Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

Anij Ej Kautiej Kõrã Ro

Anij Ej Kautiej Kõrã Ro

Anij Ej Kautiej Kõrã Ro

KE JIJEJ ear pãd ioon lal̦ in, aolep iien ear anõke wãween ko rem̦m̦an ippãn Jemen im wãween an l̦õmn̦ak im kõm̦m̦an. Jijej ear ba: “Ejjel̦o̦k men en̦ ij kõm̦m̦ane kõn ña make, ak ij ba wõt men ko Jema ear katakin eõ . . . bwe iien otemjej ij kõm̦m̦ani men ko rej kabuñbũruon.” (Jon 8:​28, 29, UBS; Kolosse 1:​15) Kõn men in, jemaroñ lo wãween an Anij watõk kõrã ro im ta ko ekõn̦aan bwe ren kõm̦m̦ani ilo ad katak kõn wãween an kar Jijej kõm̦m̦an ñan kõrã ro im watõk er.

Elõñ ro retijem̦l̦o̦k kõn Baibõl̦ rar ba bwe elukkuun oktak wãween an kar Jijej l̦õmn̦ak im kõm̦m̦an ñan kõrã ro jãn kar armej ro me rar mour ilo iien eo kar je bok in Gospel ko. Ewi wãween an kar oktak? Im katak ko an remaroñ ke kanemkwoj kõrã ro rainin im lel̦o̦k jim̦we im maroñ ñan er?

Wãween Jijej Ear Kõm̦m̦an ñan Kõrã Ro

Jijej ear jab l̦õmn̦ak bwe kõrã ro rej kapo l̦õm̦aro ñan pãd ippãer. Ekkar ñan jet ri tõl in kabuñ an Ri Ju ro, el̦aññe em̦m̦aan ro rej kõnono ippãn kõrã ro, men in enaaj kõm̦m̦an bwe ren kõn̦aan pãd ippãer. Kõnke rar l̦õmn̦ak bwe kõrã ro rej kapo em̦m̦aan ro, rar kamo an kõrã ro kõnono ippãn em̦m̦aan ro ilo lo̦bwilej ak diwõj ñan nabõj ñe rejjab kalibubuik bõraer im turin mejãer. Bõtab, Jijej ear jab l̦õmn̦ak rot in. Ear jab ba bwe em̦m̦aan ro ren kamakel̦o̦k iaaer jãn kõrã ro, ak ear kakapilõk em̦m̦aan ro bwe ren dãpij kõn̦aan ko aer make im kwal̦o̦k aer kautiej kõrã ro.​—Matu 5:⁠28.

Jijej ear bareinwõt ba: “Jabdewõt eo ej jol̦o̦k lio pãleen, im pãleek bar juon, ej l̦õñ n̦ae lio.” (Mark 10:​11, 12) Jijej ear ba men in kõnke ekkar ñan katak eo ebuñbuñ an ri kaki in kabuñ eo an Ri Ju ro, em̦m̦aan ro remaroñ jepel jãn kõrã ro pãleer “kõn jabdewõt un ko.” Bõtab, Jijej ear jum̦ae l̦õmn̦ak in aer. (Matu 19:​3, UBS; 19:⁠9) Enañin aolep Ri Ju ro rar jab mel̦el̦e bwe jabdewõt eo ej ellolo jãn lio pãleen ej l̦õñ n̦ae lio. Ri kaki ro aer rar katakin er bwe kõrã ro wõt rej l̦õñ im jab tiljek ñan em̦m̦aan ro pãleer! Juon bok in Baibõl̦ ej ba, “Jijej ear kwal̦o̦k an kautiej kõrã ro ke ear kwal̦o̦k bwe em̦m̦aan ro rej bar lõñ n̦ae kõrã ro pãleer.”

Wãween Kũrjin ro rem̦ool rainin rej l̦oor katak eo an Jijej: Ilowaan eklejia ko an Ri Kõnnaan ro an Jeova, kõrã ro remaroñ kobal̦o̦k ippãn em̦m̦aan ro ilo iien aer kabuñ. Bõtab, rejjab aikuj ekkõl im mijak ñe em̦m̦aan ro renaaj kalimjek er im mejkaiie kake er, kõnke em̦m̦aan rein rej Kũrjin rej kate er ñan jerbal ippãn ‘lel̦l̦ap ro ãinwõt ñe rej jineer, im jiroñ ro ãinwõt ñe rej jatier, ilo m̦anit ko rerreo otemjej.’​—1 Timote 5:​2, UBS.

