Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Ua “Tatala” se Tusi Tāʻai Tuai

Ua “Tatala” se Tusi Tāʻai Tuai

O se vaega lea o le tusi tāʻai o le Ein Gedi lea na mū, ma e leʻi mafai ona faitauina ina ua maua i le 1970. O le masini faaonapōnei (3-D scan), na iloa ai o lenei tusi tāʻai o loo iai se vaega o le tusi o Levitiko, ma o loo iai foʻi le suafa o le Atua

I LE 1970, na maua ai e tagata e suʻesuʻeina toega o mea i le eleele se tusi tāʻai na mū i Ein Gedi i Isaraelu, e lata i le itu i sisifo o le talafatai o le Sami Mate. Na latou mauaina le tusi tāʻai a o eliina se sunako, lea na mū ina ua faatamaʻia le nuu, i se vaimea o le senituri lona ono T.A. O le tulaga faaleagaina o le tusi tāʻai, na lē mafai ai ona faitau pe tatalaina. Peitaʻi, o le masini faaonapōnei (3-D scan) na mafai ai ona iloa mea o tusia ai, ma na tai pei ai ua mafai ona “tatala” le tusi tāʻai. O le fesoasoani foʻi o se polokalame e fai ai ata puʻe, ua mafai ai ona faitau faamatalaga o loo iai.

O nei mea na iloa ai, o le tusi tāʻai o se vaega o le tusitusiga paia. O faamatalaga o loo tusia ai, o nisi o fuaiupu o le amataga o le tusi o Levitiko. O nei fuaiupu o loo iai le suafa o le Atua i le gagana Eperu, e faaaogā ai le Tetakalamatone. O suʻesuʻega na iloa ai e foliga mai na iai le tusi tāʻai i le va o le 50 T.A. ma le 400 T.A., ma o le tusi tāʻai lea e sili ona tuai o Tusitusiga Paia Eperu talu mai le mauaina o Tusi Tāʻai o le Sami Mate (Qumran). Na tusia e Gil Zohar i le The Jerusalem Post e faapea: “A o leʻi maua lenei tusi tāʻai, o le Tusi Tāʻai o le Sami Mate i le vaitaimi o le Malumalu Lona Lua e 2,000 tausaga talu ona iai, ma e pe ā ma le 1,000 tausaga le va o lenā tusi tāʻai ma le tusi tāʻai tuai e sosoo ai o le Aleppo Codex, lea na tusia i le senituri lona 10 T.A.” Na taʻua e tagata atamamai, o lenei tusi tāʻai na maua ua faamaonia ai o tusitusiga a le Torah, * “na mafai ona faasaoina ma e leai se mea na suia e ui i mea sesē a le ʻautusiupu.”

[Faaopoopoga i lalo]

^ pala. 4 Na taʻua e tagata Iutaia uluaʻi tusi e lima o le Tusi Paia (Kenese, Esoto, Levitiko, Numera, ma le Teuteronome) o le Torah.