Alu i mataupu o loo iai

Alu i le lisi o mataupu

Pe e Manatu Mamafa le Atua i Fafine?

Pe e Manatu Mamafa le Atua i Fafine?

Pe e Manatu Mamafa le Atua i Fafine?

“O le fafine na māfua ai le agasala, ma o ia ua pogai ai le oti.”​—EKELESIATIKO, SENITURI LONA LUA T.L.M.

“Na faaaogā e le Tiapolo le fafine: o ia na muamua ʻaina le laau na faasāina, o ia na muamua solia tulafono a le Atua, ma o ia foʻi na māfua ai ona agasala le uluaʻi tagata.”​—TETULIANO, ON THE APPAREL OF WOMEN, SENITURI LONA LUA T.A.

E LĒ o maua i le Tusi Paia na faamatalaga, ae ua faaaogā e tagata i le tele o senituri e taʻutonuina ai le faileagaina o fafine. Ua sii mai foʻi e nisi o tagata maelega vālea i aso nei na faamatalaga, e lagolago ai le faileagaina o fafine ma faapea mai, o i latou ua pogai ai mafatiaga uma. Pe na faia e Ieova fafine ina ia vaai maulalo i ai, ma sauāina e tamāloloa? O le ā le manatu o le Tusi Paia? Seʻi o tatou iloiloina.

Po ua faamalaia e le Atua fafine?

E leai, ae na faamalaia e le Atua le ʻuluaʻi gata, ua igoa foʻi i le Tiapolo.’ (Faaaliga 12:9; Kenese 3:14) O lea la, ina ua fetalai le Atua iā Atamu o le a “pule malosi” o ia i lana avā, e leʻi faapea ai ua finagalo o Ia e pulepuletutū tamāloloa i fafine. (Kenese 3:16) Nai lo lea, sa ia faailoa atu iʻuga leaga o le a oo i ai, ona o le agasala a le uluaʻi ulugalii.

O lea la, ua māfua le faileagaina o fafine ona o lo tatou tulaga agasala, ae e lē o le finagalo lea o le Atua. E lē o lagolagoina i le Tusi Paia le manatu e tatau ona pulea e tamāloloa fafine, ina ia totogi ai le uluaʻi agasala.—Roma 5:12.

Pe na foafoaina le tamāloa e sili atu i le fafine?

E leai, auā ua faapea mai le Kenese 1:27: “Ona faia lea e le Atua o le tagata i lona faatusa, ua ia faia o ia i le faatusa o le Atua; ua ia faia i laʻua o le tane ma le fafine.” O lea la, ina ua foafoaina tagata i le amataga, na tuu atu iā i laʻua le tomai e faaalia mai ai uiga o le Atua. E ui lava la e eseese Atamu ma Eva i le tulaga i le tino ma i faalogona, ae e tutusa faatonuga na tuu atu iā i laʻua, ma sa tutusa foʻi a la aiā i luma o Lē na foafoaina i laʻua.—Kenese 1:28-31.

A o leʻi foafoaina Eva, na faailoa mai e le Atua e faapea: “Ou te faia se fesoasoani mo ia [Atamu], o sē e talafeagai lelei mo ia.” (Kenese 2:18) Pe e uiga atu le fuaitau “talafeagai lelei,” e faapea e sili atu le tane i lo o le fafine? E leai, auā o lenei fuaitau i le gagana Eperu e faaliliuina i le “galulue faatasi.” Seʻi manatu i se faataʻitaʻiga, pe e mafai ona ta se paopao e aunoa ma se ama? Atonu e mafai, ae po o le a paleni le paopao e aunoa ma se ama? E lē mafai, auā e tāua uma nei mea e lua. E faapena foʻi le tamāloa ma le fafine, na foafoaina i laʻua ina ia galulue faatasi ae e lē sili le tasi i le isi.—Kenese 2:24.

E faapefea ona iloa e manatu mamafa le Atua i fafine?

I le silafia e le Atua o mea o le a faia e tagata agasala, na ia vave faailoa mai ai lona finagalo ina ia puipuia fafine. E tusa ai ma le Tulafono a Mose lea na faavaeina i le senituri lona 16 T.L.M., na faapea mai ai le tusitala o Laure Aynard i lana tusi The Bible in the Feminine Gender: “O le tele o taimi, pe a taʻua fafine i le feagaiga o le Tulafono, e masani lava o se tulafono e puipuia ai i latou.”

O se faaaʻoaʻoga, na faatonuina i le Tulafono le faaalia o le āva i le tamā faapea ma le tinā. (Esoto 20:12; 21:15, 17) Sa tatau foʻi ona amanaʻia fafine sa maua i le maʻitaga. (Esoto 21:22) E oo lava i aso nei, e tatou te mātauina le matuā ese o le tulafono a le Atua, mai i aiā faaletulafono ua tuuina atu i fafine i le tele o atunuu. Ae e iai isi auala e iloa ai le manatu mamafa mai o le Atua.