Jijej ear bõk iien ñan katakin kõrã ro. Ri kaki in kabuñ eo an Ri Ju ro rar kalijekl̦o̦k im kajekdo̦o̦n kõrã ro. Bõtab, Jijej ear katakin kõrã ro im rõjañ er ñan kwal̦o̦k l̦õmn̦ak im eñjake ko aer. Ke Marta ear ba ñan Jijej bwe en jiroñ Meri ñan jipañ e kõn jerbal ko ilo m̦weo, Jijej ear jab kõn̦aan ko̦kkure an Meri kõn̦aan roñjake im katak. An kar kõm̦m̦ane men in ear kwal̦o̦k bwe ebar wõr men ko jet kõrã ro remaroñ kõm̦m̦ani ijello̦kun aer kõm̦m̦an jerbal ilo m̦weo im lale aikuj ko an ro jet. (Luk 10:​38-42) Katak ko an Jijej rar bar jipañ Marta, kõrã in jein ak jatin Meri. Ej alikkar men in ilo uwaak ko an Marta ñan Jijej ilo iien eo Lazerõs ear mej.​​—Jon 11:​21-27.

Jijej ear kaorõk l̦õmn̦ak ko an kõrã ro. Ilo raan ko an Jijej, enañin aolep kõrã ro rej Ri Ju rar l̦õmn̦ak bwe wãween eo wõt remaroñ lo m̦õn̦õn̦õ ej ilo aer keotak juon nejier l̦addik me enaaj utiej bũrueer kake. Bõlen juon eo im emaroñ erom juon ri kanaan. Juon iien, juon iaan kõrã in Ri Ju ear lam̦õj ñan Jijej im ba: “Ejeraam̦m̦an kõrã eo ear keotak eok!” Ke kõrã in ear ba naan kein, Jijej ear kõjerbal iien eo ñan kwal̦o̦k naan ñan e kõn juon men el̦apl̦o̦k an aorõk. (Luk 11:​27, 28, UBS) Jijej ear jiroñl̦o̦k kõrã in bwe el̦apl̦o̦k an jeraam̦m̦an ro rej pokake Anij. An kar ba men in ear kaalikkar bwe eaorõkl̦o̦k an kõrã ro pokake Anij jãn aer jibadek kõttõpar ko an kõrã ro ekkar ñan m̦anit eo an Ri Ju.​​—Jon 8:​32.

Wãween Kũrjin ro rem̦ool rainin rej l̦oor katak eo an Jijej: Em̦m̦aan ro rej kwal̦o̦k katak ko ilo eklejia ko an Kũrjin ro rej roñjake uwaak ko an kõrã ro ñe rej kwal̦o̦k l̦õmn̦ak ko aer ilo iien aer kabuñ. Em̦m̦aan rein rej kautiej kõrã rein rekajoor ilo tõmak kõn aer “ri katakin kõn men ko rem̦m̦an.” Ewi wãween? Ikijjeen aer kõm̦m̦ani men ko rem̦m̦an im kwal̦o̦k juon joñak em̦m̦an ñe ej wõr armej im ñe rej make iaaer. (Taitõs 2:⁠3) Em̦m̦aan ro rej bareinwõt lõke im atartar ioon kõrã rein ñan kwal̦o̦k naan kõn nuuj eo em̦m̦aan kõn Aelõñ in Anij.​—Sam 68:11; lale bo̦o̦k eo “Rijjelõk Paul Ear Ke Kamo an Kõrã ro Kõnono?” ilo tuanbwijmaroñ.

Jijej ear kaorõk kõrã ro. Ilo iien ko an armej ro ilo Baibõl̦, rar kaorõkl̦o̦k l̦addik ro jãn leddik ro. Em̦ool men in kõnke bok in kien ko an Ri Ju ro ej ba: “Jeraam̦m̦an ñan ro ewõr nejier l̦addik, im jerata ñan ro ewõr nejier leddik.” Jet jemen im jinen rar l̦õmn̦ak bwe leddik ro nejier ejjel̦o̦k tokjãer im rejerata kake er. Kõn men in, rekõn kappokl̦o̦k pãleer im lel̦o̦k jããn ak m̦weiuk ñan eo enaaj m̦areik er. Im ñe rem̦are, rejjab maroñ atartar ioon leddik ro nejier ñan lale im kauuk er ñe rerũtto.

