Skip to content

Al lor tablo konteni

SAPIT WIT

Li’nn Persevere Mem Si Li’nn Gagn Bann Desepsion

Li’nn Persevere Mem Si Li’nn Gagn Bann Desepsion

1. Kifer eski ti ena sagrin ek dey dan Shilo?

SAMUEL so leker fermal pou bann abitan Shilo. Lavil-la inn koumadir inonde ar larm. Partou kot li pase, li tann bann madam, bann zanfan pe kriye-plore kan zot inn aprann ki zot pou nepli trouv figir zot papa, zot mari, zot garson, ouswa zot frer. Israël finn fek perdi preske 30,000 solda dan enn lager kont bann Filistin, alor ki pa tro lontan zot finn perdi 4,000 dan enn lot lager.​—1 Sam. 4:1, 2, 10.

2, 3. Ki bann maler finn arive enn deryer lot ki’nn zet dezoner lor Shilo ek finn fer li perdi so laglwar?

2 Sa se zis enn maler parmi enn long seri maler. Hophni ek Phinéas, de move garson Gran Pret Éli, inn kit Shilo avek lars lalians, ki sakre. Normalman, sa kof ki ena boukou valer-la trouv dan parti sin tabernak. Li reprezant prezans Bondie. Lepep amenn Lars avek zot kouma enn portboner, la kot zot pe lager. Zot panse ki sa pou fer zot gagn viktwar. Me bann Filistin pran Lars-la, ek touy Hophni ek Phinéas.​—1 Sam. 4:3-11.

3 Pandan plizir siek, Lars finn res dan tabernak, dan Shilo. Sa ti enn gran loner pou sa lavil-la. Me asterla, Lars nepli la. Kouma li tann sa nouvel-la, Éli, ki ena 98 an, tom par deryer lor so sez ek mor. So belfi, ki’nn vinn vev sa mem zour-la, mor alor ki li pe akouse. Avan li mor, li dir: “Laglwar inn kit Israël ek inn al an exil.” Shilo pou nepli parey!​—1 Sam. 4:12-22.

4. Ki nou pou aprann dan sa sapit-la?

4 Kouma Samuel pou fer fas ar sa bann gran desepsion-la? Eski so lafwa pou ase for pou ed enn pep ki finn perdi proteksion ek faver Jéhovah? Zordi, ninport kisannla kapav gagn bann difikilte ouswa bann desepsion ki teste so lafwa. Alor, anou gete ki nou kapav aprann ar lexanp Samuel.

Li Ti “Pratik Lazistis”

5, 6. Lor ki kitsoz Labib koze pandan enn peryod 20 an, ek ki Samuel ti fer pandan sa letan-la?

5 Apartir la, Labib koz sirtou lor Lars. Li rakonte kouma bann Filistin ti soufer apre ki zot ti pran sa. Alor, zot pa ti ena lot swa apart retourn sa. Kan Labib rekoz lor Samuel, 20 an ti fini pase. (1 Sam. 7:2) Ki li’nn fer tou sa lane-la? Anou get seki Labib dir.

Kouma Samuel finn ed so pep pou sirmont zot tristes ek zot desepsion?

6 Avan ki sa peryod 20 an-la koumanse, “bann dimounn ti kontign tann parol Samuel partou dan Israël.” (1 Sam. 4:1) Apre sa peryod letan-la, Samuel pran labitid pou al vizit trwa lavil an Israël. Sak lane, li fer letour pei pou al regle bann problem ek bann dezakor. Apre sa li retourn kot li dan Rama. (1 Sam. 7:15-17) Alor, li kler ki Samuel inn res bien okipe ek ki pandan sa 20 an-la, li ti ena boukou kitsoz pou fer.

Mem si Labib pa koz ditou lor seki Samuel finn fer pandan enn peryod 20 an, nou kapav sir ki li ti res okipe dan servis Jéhovah

7, 8. (a) Ki mesaz Samuel ti donn lepep apre 20 an zefor? (b) Kouma lepep reazir kan Samuel donn zot enn lasirans?

7 Bann garson Éli ti komet limoralite ek ti pe fer bann kitsoz malonet. Tousala ti pe minn lafwa lepep. Li paret ki akoz sa boukou finn tom dan lidolatri. Me apre 20 an zefor, Samuel donn lepep sa mesaz-la: “Si se avek tou zot leker ki zot pe retourn ver Jéhovah, tir sa bann fos bondie-la omilie zot ek osi bann zimaz Ashtoreth. Zot bizin bien deside pou tourn zot leker ver Jéhovah ek servi zis Li tousel. Lerla, Li pou sap zot dan lame bann Filistin.”​—1 Sam. 7:3.

