Skip to content

Skip to table of contents

TAU VALA TALA I MUA | KA MATE E FAKAHELE

Kua Hepe Kia ke Maanu?

Kua Hepe Kia ke Maanu?

Kua fai magaaho nakai ne gagao fakakū a koe? Ka e liga malolō vave a koe ti nimo e magaaho ia ne gagao ai. Nakai pihia e maanu. “Nakai fai talahauaga ne pehē kua ‘mole tuai’ e maanu,” he tohia e Dr. Alan Wolfelt he haana tohi Healing a Spouse’s Grieving Heart. Ka e lafi e ia: “He fai magaaho ka mole mo e tau lalagoaga he falu, to moua e koe e totoka hifo ke he maanu haau.”

Ma e fakatai, manamanatu ke he puhala ne fakakite he tupuna ko Aperahamo e tau logonaaga haana he magaaho ne mate e hoana haana. Pehē e Tohi Tapu “ne [“kamata ai,” New World Translation] foki a Aperahamo ke tagi tatuki ha ko Sara, mo e tagi kia ia.” Ko e talahauaga “kamata ai” kua fakakite na fai magaaho to maeke a ia ke fahia ke he mate ha Sara. * Taha fakataiaga foki ko Iakopo, ne fakavai ki ai ko e tama taane haana ko Iosefa kua tamate he manu favale. Ne maanu a ia ke he tau “po loga,” ti nakai fakaai e magafaoa haana ke fakamafana a ia. Loga e tau tau he mole, ne momoko lahi agaia e loto haana he mate a Iosefa.​—Kenese 23:2; 37:34, 35; 42:36; 45:28.

Maanu a Aperahamo he mate e fakahele haana ko Sara

Pihia foki he vahā nei, ne tokologa a lautolu ne momoko ha kua mate e taha ne tata lahi ki a lautolu. Manamanatu ke he ua e fakataiaga nei.

  • “Ne mate e taane haaku ko Robert ia Iulai 9, 2008. Ko e pogipogi ia ne pakia lahi a ia ti mate, ne tatai ni mo e falu aho. Oti e kai pogipogi, ti tuga ne fa taute tumau e maua to fano a ia ke gahua, ne fakafigita mo e kuku atu ki a ia mo e tala age ‘fakaalofa hofihofi au ki a koe.’ Kua ono e tau he mole, ka e momoko agaia e loto haaku. Liga to nakai galo e momoko haaku he mate a Rob.”​—Gail, ne 60 e tau he moui.

  • “Pete kua molea e 18 e tau he mate e hoana fakahele haaku, kua misi e au a ia mo e maanu agaia. Ka kitia e au e taha tufugatia fulufuluola, ti manamanatu tumau au ki a ia mo e fiafia foki haana ka kitia e mena fulufuluola nei ne kitia e au.”​—Etienne, ne 84 e tau he moui.

Maaliali ai, ko e tau logonaaga fa mahani a ia ke leva e momoko. Kua igatia ni e tagata mo e puhala ne momoko ai, ti nakai pulotu ke fakafili e puhala ne momoko e taha tagata ha ko e matematekelea lahi. He magaaho taha, lata ia tautolu ke kalo mai he fakatupetupe ni e tautolu a tautolu ka tuga kua lahi mahaki e momoko. To fahia fēfē a tautolu ka maanu?

^ para. 4 Ko e tama taane ha Aperahamo ko Isaako, ne leva foki e maanu. Kitia e tautolu he vala tala he fufuta nei “Fifitaki e Tua ha Lautolu,” ne maanu agaia a Isaako he galo haana a matua fifine ko Sara, ne kua tolu e tau he mate ai.​—Kenese 24:67.