Jijej ear kwal̦o̦k bwe joñan an aorõk mour eo an juon leddik wõt mour eo an juon l̦addik. Ewi wãween? Ear kõmour leddik eo nejin Jairõs me ear mej ãinwõt an kar kõmour l̦addik eo nejin kõrã eo ejako pãleen jãn bukwõn in Nein. (Mark 5:​35, 41, 42; Luk 7:​11-15) Juon iien, Jijej ear kõmour juon kõrã me juon enjel̦ enana ear mo̦k ilo ãnbwinnin im “kanañinmeje ium̦win joñoul rualitõk iiõ.” Ãlikin an Jijej kõmour kõrã in, ear ba bwe kõrã in ej “juon iaan ro jãn bwijjin Ebream.” Rar jet naan in kõkkar im ewõr mel̦el̦eir, bõtab ear ejjel̦o̦k ilo enañin aolep jeje ko an Ri Ju ro. (Luk 13:​10-16, UBS) Ilo an kar Jijej kõjerbal naan kein ilo jouj im kautiej, ear kwal̦o̦k bwe eaorõk kõrã in ãinwõt aolep armej ro. Bareinwõt, Jijej ear bar kile bwe el̦ap an kõrã in tõmak.​—Luk 19:9; Galetia 3:⁠7.

Wãween Kũrjin ro rem̦ool rainin rej l̦oor katak eo an Jijej: Juon jabõn kõnnaan an Ri Eijia ej ba: “Ejjel̦o̦k tokjãn ad m̦õk in lale juon leddik kõnke ejjel̦o̦k oktak ñe jej utdikdiki jikin kallib eo an bar juon armej.” Kũrjin ro rem̦ool rejjab bõk l̦õmn̦ak in. Em̦m̦aan ro rej Kũrjin rej yokwe im kõjparok aolep ajri ro nejier, l̦addik im leddik jim̦or. Rũtto ro rej lale bwe aolep l̦addik im leddik ro nejier ren etal ñan jikuul̦ im en em̦m̦an ãjmour ko aer.

Jijej ear lõke kõrã ro. Ilo kar im̦õn ekajet eo an Ri Ju ro, ñe juon kõrã ej jutak im kõnono rej watõk naan ko an ãinwõt naan ko an juon ri kam̦akoko. Juon ri jeje bwebwenato ilo raan ko an rijjelõk ro etan Josephus, ear ba: “Jab tõmak aolep naan ko an kõrã ro bwe ejjel̦o̦k tokjãer im retao kõnke er kõrã.”

Elukkuun oktak jãn l̦õmn̦ak eo an Jijej. Etke? Kõnke Jijej ear wal̦o̦kl̦o̦k ñan kõrã ro im ba bwe ren ilen kwal̦o̦k bwe em̦õj an jerkakpeje. (Matu 28:​1, 8-10) Kõrã rein retiljek rar lo kõn mejãer iien eo rar m̦an Irooj im kalibwini. Bõtab, rijjelõk ro rar jab lukkuun tõmak kõrã rein. (Matu 27:​55, 56, 61; Luk 24:​10, 11) An kar Kũraij wal̦o̦k m̦oktata ñan kõrã ro ãlikin an jerkakpeje, men in ej kaalikkar bwe ear lõke kõrã ro ñan kwal̦o̦k kõn e ãinwõt bar rũkal̦oor ro jet.​—Jerbal 1:​8, 14.

Wãween Kũrjin ro rem̦ool rainin rej l̦oor katak eo an Jijej: Em̦m̦aan ro ewõr aer eddo ilo eklejia ko an Ri Kõnnaan ro an Jeova rej kwal̦o̦k aer lõke kõrã ro ilo aer roñjake er im bõk l̦õmn̦ak ko aer kõn men ko rej wal̦o̦k. Em̦m̦aan ro ewõr pãleer im rej Kũrjin rej “kautiej” kõrã ro pãleer ilo aer kanooj roñjake er.​​—1 Piter 3:7; Jenesis 21:⁠12.

Naan in Kakapilõk ko ilo Baibõl̦ Rej Jipañ Kõrã ro ñan Lo M̦õn̦õn̦õ

Ñe em̦m̦aan ro rej anõke Kũraij, kõrã ro remaroñ lo anemkwoj im m̦õn̦õn̦õ kõn an em̦m̦aan rein kautiej er. Eñin kar wãween an Anij kõm̦anm̦an em̦m̦aan im kõrã ilo jinoin. (Jenesis 1:​27, 28) Em̦m̦aan ro rej Kũrjin rejjab rejetake l̦õmn̦ak eo an elõñ em̦m̦aan ro bwe kõrã ro rettã im ejjel̦o̦k tokjãer. Jãn aer ãindein, rej l̦oor naan in tõl im kakapilõk ko ilo Baibõl̦, im men in ej kakajoorl̦o̦k kõtaan eo aer ippãn kõrã ro pãleer im rej lo m̦õn̦õn̦õ.​—Epesõs 5:​28, 29.