8 “Lame bann Filistin” pez lour lor lepep. Enn fwa ki larme Israël fini perdi lager, bann Filistin panse ki zot kapav fer lepep Bondie dominer, san ki zot gagn okenn pinision. Me Samuel donn lepep lasirans ki sa pou sanze akondision ki zot retourn ver Jéhovah. Eski zot dispoze pou fer sa? Bann Izraelit koumans tir zot bann zidol ek “koumans servi zis Jéhovah tousel.” Samuel extra kontan. Li dir zot tou rasanble dan Mitspa, enn lavil ki trouv dan bann montagn, dan lenor Jérusalem. Lepep zwenn ansam, gard karem, ek repanti pou tou sa lidolatri ki zot ti pratike la.​—Lir 1 Samuel 7:4-6.

Kan bann Filistin aprann ki lepep Bondie pou rasanble ansam, zot trouv sa kouma enn lokazion pou fer dominer ar zot

9. Ki lokazion bann Filistin pa les pase, ek kouma pep Bondie azir devan sa danze-la?

Me kan bann Filistin aprann ki pou ena enn gran rasanbleman, zot pa’le les sa bon lokazion-la pase. Zot avoy zot larme dan Mitspa pou touy bann adorater Jéhovah. Kan bann Izraelit al konn sa, zot gagn per ek zot dir Samuel priye pou zot. Se seki Samuel fer ek li ofer osi enn sakrifis. Pandan sa seremoni sakre la, larme Filistin vinn atak Mitspa. Se lerla mem ki Jéhovah reponn lapriyer Samuel ek montre so gran koler. “Sa zour-la Jéhovah finn avoy enn loraz ki finn fer enn gran tapaz, kont bann Filistin.”​—1 Sam. 7:7-10.

10, 11. (a) Ki kitsoz pa ti normal konsernan sa loraz ki Jéhovah ti amenn kont bann larme Filistin la? (b) Ki rezilta sa lager ki’nn koumanse dan Mitspa la finn amene?

10 Eski bann Filistin zot kouma bann ti zanfan ki al kasiet deryer ledo zot mama kan zot tann loraz? Non, se bann solda ki ena boukou lexperyans, ki bien for. Sirman zot finn deza tann loraz, me koumsa, kitfwa zame zot finn tande. Me ki kitsoz ki fer zot per? Eski se sa gro tapaz-la, sa lesiel kler la, ouswa leko ki loraz-la fer dan bann kolinn? Antouka, seki nou kone se ki bann Filistin pe tranble kouma bann fey telman zot per. Zot telman abriti, ki sitiasion-la devir anba-lao. Asterla, pa zot ki pe atake, me se lezot ki pe atak zot. Enn sel kou, enn kantite Izraelit sorti dan Mitspa. Zot bat sa bann Filistin-la, ek galoup deryer zot lor plizir kilomet ziska sid-wes Jérusalem.​—1 Sam. 7:11.

11 Sa lager-la amenn enn gran sanzman pou pep Bondie. Apre sa, tanki Samuel inn kontign ziz Israël, bann Filistin finn touletan sove sak fwa ki zot retrouv zot devan bann Izraelit. Enn deryer lot, lepep Bondie repran kontrol sak lavil ki bann Filistin ti pran.​—1 Sam. 7:13, 14.

12. Kouma Samuel ti “pratik lazistis,” ek ki bann kalite ki ti ed li pou fer sa?

12 Plizir siek plitar, lapot Paul mansionn nom Samuel parmi bann ziz ek bann profet fidel ki ti “pratik lazistis.” (Héb. 11:32, 33) Samuel vremem inn fer seki bon ek zis devan lizie Bondie ek li’nn ankouraz lezot osi pou fer parey. Si li’nn reisi, se parski li’nn atann Jéhovah avek pasians. Avek fidelite, li’nn kontign fer travay ki Bondie ti donn li, mem si li ti gagn bann desepsion. Anplis, li ti ena rekonesans. Apre ki lepep gagn viktwar dan Mitspa, Samuel fer enn moniman pou ki bann dimounn rapel kouma Jéhovah ti ed so pep.​—1 Sam. 7:12.

13. (a) Si nou anvi imit Samuel, ki bann kalite nou bizin kiltive? (b) Dapre twa, kan eski li bon nou devlop bann kalite parey kouma Samuel?