Le Tulafono ua Faaalia ai le Silafaga a le Atua

I le Tulafono a Ieova le Atua na tuu atu i le nuu o Isaraelu, sa maua ai e tane ma fafine ni aogā tau i le soifua mālōlōina, i amio, faapea ma se faiā ma Ia. Pe afai e faaauau pea ona usiusitaʻi iā Ieova, ona ʻfaasilisilia lea o i latou i nuu uma o le lalolagi.’ (Teuteronome 28:1, 2) O le ā le tulaga o le fafine i le Tulafono? Mātau manatu o loo mulimuli mai.

1. Saʻolotoga. I le lē pei o fafine o isi atunuu, sa tele le saʻolotoga na maua e fafine Isaraelu anamua. E ui sa avea le tane ma ulu o le aiga, ae sa ia faatuatuaina lana avā ina ia alu e vaai se fanua e faatau mai, ma ʻtotō ai se togāvine.’ Ae pe afai e iai ni tomai o le fafine i le lalagaina ma le miloina o ʻie, e mafai la ona faatūina sana lava pisinisi. (Faataoto 31:11, 16-19) I le Tulafono a Mose, sa tuu atu ai i fafine uma le saʻolotoga, ae e leʻi manatu i a i latou ua na o ni ē e lagolagosua i le tane.

Sa mafai foʻi ona maua e fafine Isaraelu se faiā vavalalata ma le Atua, ma o loo taʻua i le Tusi Paia Hana, o lē na tatalo atu i le Atua ma faia i ai sana tautoga. (1 Samuelu 1:11, 24-28) Sa masani ona faaali atu manatu o se fafine Sunema iā Elisaia i aso Sapati. (2 Tupu 4:22-25) Sa faaaogā foʻi e le Atua Tepora ma Ulata e fai ma ona sui, ma sa lotomalilie nisi o tane tāua ma ositaulaga, e saʻili atu mo ni a la fautuaga.—Faamasino 4:4-8; 2 Tupu 22:14-16, 20.

2. Aʻoaʻoga. Talu ai sa aofia fafine i le feagaiga o le Tulafono, o lea sa mafai ai ona latou faalogologo atu a o faitauina le Tulafono, ma aʻoaʻoina ai i latou. (Teuteronome 31:12; Neemia 8:2, 8) Sa aʻoaʻoina foʻi nisi o i latou e faia ni auaunaga faapitoa, e pei o “galuega na faatulagaina” i le faleʻie paia, ma le auai i le ʻaufaipese.—Esoto 38:8; 1 Nofoaiga a Tupu 25:5, 6.

Sa tomai le toʻatele o fafine i le faia o pisinisi e taulau manuia. (Faataoto 31:24) I le lē pei o isi atunuu ia sa na o tamā e aʻoaʻoina o latou atalii, sa mafai e fafine Isaraelu ona fesoasoani i le aʻoaʻoina o a latou fanau tama seʻia oo ina matutua. (Faataoto 31:1) E mautinoa la sa aʻoaʻoina fafine o Isaraelu anamua.

3. Faaaloalogia ma faamamaluina. O loo faailoa manino mai i Tulafono e Sefulu e faapea: “Ia e āva i lou tamā ma lou tinā.” (Esoto 20:12) O loo faaalia mai foʻi i le faataoto a le tupu o Solomona e faapea: “Loʻu atalii e, ia e faalogo i le aʻoaʻiga a lou tamā, ma aua e te tuulafoaʻiina le tulafono a lou tinā.”—Faataoto 1:8.

O loo aofia foʻi i le Tulafono ni taʻiala patino i le auala e feutagaʻi ai i latou e leʻi faaipoipo, lea e faatāua ai le faaalia o le faaaloalo i tamaʻitaʻi. (Levitiko 18:6, 9; Teuteronome 22:25, 26) E tatau foʻi i se tane ona faaalia le magafagafa, ma ia malamalama e gata mai le malosi o lana avā, ma e iai taimi e vaivai ai ona o suiga i lona tino.—Levitiko 18:19.

4. Aiā e puipuia ai. I le Tusi Paia, o loo faamatala ai e Ieova o ia “o le tamā o tamaiti e leai ni tamā, ma o le faamasino foʻi o fafine ua oti a latou tane.” O lona uiga sa avea Ieova ma puipuiga mo ē ua leai se tasi e puipuia a latou aiā. (Salamo 68:5; Teuteronome 10:17, 18) I se tasi o mea na tupu, ina ua feagai le avā a se perofeta ma faiga lē tonu mai i lē sa aitalafu ai, sa faalaa ane ai Ieova e ala i se vavega ina ia tausia o ia ma faatumauina ai lona tulaga mamalu.—2 Tupu 4:1-7.

