Dlulela kokumunyethweko

Dlulela erhelweni leenhloko

IINLODLHELO ZETHABO LOMNDENI

Ukwenza Umtjhado Wesibili Uphumelele

Ukwenza Umtjhado Wesibili Uphumelele

UHERMAN: a “Umkami wokuthoma wabulawa yikankere ngemva kweminyaka ema-34 sitjhadile. Nengitjhada kwesibili, umkami uLinda bekahlala acabanga bona ngimadanisa nomkami wokuthoma. Okwenza izinto zaba zimbi khulu, abangani bakade kanengi bebakhuluma ngeemfanelo ezihle zomkami wokuthoma, begodu lokhu kwamphatha kumbi uLinda.”

ULINDA: “Ngemva kobana mina noHerman sitjhadile, ngazizwa ngasuthi indodami nabanye bangiqala njengongakaqakatheki njengombana benza kumkakhe wokuthoma. Bekathandwa khulu, akhulunywa kuhle, begodu anomoya ophasi. Ngezinye iinkhathi ngiyazibuza bona ngizakhe ngitjhidelane naye njengombana bekatjhidelene naye.”

UHerman noLinda bathabile njengombana batholana. ULinda, owatlhala indodakhe yokuthoma, ubiza uHerman ngokuthi “yindodakhe yamabhudango.” Nanyana kunjalo, bayavuma bona umtjhado wesibili ungaletha iintjhijilo ezingakhenge zibe khona emtjhadweni wokuthoma. b

Nengabe utjhadile godu, uzizwa njani ngomtjhadwakho wesibili? Umfazi ibizo lakhe elinguTamara, owatjhada godu ngemva kweminyaka emithathu atlhalile, uthi: “Newutjhada kokuthoma, kuba namazizo akhethekileko wokobana umtjhadwakho uzokuhlala unomphela. Kodwana ngomtjhado wesibili, kungenzeka ungabinawo amazizo anjalo, ngombana uhlale ukhumbula bona umtjhado wokuthoma akhenge uphumelele.”

Nanyana kunjalo, abatjhadi abanengi bafumana ithabo lamambala nelihlala unomphela ngemva kobana batjhade kwesibili. Benza umtjhadwabo uphumelele—newakho ungaphumelela! Njani? Cabanga ngeentjhijilo eentathu ezijayelekileko nangendlela iinkambisolawulo zeBhayibheli ezingakusiza ngayo bona uhlangabezane nazo. c

ISITJHIJILO 1: UKUHLALA UCABANGA NGOMTJHADO WOKUTHOMA OKWENZA UNGAKGHONI UKUTJHEJA WESIBILI.

U-Ellen, ohlala eSewula Afrika uthi, “Angikwazi ukuzikhohlwa lula iinkumbulo zomtjhadwami wokuthoma, khulukhulu nesikhamba iindawo ezifanako nalezo indodami yokuthoma ebesivakatjhela kizo. Ngezinye iinkhathi ngigcina ngimadanisa indodami yanje nendodami yokuthoma.” Ngakelinye ihlangothi, nengabe umlinganakho khe watjhada ngaphambili, kungenzeka usilingeke nengabe lo otjhade naye ukhuluma kanengi ngomtjhado loyo.

Yakha imikhumbulo emitjha enenza nibumbane njengabantu abatjhadileko

ISIPHAKAMISO: Lamukele iqiniso lokobana akunangqondo ukulindela bona kuzokuba lula ngawe nofana umlinganakho ukukhohlwa umtjhado wokuthoma, khulukhulu nengabe wahlala iminyaka eminengi. Eqinisweni, abanye abantu bayavuma bona ngokungakahlosi babiza abalingani babo bomtjhado ngamagama wabantu egade batjhade nabo ngaphambili! Ungaqalana njani nobujamo obunjalo? IBhayibheli iyaluleka, “Lingani ukuzwisisana.”—1 Pitrosi 3:8, New Century Version.