Ke Yelena ear jino katak Baibõl̦, l̦eo pãleen ekõn ko̦kkure im m̦ane ak ejjel̦o̦k juon ejel̦ã kake. L̦ein pãleen ear itok jãn juon jikin me el̦ap aer lãj im ekkã aer ko̦o̦ti kõrã ro im bõk er bwe ren pãleer. Yelena ej ba: “Men ko iar katak ilo Baibõl̦ rar jipañ im kakajoor eõ. Iar jel̦ã bwe Anij ej yokwe eõ im kaorõk eõ. Iar bareinwõt jel̦ã bwe el̦aññe l̦eo ippa enaaj katak Baibõl̦, enaaj oktak im em̦m̦an an kõm̦m̦an ñan ña.” Ear jejjet kõn̦aan in an kõrã in ke l̦eo pãleen ear katak Baibõl̦ im peptaij im erom juon iaan Ri Kõnnaan ro an Jeova. Yelena ej ba: “L̦eo ippa ear lukkuun jel̦ã kiiõ dãpij an illu. Kõmro ar katak ñan jol̦o̦k an doon bõd. Naan in kakapilõk ko ilo Baibõl̦ rar jipañ eõ ñan kile bwe l̦eo ippa ej aikuji eõ im ekõn̦aan kõjparok eõ.”​—Kolosse 3:​13, UBS; 3:​18, 19.

Ejjab Yelena wõt ej iioon wãween in. Elõñ milien kõrã ro rej Kũrjin rej m̦õn̦õn̦õ kõnke er im l̦õm̦aro pãleer jim̦or, rej kate er ñan l̦oori naan in kakapilõk ko ilo Baibõl̦ ñan ri pãlele ro. Kõrã rein rej anemkwoj in kobal̦o̦k ippãn ri tõmak ro m̦õttaer. Bareinwõt, ñe rej pãd ibwiljier, ri tõmak ro m̦õttaer rej kautiej im kaenõm̦m̦an kõrã rein.​—Jon 13:​34, 35.

Em̦m̦aan im kõrã ro jim̦or rej kile bwe rej m̦õttan menin kõm̦anm̦an ko an Anij im “em̦õj kõttãik” er kõnke rar jerawiwi im ear jako aer weeppãn. Bõtab, ilo aer kepaake Jeova Anij, eo im ej juon Jemen el̦ap an yokwe, rein rej maroñ reim̦aanl̦o̦k ñan juon kõjatdikdik ñe “renaaj rõl̦o̦k jen aer ri kam̦akoko ñan wabanban, bwe ren anemkwoj ippãn ro nejin Anij ilo aer anemkwoj eaiboojoj.” Eñin kõjatdikdik eo em̦m̦an ñan em̦m̦aan im kõrã ro jim̦or rej pãd ium̦win kõjparok im wõnake eo an Anij!​—Rom 8:​20, 21, UBS.

[Box ilo peij 9]

Rijjelõk Paul Ear Ke Kamo an Kõrã ro Kõnono?

Rijjelõk Paul ear je im ba bwe ‘kõrã ro ren kejakl̦o̦kjen̦ ak ikõñ ilo eklejia.’ (1 Korint 14:​34) Ta mel̦el̦ein an kar ba men in? Ear ke ba bwe ejjel̦o̦k tokjãn naan ko an kõrã ro? Jaab. Ilo m̦ool, elõñ alen ear kwal̦o̦k kõn an em̦m̦an wãween an kõrã ro katakin. (2 Timote 1:5; Taitõs 2:​3-5) Ilo lõta eo an Paul ñan Ri Korint ro, ear kakapilõk kõrã ro im ro jet me ewõr aer maroñ ñan kanaan im kõnono ilo elõñ kajin ko, bwe ren “ikõñ” ñe bar juon ri tõmak ej kõnono. (1 Korint 14:​26-30, 33) Etke? Eokwe ekar juon m̦anit ippãn ri aelõñ eo ñan kwal̦o̦k kajjitõk ko ñe juon armej ej kõnono. Eñin unin jet iaan kõrã ro me rej kab lo katak ko rem̦ool rar kwal̦o̦k kajjitõk ko im ko̦kkure an armej eo ej kõm̦m̦an katak kõnono. Bwe en ejjel̦o̦k pok, Paul ear rõjañ kõrã rein bwe ren “kajjitõk ippãn l̦õm̦aro pãleer ilo m̦oko im̦weer.”​—1 Korint 14:35.

[Pija ilo peij 10]

Jijej ear kautiej Meri Magdalene ilo an kar wal̦o̦kl̦o̦k ñane bwe en ilen kõnnaanek rijjelõk ro bwe em̦õj an jerkakpeje