A o leʻi ulu atu le fanauga a Isaraelu i le Nuu Folafolaina, sa maliu ai se tamā e igoa iā Selofeata ae e leʻi iai sona atalii. Sa talosaga atu ona afafine e toʻalima iā Mose ina ia maua so latou “tofi” i le Nuu Folafolaina, ma sa matuā tauia i latou e Ieova ina ua fetalai mai iā Mose e faapea: “E ao lava ona e avatu iā i latou le tofi faatasi ma uso o lo latou tamā, ma e ao foʻi ona e faia ni fuafuaga e tuu atu le tofi o lo latou tamā iā i latou.” Talu mai lenā taimi, sa mafai e fafine i Isaraelu ona maua le tofi o o latou tamā, ma tuufaasolo atu i a latou fanau.—Numera 27:1-8.

Faauiga Sesē le Silafaga a le Atua

I le Tulafono a Mose, sa maua ai e fafine ni tulaga mamalu, ma sa faaaloalogia a latou aiā tatau. Peitaʻi, talu mai le senituri lona fā T.L.M., sa taaʻina ai talitonuga a Iutaia i tū ma aga a Eleni, ia sa manatu ai e faatauvaa fafine.—Tagaʻi i le pusa “Faaesea o Fafine i Tusitusiga Anamua.”

O se faaaʻoaʻoga, sa tuuaʻia e le fatusolo Eleni o Hesiod e faapea, o fafine ua māfua ai le tele o mafatiaga. I lana tusi o le Theogony, sa faamatalaina ai fafine e peiseaʻī o se faamaʻi oti, lea ua faapogaia le tele o mea e lamatia ai ola o tamāloloa. Na taatele lenei manatu i talitonuga faa-Iutaia i le senituri lona lua T.L.M., ma i le tusi tulafono a Iutaia lea sa tuufaatasia i le senituri lona lua T.A., o loo lapataʻia ai tamāloloa e faapea: “Aua neʻi outou talanoa soo ma fafine, ona e iʻu atu ai i le faia o faiga lē mamā.”

O lenei manatu na matuā aafia ai matafaioi a fafine Iutaia i le tele o senituri, ma i aso o Iesu, sa na o le Lotoā o Fafine i le malumalu sa mafai ona latou ō i ai. E na o tamāloloa sa mafai ona aʻoaʻoina i mataupu faalelotu, ma e foliga mai na faaesea fafine i sunako. Na taʻua i le tusi tulafono a Iutaia le faamatalaga a se rapi e faapea: “O so o se tasi e na te aʻoaʻoina lona afafine i le Tulafono, ua ia aʻoaʻoina o ia i upu ma faiga lē mamā.” O lenā manatu, ua aʻoaʻo ai e taʻitaʻi lotu tamāloloa, ina ia manatu faatauvaa i fafine.

A o iai Iesu i le lalolagi, sa ia mātauina le matuā mauaa o na faigalētonu i tū masani a tagata. (Mataio 15:6, 9; 26:7-11) Pe na aafia ai le auala sa ia feagai ai ma fafine? O le ā e tatou te aʻoaʻoina mai i uiga ma manatu o Iesu? Po ua aumaia e le faa-Kerisiano moni se mapusaga mo fafine? O le a tatou iloiloina tali o na fesili i le mataupu o sosoo mai.

[Pusa i le itulau 7]

Faaesea o Fafine i Tusitusiga Anamua

Talu mai le senituri muamua T.A., na faaaogā ai e nisi o tusitala e pei o Philo mai Alesania, ia filosofia Eleni ina ia toe faaliliu ai le tusi o Kenese. Na manatu Philo, sa agasala Eva ona o le faia o feusuaʻiga lē mamā, ma na faasalaina ai o ia e ala i le “lē toe iai o sona saʻolotoga ma ua pulea o ia e lana tane.” O na manatu na matuā aafia ai talitonuga a Iutaia, faapea ma tusitusiga a Faatamā o Lotu.

Sa faamatala e se rapi i se tusitusiga Iutaia o le Midrash Rabba, le māfuaaga e tatau ai ona ufiufi foliga o se fafine e faapea: “E pei o ia o sē e faia mea leaga ma e tatau ona maasiasi e vaai i tagata.” Na aʻoaʻoina e le faitofā o le Tusi Paia o Tetuliano, o lē na taatele ana tusitusiga i le senituri lona lua T.A. e faapea, e tatau i fafine ona ola i se olaga “faanoanoa ma salamō e pei o Eva.” O na aʻoaʻoga e masani ona sesē ai manatu o tagata e faapea e mai i le Tusi Paia, ma ua matuā taʻu faatauvaa ai fafine.

[Ata i le itulau 5]

Na faia Eva e avea ma sē e fesoasoani ma e talafeagai lelei ma Atamu

[Ata i le itulau 6]

Sa auai fafine i Isaraelu anamua i faiga faapisinisi