) baina hereva henia guna. Seket tauna ese e hamaorogu ḡaukara daladia haida baina diba egu painia iduruna totona. Bona unu na kara toma. Laḡani rua na ḡaukara murinai, seket tauna ma ta na hadibaia lau na na urava baina painia. Ia na eto: “Ba karaia!”

Una dainai, April 1949 ai, lau bona sinagu ese emai renti rumana kohudia haida na a hariharilai bona ma haida na a hoihoilai, bona Middleton ala, ia na Manchester badinai, unuseniai a painia matama. Hua hani muridiai, lau bona tadikaka ta na a lalotamona baia painia hebou. Brens ofes ese e hadibamai ai na Irlam ai kongrigeisen matamatana ta baiala. Sinagu na taihu ta ida kongrigeisen ma ta ai e painiava.

Ena be laḡanigu na 17, to lau bona a painia hebouva tadikakana ese hebou a hakauava, badina una kongrigeisen matamatana ai tadikaka goadadia na dia momo. Gabeai, lau na e siaigu Buxton Kongrigeisen nala, unuseniai pablisa na dia momo bona heduru e urava. Unu negai na karava hesiai ḡaukaradia ese lau na e haheḡaeḡaegu, vaira negai baina abi hesiai ḡaukaradia baina karadia namonamo totona.

Laḡani 1951 ai, lau ese Watchtower Bible School of Gilead ena aplikeisen ta na hahonua. To, December 1952 ai, lau na e boirigu ami ai baina vareai. Lau na ful-taim hesiai ḡaukara na karaiava dainai, na hamaorodia ami ai na basina vareai, to kota ese una na se abia dae bona hua siks dibura ruma ai na noho. Unuseniai, lau na e vavegu Gilead skul ena klas namba 22 bainala. Una dainai, July 1953 ai, lau na kada ladana, Georgic, ai na gui bona New York nala.

Na kau neganai, lau na laḡani 1953 New World Society Hebouna nala. Bena trein amo skul gabuna, South Lansing, New York, nala. Lau na dibura ruma amo na lasi dainai, egu moni na dia heḡereḡere. Trein amo na diho neganai, lau na South Lansing bainela basi na ai na gui, bona pasendia ta enai 25-cent na noi, egu basi davana.

ASAINMEN IDAUNA TA

Gilead Skul ese treinin namona e henimai bona e durumai misinari ḡaukara ai ‘taunimanima idau-idau iboudiai edia ḡau idau-idau iboudiai baiala.’ (1 Kor. 9:22) Ai taumai tatoiosi​—lau, Paul Bruun bona Raymond Leach​—na e siaimai Philippines baiala. Emai visa baia abi totona ai na hua haida a nari; gabeai kada amo dina 47 a heau Rotterdam amo, Meditereinien Davarana, Suez Canal, India Davarana, Malaysia, bona Hong Kong ala! November 19, 1954 ai, Manila ai a kau.

Bena unu gabu taudia, edia tano, bona edia gado a dibadia matama. To, ai taumai tatoiosi na Quezon Siti ena kongrigeisen ta e siaimai lao, unuseniai e nohova taudia momo na English gado ai e herevava. Una dainai, hua siks muridiai, ai na Tagalog gado taina mo a dibaia. Gabeai a abia asainmen ese e durumai una gado baia dibaia namonamo totona.

May 1955 ai, haroro ḡaukara amo a lou ruma neganai, lau bona Tadikaka Leach ese emai daiutu ai revareva haida a ita. Unu revareva amo e hadibamai ai na seket ḡaukarana baia karaia. Ena be laḡanigu na 22, to una asainmen ese dala e kehoa “taunimanima idau-idau iboudiai edia ḡau idau-idau iboudiai nala.”

Heḡereḡere, seket tauna ai nala neganai, egu pablik tok ginigunana na hanua ta stoana vairanai na heni. Gabeai na diba unu negadiai Philippines ai pablik tok na vaevae ariara ai e heniva! Kongrigeisen idauidau na vadivadidiava neganai, nega momo ruma maraḡidia (gazebo) ai, makedi ai, ruma badadia (hall) vairadiai, basketball gabudiai, bona dala badidia ai tok na heniva. Nega ta San Pablo Siti ai medu e dihova dainai makedi gabunai pablik tok na basina heni diba, una dainai maduna e hua tadikakadia na noidia Kingdom Hall ai baina heni. Una murinai, tadikaka ese e nanadaigu bema una na pablik hebouna ta bamona bae ripotilaia diba eiava, badina una na dia ariara ai e karaia!