Ungabi nomona bewuthi awufuni ukuzwa litho ngomtjhado wokuthoma. Nengabe umlinganakho utlhoga ukukhuluma ngokuphila komlinganakhe wokuthoma, mlalele ngomusa. Godu, ungarhabi uphethe ngokuthi uyakumadanisa. U-Ian, owatjhada godu eminyakeni elitjhumi edlulileko uthi, “Umkami uKaitlyn gade angakuqali njengento embi ukukhuluma ngomkami ongasekho. Kunalokho, wakuqala njengendlela yokufunda lokho okungenze ngaba ngikho namhlanje.” Ungafumana bona iingcoco ezinjalo zingakusiza wakhe ubuhlobo obutjhideleneko nomlinganakho omutjha.

Dzimelela eemfanelweni eziveleleko nezihle zomuntu otjhade naye nje. Liqiniso, umlinganakho kungenzeka angabi nazo iimfanelo ezithileko nofana amakghono umlinganakho wokuthoma ebeka nawo. Kodwana umlinganakho wanje kungenzeka wenza kuhle khulu kezinye izinto. Ngalokho, qinisa isisekelo somtjhadwakho wanje, ‘ingasi ngokuzimadanisa nomunye umuntu,’ kodwana ngokumlingisa begodu uthokozele lokho okuthandako ngomlinganakho. (Galatiya 6:4) Indoda ibizo layo elingu-Edmond, owatjhada kabili, ukubeka ngendlela le, “Njengombana ubuhlobo babantu ababili bungafani, ngalokho ayikho imitjhado eembili efanako.”

Yini ongayenza bona ulinganisele kuhle hlangana kweenkumbulo ezihle zemtjhadweni wokuthoma nomtjhado omutjha? UJared uthi, “Ngakhe ngahlathululela umkami bona umtjhadwami wokuthoma bewunjengencwadi ehle etlolwe ngimi nomkami wokuthoma. Qobe, bengiyivula begodu ngiyifunde ngicabange ngezinto ezihle esibe nazo. Kodwana angisaphili encwadini leyo. Kunalokho, mina nomkami sitlola incwadethu ndawonye, begodu la kulapho ngiphila khona ngokuthabileko.”

LINGA NAKU: Buza umlinganakho bona kukhona okungamphathi kuhle na nekucocwa ngomtjhado wokuthoma. Yitjho iinkhathi lapho kungaba kuhle khona ukungakhulumi ngomtjhado wokuthoma.

ISITJHIJILO 2: UKUFUMANA KUBUDISI UKUJAYELANA NABANGANI BAKADE BALOYO OTJHADE NAYE NJE.

UJavier, owatjhada godu eminyakeni esithandathu ngemva kokutlhala uthi, “Ngemva kwesikhathi esithileko sitjhadile, umkami wacabanga bona abangani bami abambalwa bebamlinga.” Indoda ibizo layo elinguLeo yaqalana nobujamo obuhlukileko. Iyalandisa, “Abanye abantu bebatjela umkami ngendlela ebebayithanda begodu bayikhumbula ngayo indodakhe yangaphambili—phambi kwami!”

ISIPHAKAMISO: Linga ukuzifaka ebujamweni babangani bakho. U-Ian, odzubhulwe ngaphambili uthi, “Ngicabanga bona abangani bakade ngezinye iinkhathi abatjhaphuluki begodu kubazwisa ubuhlungu ukuba nesikhathi nomuntu nengabe angasekho ebekatjhade naye abamjayeleko.” Ngalokho ‘ibani ngabathobekileko nikhombise ukuba nomoya ophasi kibo boke’ abantu. (Titosi 3:2) Nikela abangani nomndenakho ithuba lokujayelana nobujamo. Njengombana umtjhadwakho utjhentjhile, ngalokho nobuhlobo/nabangani bakho bangatjhentjha. UJavier, okukhulunywe ngaye phambilini, uthi njengombana isikhathi sikhamba, yena nomkakhe bavuselela ubungani bakade. Uyangezelela, “Kodwana godu silinga ukuba nabangani abatjha njengabantu abatjhadileko begodu lokho kuyasisiza.”

Cabangela amazizo womlinganakho newuba nesikhathi nabangani bakade. Ngokwesibonelo, nengabe umtjhadwakho wokuthoma uyavela engcocweni, sebenzisa ukuhlakanipha nokwahlulela okuhle ukwenzela bona umlinganakho wanje angazizwa avalelwe ngaphandle. Isaga seBhayibheli sithi, “Umuntu nekakhuluma ngokungacabangi, amezwi lawo angahlaba njengesabula. Kodwana umuntu ohlakaniphileko uyazitjheja izinto azitjhoko. Amezwakhe angalapha abezwa ubuhlungu.”—IzAga 12:18, Holy Bible—Easy-to-Read Version.

