Alu i mataupu o loo iai

O le ā le Manatu o le Tusi Paia e Faatatau i le Tausia o Mātua ua Matutua?

O le ā le Manatu o le Tusi Paia e Faatatau i le Tausia o Mātua ua Matutua?

Le tali a le Tusi Paia

 O le tiute tauave a fanau ua matutua, o le faamautinoa lea e tausia lelei o latou mātua ua matutua. Ua faapea mai le Tusi Paia, e tatau i fanau ua matutua ona “faatatau mea ua latou aʻoaʻoina mai i a latou tapuaʻiga, e ala i le tausia lelei o latou aiga ma taui atu i o latou mātua . . . , auā o le mea lea e fiafia i ai le Atua.” (1 Timoteo 5:4, New International Version) Pe a faamautinoa e fanau ua matutua ua tausia lelei o latou mātua ua matutua, ua latou usitaʻi foʻi la i le faatonuga i le Tusi Paia ia āva i o latou mātua.​—Efeso 6:2, 3.

 E lē o taʻua i le Tusi Paia ni faatonuga maʻoti i le auala e tausia ai mātua ua matutua. Ae o loo taʻua i le Tusi Paia faaaʻoaʻoga a tane ma fafine faatuatua na latou tausia o latou mātua ua matutua. O loo aumai foʻi i le Tusi Paia fautuaga aogā, e fesoasoani iā i latou o loo gafa ma le tausia o mātua.

 Na faapefea ona tausia e nisi o tauaiga, mātua ua matutua i taimi o le Tusi Paia?

 E tele auala na latou tausia ai mātua ua matutua, e faalagolago lava i le tulaga o mea.

  •   E mamao le mea na nofo ai Iosefa mai i lona tamā matua o Iakopo. Ae ina ua mafai e Iosefa ona tausia Iakopo, na ia aumaia loa Iakopo ina ia nofo latalata atu iā te ia. Na saunia e Iosefa meaʻai ma se fale e nofo ai Iakopo. Na ia puipuia foʻi lona tamā.​—Kenese 45:9-11; 47:11, 12.

  •   Na siitia Ruta ma Naomi le tinā o lana tane i le nuu o Naomi, ma na galue mamafa Ruta e tausia Naomi.​—Ruta 1:16; 2:2, 17, 18, 23.

  •   A o lata ina maliu Iesu, na ia tofia se tasi e tausia Maria lona tinā, lea ua maliu lana tane.​—Ioane 19:26, 27. a

 O ā fautuaga aogā mai i le Tusi Paia, e fesoasoani iā i latou o loo gafa ma le tausia o mātua ua matutua?

 O loo i le Tusi Paia mataupu silisili e fesoasoani i ē o loo tausia mātua ua matutua, e fesagaʻia ai le matuā lēlavā o le tino ma faalogona ona o le tausiga o mātua ua matutua.

  •   Ia āva i ou mātua.

     Le manatu o le Tusi Paia: “Ia e āva i lou tamā ma lou tinā.”​—Esoto 20:12.

     E faapefea ona faatatauina lenei mataupu silisili? Ia faailoa atu lou āva i ou mātua e ala i le faataga o i latou e fai mea e mananaʻo ai e tusa ma lo latou malosi. Pe a talafeagai, tuu iā i latou e fai a latou lava faaiʻuga i le auala e mananaʻo e tausia ai i latou. Ae i le taimi e tasi, e faaalia lou āva e ala i le faia o mea e mafai ona e faia e fesoasoani ai iā i latou.

  •   Ia taumafai e malamalama ma lotofaamagalo.

     Le manatu o le Tusi Paia: “O le tofā mamao o le tagata, e faagesegese ai lona ita, ma e matagofie foʻi lona lē manatua o le agaleaga.”​—Faataoto 19:11.

