Wulu kɔ nuhua edwɛkɛ ne azo

Duzu A Nɔma Mɔɔ Wɔ Baebolo Ne Anu La Kile A? Asoo Nɔma Nwo Mgbondabulɛ Gyi Baebolo Ne Azo Ɔ?

Duzu A Nɔma Mɔɔ Wɔ Baebolo Ne Anu La Kile A? Asoo Nɔma Nwo Mgbondabulɛ Gyi Baebolo Ne Azo Ɔ?

Baebolo ne bua kɛ

 Bɛta bɛfa Baebolo nu nɔma bɛdi gyima kɛ mɔɔ ɔde ala la, noko ɔyɛ a bɛfa bɛdi gyima wɔ sɛkɛlɛneɛ adenle zo. Ɔyɛ a, edwɛkɛ mɔɔ boka nwo la a bahile kɛ bɛlɛfa nɔma ne bɛali gyima wɔ sɛkɛlɛneɛ adenle zo a. Suzu mɔɔ sɛkɛlɛneɛ adenle zo nɔma mɔɔ wɔ Baebolo ne anu abo kile la neazo ne mɔ anwo:

  •   1 Koyɛlɛ. Kɛ neazo la, Gyisɛse yɛle asɔne kɛ Nyamenle ɛmaa ye ɛdoavolɛma ne ‘amuala ɛyɛ ko. Egya! Maa bɛdɛnla yɛ nu, kɛmɔ ɛde me nu na medame mede wɔ nu la.’​—Dwɔn 17:21; Mateyu 19:6.

  •   2 Wɔ edwɛkɛlilɛ nu, menli nwiɔ a di daselɛ kɛ edwɛkɛ bie le nɔhalɛ a. (Mɛla ne 17:6) Zɔhane ala a, saa bɛnwu yekile fane nwiɔ anzɛɛ bɛsi edwɛkɛ bie azo a ɔkile kɛ ɔle nɔhalɛ bɔkɔɔ. Kɛ neazo la, mekɛ mɔɔ Dwosefi kile ɛlalɛ bie mɔɔ Yigyibiti belemgbunli Falo hanle la abo la, ɔhanle kɛ: “Ɛlalɛ fane nwiɔ ne mɔɔ Nana hanle la kile kɛ Nyamenle ɛbɔ ye kpɔkɛ ɛwie.” (Mɔlebɛbo 41:32) Wɔ ngapezo nu, “mɛne nwiɔ” bahola ahile tumililɛ nwiɔ, na kɛ mɔɔ bɛhanle bɛhilele ngapezonli Daneɛle la, ɛnee ɔgyi ɛkɛ ɔmaa Midia nee Pɛhyea Tumililɛ ne.​—Daneɛle 8:20, 21; Yekile 13:11.

  •   3 Kɛ mɔɔ dasevolɛma nsa bahola avoa edwɛkɛ bie azo kɛ ɔle nɔhalɛ la, zɔhane ala a edwɛkɛ mɔɔ bɛsi zo fane nsa la kile kɛ ɔle nɔhalɛ bɔkɔɔ a.​—Yizikeɛle 21:27; Gyima ne 10:9-16; Yekile 4:8; 8:13.

  •   4 Ɛhye kola kile debie mɔɔ bɛhyehyɛ na ɔdi munli la, kɛ mɔɔ yɛnwu ye wɔ “azɛlɛ ye muleɛ nna ne” anwo la.​—Yekile 7:1; 21:16; Ayezaya 11:12.

  •   6 Ɔka ko na yeadwu nsuu. Nsuu ta kile debie mɔɔ di munli. Nsia kola kile debie mɔɔ ɛnli munli anzɛɛ ɔtɔ sinli anzɛɛ debie mɔɔ bɛfa bɛka Nyamenle agbɔvolɛ nwo edwɛkɛ la.​—1 Edwɛkɛsisilɛ 20:6; Daneɛle 3:1; Yekile 13:18.

  •   7 Bɛta bɛfa nɔma ɛhye bɛdi gyima bɛkile debie mɔɔ di munli. Kɛ neazo la, Nyamenle zele Yizilayɛma kɛ bɛva kenle nsuu bɛbɔ Gyɛleko anwo mgbɔlɔka na kenle ne mɔɔ tɔ zo nsuu la azo, yemɔ bɛhɔ ye fane nsuu. (Dwɔhyua 6:15) Neazo mɔɔ fale kɛzi bɛvale nɔma nsuu bɛlile gyima la dɔɔnwo wɔ Baebolo ne anu. (Sɛlɛvolɛma 4:6; 25:8; 26:18; Edwɛndolɛ 119:164; Yekile 1:20; 13:1; 17:10) Gyisɛse zele Pita kɛ ɔwɔ kɛ ɔfa ɔ diema ɛtane ɔkyɛ ye “tɛ fane nsuu, na abulasuu fane nsuu,” ɔti fane “nsuu” ne mɔɔ bɛzile zolɛ la maa yɛnwu kɛ “ɔnlɛ ye ɛweɛne.”​—Mateyu 18:21, 22.

  •   10 Nɔma ɛhye bahola ahile debie mumua ko.​—Adendulɛ 34:28; Luku 19:13; Yekile 2:10.

  •   12 Ɔzɔho kɛ nɔma ɛhye kile debie mɔɔ di munli, wɔ Nyamenle ngyehyɛleɛ nu. Kɛ neazo la, “adiabo awolɛ bulu nee nwiɔ mɔɔ bɛhɛlɛ Boaneralɛ ne ɛzoanvolɛma bulu nee nwiɔ ne aluma wɔ nwolɛ la” ɛnee boka yekile mɔɔ ɛzoanvolɛ Dwɔn nwunle ye la anwo. (Yekile 21:14; Mɔlebɛbo 49:28) Bulu nee nwiɔ mɔnwo mɔnwo kola kile debie ko ne ala.​—Yekile 4:4; 7:4-8.

  •   40 Bɛfa nɔma 40 bɛka ndɛnebualɛ anzɛɛ anzohwenlɛ nwo edwɛkɛ.​—Mɔlebɛbo 7:4; Yizikeɛle 29:11, 12.

Nɔma nwo mgbondabulɛ

 Mɔɔ sɛkɛlɛneɛ adenle zo nɔma ne mɔ mɔɔ wɔ Baebolo ne anu abo kile la le ngakyile fi nɔma nwo mgbondabulɛ, mɔɔ bɛdua sunsum evinli nyɛleɛ zo bɛnwu mɔɔ nɔma ko biala abo kile, bɛka bɛbɔ nu na bɛnwu bɛ dodo la anwo. Kɛ neazo la, Dwuu Ngonyiama nleɛnleanle Hibulu Ngɛlɛlera ne anu na bɛkpondɛle mɔɔ ngɛlɛleramgbɔkɛ ko biala abo kile la. Nɔma nwo mgbondabulɛ mɔɔ bɛdua zo bɛka kenle bie edwɛkɛ la le bɛkyi ninyɛne wɔ Nyamenle anye zo.​—Mɛla ne 18:10-12.