Ai na tadikaka edia ruma ai a nohova. Ena be ruma na dia babada, to toadia na nanamo bona ḡoḡoeva. Nega momo lau na geda ai na hekureva. Digu gabudia na hehekeho dainai, dabua maorodia na hahedokilaiva bena na diguva. Egu seket ḡaukara baina karaia totona lau na jeepney eiava basi amo na laova, bona nega haida dingi amo motumotu haida na laova. Egu hesiai ḡaukara laḡanidia iboudiai lalodiai, lau na asi egu motuka.

Haroro ḡaukara bona kongrigeisen na vadivadidiava karana ese lau na e durugu Tagalog gado na dibaia. Una gado sikulina na asinala, to haroro ḡaukara bona hebou ai tadikaka edia hereva na kamonaiva amo una gado na dibaia. Tadikaka na e urava lau bae durugu gado baina dibaia, bona edia haheauka bona mai momokanidia ida e gwauraiva herevadia ese lau na e durugu.

Nega e laova lalonai, asainmen matamatadia daidiai ḡau momo ma na haidau. Laḡani 1956 ai, Tadikaka Nathan Knorr e vadivadi neganai, lau na e abigu hidi hebouhebou gabuna ai public relations baina naria totona. Una ḡaukara na asi dibagu dainai, haida na mai edia ura ida lau e duruguva. Laḡani ta se daudau murinai, hedikwota amo Tadikaka Frederick Franz e vadivadi neganai hebouhebou ma ta abia. Una negai lau na hebouhebou na nariava bona na itaia Tadikaka Franz ese taunimanima na e lalodia badava. Tadikaka taihu na e moale badina e itaia Tadikaka Franz na pablik tok baine heni neganai, Filipino edia siedi, barong Tagalog ta e karaia.

Distrik inarina tauna ai nala neganai, egu mauri ai ḡau momo na haidau. Una negai, ai na gabu momo ai The Happiness of the New World Society vidiona a hahedinaraiava. Nega haida labolabo (insect) ese emai hakala karana e hadikaiava. Idia na projector diarina ese e veridiava bona projector ai e kamokauva. Una vidio a itaiava murinai ḡaukara badana a karaiava projector baia haḡoevaia totona. Una vidio iheḡaeḡaelaina na mai hekwarahina, to a itaiava taunimanima na e maiva bona Iehova ena orea e dibaiava dainai, a moaleva.

Katolik pris ese gavamani taudia haida lalodia e aniva, gwaumaoro basie henimai hebouhebou baia abi totona. Eiava edia dubu badidiai tok a heniva negadiai, idia na edia dubu gabadia e touva emai program bae hadikaia totona. Ena be unu e kara tomava, to taunimanima na dounu hereva momokani e dibaiava bona hari unu gabu ai momo na Iehova e toma henia dihomu.

ASAINMEN MA HAIDA DAIDIAI ḠAU MA HAIDA A HAIDAU

Laḡani 1959 ai, lau na revareva ta na abia, una revareva amo e hadibagu lau na brens ofesi ai baina ḡaukara. Unu amo lau na ḡau momo ma na dibadia. Gabeai, lau na e noigu tano ma haida ai zone vadivadi baina karaia. Una vadivadi ta ai, lau na Thailand ai misinari taihuna ta, Janet Dumond, ida a hedavari. Nega daudau lalonai ai na revareva amo a hediba heheniva bena gabeai a headava. Laḡani 51 lalodiai ai na mai moalemai ida emai hesiai ḡaukara a karaiava.

Na moalemu badina tano 33 lalodiai Iehova ena taunimanima na vadivadi henidiava. Na moalemu danu, badina egu asainmen ginigunadia ese lau na e durugu taunimanima idauidau baina kara henidia daladia na dibadia. Unu vadivadi ese lau na e durugu dainai na diba Iehova ese taunimanima idauidau na e lalokau henidiamu.​—Kara 10:34, 35.

ḠAU HAIDA DOINI NA HAIDAUMU

Philippines ai tadikaka taihu ida a ḡaukara heboumu na mai moalena! Hari Philippines ai pablisa edia namba na nega ten amo e dae, una ese lau nala matama neganai e pablisa taudia edia namba e hereaia. Lau bona Janet na doini Philippines brens ofesi, Quezon Siti ai, a ḡaukaramu. Ena be laḡani 60 mai kahana lalodiai una tano ai hesiai ḡaukara na karaiamu, to dounu baina heḡaeḡae Iehova ena noinoi heḡereḡerena ai ḡau haida baina haidau. Vanegai orea lalonai e vara senisi momo dainai, Dirava bona tadikakada baita hesiai henidia totona, ḡau haida baita haidau na namo.

Ai na a ḡaukara goadava Iehova ena ura baia karaia, bona una na mauri dalana hereadaena. Bona ḡau haida a haidau tadikaka taihu baia durudia namonamo totona. Oibe, ai na lalomai a hadai, Iehova ena ura heḡereḡerena, ‘taunimanima idau-idau iboudiai edia ḡau idau-idau iboudiai baiala’ totona.