13 Eski ou anvi “pratik lazistis”? Si wi, li bon ki ou aprann ar bon lexanp ki li lese lor pasians, limilite, ek rekonesans. (Lir 1 Pierre 5:6.) Kisannla ki pa bizin kiltiv sa bann kalite-la? Kan li ti ankor bien zenn, Samuel finn devlop ek manifeste sa bann kalite-la. Plitar, kan li’nn gagn bann gran desepsion dan so lavi, sa finn bien ed li.

“To Bann Prop Garson Pa’nn Mars lor To Semin”

14, 15. (a) Ki gran desepsion Samuel ti gagne kan li’nn “vinn vie”? (b) Eski Samuel ti toler so bann garson parey kouma Éli? Explike.

14 Kan Labib rekoz lor Samuel, Samuel ‘inn vie’ ek li ena de garson, Yoël ek Abiya. Li donn zot responsabilite pou ed li dan so travay antan ki ziz. Me, malerezman zot pa ti merit so konfians. Samuel enn kikenn onet ek zis, me so bann garson zot, zot servi zot pozision pou zot gagn bann lavantaz. Zot fer bann kitsoz ki al kont lazistis ek zot pran bribe.​1 Sam. 8:1-3.

15 Enn zour, bann ansien dan Israël al ver Samuel, ek dir li: “To bann prop garson pa’nn mars lor to semin.” (1 Sam. 8:4, 5) Eski Samuel ti kone ki pe pase? Labib pa dir. Me seki nou kapav sir se ki Samuel pa ti enn papa ki ti toler tou seki so bann garson ti pe fer, parey kouma Éli. Jéhovah ti disiplinn ek pini Éli parski li pa ti koriz so de garson, ek parski li ti onor zot plis ki Bondie. (1 Sam. 2:27-29) Me, Jéhovah zame inn repros Samuel enn kitsoz koumsa.

Kan so bann garson inn vinn move, kouma Samuel inn fer fas ar sa desepsion-la?

16. Ki bann paran resanti kan zot zanfan revolte, ek ki rekonfor ek direksion zot kapav gagne atraver lexanp Samuel?

16 Labib pa dir si Samuel ti onte, trakase, ouswa ti gagn enn gran desepsion kan li’nn dekouver seki so de garson ti pe fer. Me boukou paran kapav konpran ki Samuel ti resanti sa ler-la. Zordi, dan sa lepok difisil kot nou pe viv la, partou bann zanfan revolte kont lotorite ek disiplinn zot paran. (Lir 2 Timothée 3:1-5.) Bann paran ki pe konn sa soufrans-la kapav gagn rekonfor ek direksion atraver lexanp Samuel. Zame li’nn les move kondwit so bann garson inflians li mem enn tigit. Pa bliye enn kitsoz: Kan bann parol ek disiplinn nepli ena lefe lor enn zanfan ki ena leker dir, lexanp so bann paran kapav tous so leker. Bann paran-la zot, zot touzour ena lokazion pou rann Jéhovah, zot Papa, fier​—parey kouma Samuel.

“Etabli enn Lerwa pou Nou”

17. Ki bann ansien demann Samuel pou fer, ek kouma Samuel reazir?

17 Bann garson Samuel zot bann gourma larzan ek zot egois. Zame zot inn panse ki lefe zot move kondwit pou kapav ena lor lezot. Bann ansien dan Israël al vers Samuel ek dir li: “Asterla, etabli enn lerwa pou nou pou ziz nou kouma tou bann nasion.” Eski Samuel pran sa kouma enn kitsoz personel, koumadir bannla pe rezet li? Sa fer plizir dizenn lane ki Jéhovah pe servi li pou ziz sa pep-la. Asterla zot nepli anvi ki enn sinp ti-profet kouma li ziz zot, me zot anvi ki enn lerwa ziz zot. Bann lezot nasion toutotour ti ena bann lerwa ek bann Izraelit ti anvi ena enn zot osi! Kouma Samuel reazir? Labib dir nou: “Sa ti enn move kitsoz devan lizie Samuel.”​—1 Sam. 8:5, 6.

18. Kouma Jéhovah inn rekonfort Samuel ek inn met okler pese bien grav ki Israël finn fer?

18 Remarke ki Jéhovah dir Samuel kan li koz sa avek Li dan lapriyer: “Ekout lavwa lepep lor tou seki zot pe dir twa; parski se pa twa ki zot finn rezete, me se mwa ki zot finn rezete pou ki mo nepli zot lerwa.” Pou Samuel, sa bann parol-la li enn soulazman. Me pou Jéhovah, seki lepep finn fer, li enn insilt terib. Jéhovah dir so profet al averti bann Izraelit ki sa pou kout zot bien ser. Samuel obeir, ek al averti zot. Me zot persiste: “Non, se enn lerwa ki pou diriz nou.” Mem dan sa sitiasion-la, Samuel obeir so Bondie ek li al vers delwil lor latet sa lerwa ki Jéhovah finn swazir la.​—1 Sam. 8:7-19.