LINGA NAKU: Linga ukubona kusesengaphambili bona umbuthano othileko uzonenza nizizwe nitjhaphulukile na wena notjhade naye. Cocani kusesengaphambili ngendlela engcono yokuphendula imibuzo yabangani benu nalokho abangakutjho ngomtjhado wokuthoma.

ISITJHIJILO 3: UKUFUMANA KUBUDISI UKUTHEMBA UMLINGANAKHO OMUTJHA NGOMBANA OGADE UTJHADE NAYE EKUTHOMENI AKHENGE ATHEMBEKE.

U-Andrew, owatjhiywa mkakhe wokuthoma uthi, “Bengisaba bona ngizokutjhiywa godu.” Ngokukhamba kwesikhathi, watjhada nomkakhe wanje, uRiley. “Bengihlala ngizibuza bona ngizakhe ngenze kuhle njengendoda kaRiley yokuthoma. Bengitshwenyeka ngokobana uzokuqunta ukungitjhiya ahlale nomunye ngombana ngingenzi kuhle ngokwaneleko.”

ISIPHAKAMISO: Coca ngokutjhaphulukileko nomlinganakho ngezinto ezikutshwenyako. IBhayibheli ithi, “Lapha kunganakubonisana khona, amaqhinga ayatjhabalala.” (IzAga 15:22) Ekugcineni ukubonisana kusize u-Andrew noRiley bona bathembane. U-Andrew uthi, “Ngatjela uRiley bona angekhe ngakhetha ukutlhala njengendlela elula yokuphuma emirarweni begodu naye wangiqinisekisa ngento efanako. Kancanikancani, ngathoma ukumthemba ngokupheleleko.”

Nengabe umlinganakho wanje watjhiywa emtjhadweni wangaphambili, yenza okusemandlenakho bona umlinganakho akuthembe. Ngokwesibonelo, uMichel noSabine, umtjhadwabo wokuthoma owaphela ngokutlhala, bavumelana bona bazokukhuluma nengabe bathintana nabalingani babo bokuthoma. USabine uthi, “Isibophwesi sasenza sazizwa siphephile begodu sivikelekile.”—Efesu 4:25.

LINGA NAKU: Zibekele imibandela newukhuluma ngesimtheleni nomuntu wobulili obuhlukileko, kungakhathaliseki bona ukhuluma nomuntu mathupha, ngomtato nofana nge-inthanethi.

Imitjhado eminengi yesibili iphumelele, newakho ungaphumelela. Ngaphezu kwakho koke, nekumadaniswa nesikhathi utjhade ngaso kokuthoma, pheze kwanje uzazi ngcono. U-Andrew okukhulunywe ngaye ngaphambili, uthi, “Ngafumana induduzo ekulu ngokutjhada noRiley. Ngemva kobana sineminyaka eli-13 sitjhadile, sinobuhlobo obutjhidelene khulu—esingafuni bona busilahlekele.”

a Amabizo atjhentjhiwe.

b Liqiniso, ukuhlongakala komlingani womtjhado nokutlhala kuqeda imitjhado ngeendlela ezihluke khulu. Isihlokwesi sitlanyelwe ukusiza umuntu osebujamwenobu bona aphumelele emtjhadweni wesibili.

c Bona ufumane imininingwana engeziweko malungana neentjhijilo zokukhulisa abantwana bokutholwa, qala iinhloko ezimlandelande ezithi “Izimfihlo Zempumelelo Yemikhaya Enosingamzali” ku-Phaphama! ka-Apreli 2012 egadangiswa boFakazi bakaJehova.

ZIBUZE . . .

  • Ngiziphi ezinye iimfanelo eziveleleko zomlinganami engizithanda khulu?

  • Nengabe indaba yomtjhadwami wokuthoma iyavela engcocweni, ngingabulungisa njani ubujamo ngendlela eqinisekisa begodu ihloniphe umlinganami wanje?