     E faapefea ona faatatauina lenei mataupu silisili? Pe a fai e se matua ua matua ni faaupuga lē alofa ma e foliga e na te lē talisapaia lau tausiga, ia fesili ifo, ʻO ā ni oʻu faalogona pe afai o aʻu lea ua faatapulaa mea e mafai ona ou faia, ma ua oo ane faalogona o le lē fiafia ma le lē mautonu ona o le tulaga matua?’ Pe afai e te taumafai e malamalama i faalogona o tagata matutua ma e lotofaamagalo, o le a mafai la ona faaleleia le tulaga o mea nai lo o le oo atu i se tulaga leaga.

  •   Saʻili le fesoasoani mai i isi.

     Le manatu o le Tusi Paia: “E faalēaogāina fuafuaga pe a lē iai ni talanoaga i mataupu faalilolilo, a o le toʻatele o le ʻaufaufautua e taunuu ai mea.”​—Faataoto 15:22.

     E faapefea ona faatatauina lenei mataupu silisili? Ia fai ni au saʻiliʻiliga i ni auala e mafai ai ona tausia ni faalētonu tau soifua mālōlōina o loo feagai ma ou mātua. Ia iloa po o ā togafitiga o loo maua i lo outou vaipanoa e fesoasoani ai i ou mātua. Ia talanoa foʻi i isi o loo tausia mātua ua matutua. Ia talanoa faatasi ma ou uso, o ou tuafāfine po o tuagane e faatatau i manaʻoga o mātua, le auala e tausia ai, ma ia tofu sao uma e tausia i laʻua.

    Ia talanoa faatasi le aiga i le auala e tausia ai mātua ua matutua

  •   Ia faamaulalo.

     Le manatu o le Tusi Paia: “E iai le atamai i ē e faamaulalo.”​—Faataoto 11:2.

     E faapefea ona faatatauina lenei mataupu silisili? Ia iloa mea e gata ai lou malosi. O se faataʻitaʻiga, o tagata uma e faatapulaa le taimi ma mea e mafai ona latou faia, ma ua lē mafai ai ona latou faia nisi mea e fesoasoani ai i o latou mātua. Pe a lofitūina oe ona o le tele o mea e manaʻomia ona fai e tausia ai ou mātua ua matutua, ia talosaga atu i se fesoasoani mai i ou tauaiga po o tagata ua iai le poto masani i le tausia o mātua ua matutua.

  •   Ia tausi lelei lou soifua mālōlōina.

     Le manatu o le Tusi Paia: “E leai se tane e ita i lona lava tino; ae e na te fafaga ma faapelepele i ai.”​—Efeso 5:29.

     E faapefea ona faatatauina lenei mataupu silisili? E ui o lou tiute tauave o le tausia lelei o ou mātua, ae e tatau foʻi ona tausia ou lava manaʻoga ma manaʻoga o lou aiga pe a faapea ua e faaipoipo. E tatau ona e ʻai lelei, ma ia lava lau mālōlō ma lau moe. (Failauga 4:6) E tatau foʻi ona fai ni nai mālōlōga. O lou faia o lenā mea, o le a e maua ai le filemu o le mafaufau, lelei ai ou faalogona ma mālōlōina ai lou tino mo le tausia o ou mātua.

 Po o faapea mai le Tusi Paia e tatau ona tausia i aiga mātua ua matutua?

 E lē o iai i le Tusi Paia ni taʻiala patino pe e tatau i fanau ua matutua ona tausia i aiga o latou mātua ua matutua. O nisi aiga ua filifili e tausi o latou mātua ua matutua i o latou aiga i le umi e mafai ai. Ae e iai se taimi atonu e latou te manatu ai e sili ai ona ave o latou mātua i se nofoaga e tausi ai tagata matutua. E ono manaʻomia ona talanoa faatasi le aiga, ina ia filifili po o le ā le mea e sili ona lelei mo tagata uma.​—Kalatia 6:4, 5.

a Na faapea mai se tasi e suʻesuʻeina le Tusi Paia: “Atonu ua leva ona maliu Iosefa [le tane a Maria], ma na tausia Maria e Iesu lana tama, ae ona o lea o le a maliu Iesu o ai la o le a tausia Maria? . . . O lenei tala ua aʻoaʻo ai e Keriso fanau ina ia tausia o latou mātua ua matutua.”​—The NIV Matthew Henry Commentary in One Volume, itulau 428-429.