19, 20. (a) Dan ki fason Samuel inn obeir kan Jéhovah dir li al vers delwil lor latet Saül pou fer li vinn lerwa Israël? (b) Kouma Samuel ti kontign ed lepep Jéhovah?

19 Me kouma eski Samuel obeir? Par obligasion akoz kiafer? Eski li les sa desepsion-la anpwazonn so leker, ek les rankinn pran rasinn? Se koumsa ki boukou ti pou reazir, me pa Samuel. Li vers delwil lor latet Saül ek li rekonet ki se Jéhovah ki’nn swazir li. Li anbras Saül. Sa se enn sign ki montre ki li pe akey sa nouvo lerwa-la, ek soumet ar li. Apre sa li dir lepep: “Eski zot inn trouve ki parmi tou lepep, pena personn kouma sa zom ki Jéhovah inn swazir la?”​—1 Sam. 10:1, 24.

20 Samuel pa konsantre li lor defo sa zom ki Jéhovah inn swazir la, me lor so bann kalite. Li personelman, li fer tou pou res atase ar Bondie, olie ki li rod gagn faver enn pep ki zame kone ki zot anvi. (1 Sam. 12:1-4) Anplis, avek fidelite, li kontign akonpli mision ki Bondie inn donn li, setadir averti pep Bondie kont bann danze spiritiel ki kapav prezant devan zot ek ankouraz zot pou res fidel anver Jéhovah. So konsey tous zot leker ek lepep sipliy Samuel pou priye pou zot. Li donn zot enn zoli repons: “Zame sa pa pou vinn dan mo lespri pou aret priye pou zot ek koumsa fer pese kont Jéhovah; ek mo bizin ansegn zot semin ki bon ek drwat.”​—1 Sam. 12:21-24.

Lexanp Samuel fer nou rapel ki fode zame nou les zalouzi ouswa rankinn pran rasinn dan nou leker

21. Kouma eski lexanp Samuel kapav ed twa si to finn gagn desepsion kan enn lot dimounn inn gagn enn sertin pozision ouswa privilez?

21 Eski to finn deza gagn desepsion kan enn lot dimounn apart twa finn gagn enn sertin privilez? Lexanp Samuel rapel nou ki fode zame nou les zalouzi ouswa rankinn pran rasinn dan nou leker. (Lir Proverbes 14:30.) Bondie inn rezerv boukou travay ki kapav fer gagn boukou satisfaksion, pou sakenn so bann serviter fidel.

“Pou Komie Letan To Pou Gard Dey pou Saül?”

22. Koumansman, kifer Samuel ena rezon pou trouv seki bon dan Saül?

22 Samuel ena rezon pou rod seki bon dan Saül; se enn kikenn ki spesial. Li gran, bien inpresionan, li ena kouraz, ek li bien malin. Koumansman, li ti ena modesti, setadir li ti konn so limit, li pa ti ena lanbision. (1 Sam. 10:22, 23, 27) Anplis, li ena enn lot don​—kapasite pou swazir kouma li pou amenn so lavi ek pou pran so prop desizion. (Deut. 30:19) Eski li servi sa don-la kouma bizin?

23. Ki kalite, Saül perdi an premie, ek ki kitsoz montre nou ki li ti pe vinn deplizanpli arogan?

23 Malerezman, kan enn dimounn koumans gagn gou pouvwar, premie kalite ki ena tandans pou fonn se modesti. Bien vit, Saül vinn arogan. Li desid pou dezobeir bann lord ki Jéhovah inn done atraver Samuel. Enn zour, Saül telman perdi pasians ki li ofer enn sakrifis ki zis profet Samuel gagn drwa ofer. Dan enn fason bien sever, Samuel koriz li ek fer li kone ki pou nepli ena okenn lerwa dan so fami. Olie li aksepte sa disiplinn-la, Saül komet bann kitsoz pli pir ankor.​—1 Sam. 13:8, 9, 13, 14.

24. (a) Dan lager kont bann Amalekit, kouma Saül finn dezobeir Jéhovah? (b) Kouma Saül finn reazir kan li’nn gagn disiplinn, ek ki desizion Jéhovah ti pran?

24 Atraver Samuel, Jéhovah donn Saül lord pou al lager kont bann Amalekit. Jéhovah donn li bann instriksion bien presi. Me Saül pa touy ni Agag ni so bann meyer zanimo, alor ki Jéhovah ti donn lord pou detrir zot. Kan Samuel vinn koriz li, li trouve ki kantite Saül inn sanze. Olie li rekonet so fot ek aksepte disiplinn, Saül rod zistifie limem, li sanz-sanz koze, li rod tir so kanet dan zwe ek li zet sa tor-la lor lepep. Pou li pa gagn disiplinn, Saül dir ki swadizan li ti ena lintansion pou ofer enn parti sa bann zanimo-la an sakrifis pou Jéhovah. Lerla mem Samuel dir sa bann parol ki nou bien kone la: “Ekoute! Obeir ena plis valer ki enn sakrifis.” Avek kouraz, Samuel koz ar li dan enn fason bien sever ek fer li konn desizion Jéhovah: Li pou ras pouvwar rwayal dan lame Saül ek Li pou donn sa enn lot dimounn ki pli bon. *​—1 Sam. 15:1-33.

25, 26. (a) Kifer Samuel ti gard dey pou Saül, ek kouma Jéhovah finn koriz so profet avek douser? (b) Ki leson Samuel finn aprann kan li’nn al kot Jessé?

25 Samuel bien afekte par bann pese ki Saül ti fer. Toutlong lanwit li plore ek li koz ar Jéhovah. Li mem gard dey pou Saül. Samuel ti trouve ki Saül ti ena boukou kapasite ek boukou kalite. Me asterla, tou so lespwar inn tom dan delo. Sa dimounn ki Samuel ti kone la inn sanze net. Li’nn perdi bann pli zoli kalite ki li ti ena ek li’nn tourn ledo ar Jéhovah. Samuel pa anvi trouv figir Saül ankor. Me avek letan, Jéhovah koriz Samuel avek douser: “Ziska kan to pou gard dey pou Saül, alor ki mwa mo finn rezet li, pou ki li nepli regne lor Israël? Ranpli to korn avek delwil ek ale. Mo pou avoy twa kot Jessé, enn Betleemit, parski, parmi so bann garson, mo finn trouv enn lerwa.”​—1 Sam. 15:34, 35; 16:1.

26 Proze Jéhovah pa depann lor bann dimounn inparfe, parski pa touletan ki zot res fidel. Si enn dimounn vinn infidel, Jéhovah pou trouv enn lot pou realiz So volonte. Alor, sa vie profet-la aret gard dey pou Saül. Parey kouma Jéhovah dir li, Samuel al kot Jessé dan Bethléhem, ek la li zwenn de-trwa garson Jessé ki bien gran ek bien kosto. Kouma li trouv premie lamem, Jéhovah fer Samuel rapel ki li bizin pa get zis laparans. (Lir 1 Samuel 16:7.) Finalman, Samuel zwenn pli zenn garson-la, ek se limem ki Jéhovah swazir. Li apel David!

Samuel inn rann li kont ki Jéhovah ena kapasite pou geri, pou anlev ninport ki desepsion, ek mem transform sa, fer sa vinn enn benediksion.

27. (a) Ki finn ed Samuel pou fer so lafwa kontign vinn pli for? (b) Ki lefe lexanp Samuel ena lor twa?

27 Ver lafin so lavi, Samuel al konpran ankor pli bien ki Jéhovah finn pran enn bon desizion pou ranplas Saül par David. Saül devlop enn gran zalouzi pou David ziska ki li mem anvi touy li, ek li vinn enn aposta. Me David li, li manifeste bann zoli kalite kouma kouraz, lintegrite, lafwa, ek fidelite. Amezir ki Samuel ti pe viv so bann dernie zour, so lafwa ti vinn ankor pli for. Li’nn rann li kont ki Jéhovah ena kapasite pou geri, pou anlev ninport ki desepsion, ek mem transform sa, fer sa vinn enn benediksion. Finalman, apre preske san-t-an, Samuel mor, ek li les deryer li souvenir enn kikenn ki finn ena enn lavi extraordiner. Nou konpran bien kifer tou bann dimounn dan Israël ti gard dey pou sa zom fidel-la! Azordi, li bon ki bann serviter Bondie poz zotmem sa kestion-la: ‘Eski mo pou imit lafwa Samuel?’

^ par. 24 Se Samuel ki touy Agag. Ni sa move lerwa-la, ni so fami ti merit mizerikord Jéhovah. Plizir siek apre, “Hamân, enn Agagit,” finn esey exterminn lepep Bondie. Li kler ki li osi li ti enn parmi bann desandan Agag.​—Esther 8:3; get Sapit 15 ek 16 sa liv-la.