Skip to content

Skip to table of contents

ISTÓRIA HUSI TEMPU ULUK

Alhazen

Alhazen

KARIK Ita seidauk rona kona-ba Abū ‘Alī al-Ḥasan ibn al-Haytham. Iha Europa no Amérika ema koñese nia ho naran Alhazen, tuir nia naran primeiru iha lia-arabi al-Ḥasan. Maski nuneʼe, karik Ita hetan ona benefísiu husi buat neʼebé nia halo. Livru ida esplika katak nia mak ema “importante tebes no fó influénsia boot kona-ba siénsia”.

Alhazen moris maizumenus iha tinan 965 liutiha Kristu, iha sidade Basra, ohin loron iha rai-Irake. Nia gosta estuda kona-ba astronomia, kímika, matemátika, médiku, múzika, naroman, fízika no poezia. Ninia estudu sira kona ita oinsá ohin loron?

MOTA NILO

Iha istória ida kona-ba Alhazen. Istória neʼe esplika katak Alhazen iha planu atu kontrola dalan neʼebé Mota Nilo suli. Nia halo planu neʼe tinan 1.000 antes ema konsege halo ida-neʼe iha sidade Assuão, iha tinan 1902.

Istória neʼe konta katak Alhazen iha planu atu hamenus rai-Ejitu nia problema kona-ba rai-maran no bee-saʼe, hodi kontrola dalan neʼebé Mota Nilo suli. Bainhira Caliph al-Hakim ukun-naʼin ba sidade Kairu, rona kona-ba Alhazen nia planu, nia konvida Alhazen atu ba rai-Ejitu hodi kaer projetu neʼe. Maibé bainhira Alhazen toʼo Mota Nilo, nia haree katak nia la iha kbiit atu realiza ninia planu. Ikusmai, Alhazen finje sai bulak atu salva ninia moris tanba nia taʼuk ba ukun-naʼin neʼe. Nia halo hanesan neʼe durante tinan 11 nia laran, toʼo ukun-naʼin neʼe mate iha tinan 1021. Durante tinan sira-neʼe, Alhazen aproveita ninia tempu atu estuda kona-ba buat oioin.

LIVRU KONA-BA NAROMAN

Iha tempu neʼebé Alhazen sai livre, nia besik atu hakerek kompletu livru ida (Book of Optics) no ema rekoñese livru neʼe nuʼudar “livru ida neʼebé importante tebes kona-ba fízika”. Nia hakerek buat oioin kona-ba naroman iha livru neʼe, hanesan oinsá mak naroman hamosu kór oioin, oinsá espellu haleno fali naroman neʼebé nia simu no oinsá mak naroman bele liu objetu ida no sai fali kleʼuk. Nia mós estuda kona-ba ema nia matan.

Maizumenus iha tinan 1200, ema tradús ona Alhazen nia livru husi lia-arabi ba lia-latín. Durante tinan atus ba atus, matenek-naʼin sira iha Europa kontinua uza ninia livru. Alhazen nia estudu no buat neʼebé nia hakerek kona-ba lente, ajuda ema Europa neʼebé halo lente atu inventa fali teleskópiu no mikroskópiu.

KAMERA ANTIGU

Iha ninia estudu kona-ba naroman, Alhazen deskobre buat foun. Nia uza kuartu ida neʼebé nakukun no nia halo kuak kiʼikoan ida iha didin hodi naroman bele tama. Bainhira naroman tama liuhusi kuak, ida-neʼe haleno buat neʼebé iha liʼur ba didin iha kuartu laran. Tuir loloos, neʼe mak kamera antigu.

Alhazen estuda kona-ba naroman no nia deskobre buat foun

Maizumenus iha tinan 1800, ema mós aumenta rolu ba kamera hodi bele rai foto sira. Tuir loloos, ita-nia matan no kamera modernu hotu uza prosesu neʼebé hanesan ho kamera antigu neʼe. *

SIÉNSIA MODERNU NIA MÉTODU

Buat neʼebé kapás kona-ba Alhazen mak nia kuidadu loos bainhira nia halaʼo ninia estudu sira. Karik iha tempu neʼebá, Alhazen nia dalan atu halo peskiza la hanesan ho ema seluk. Nia mak ema primeiru neʼebé koko prova ninia teoria no nia mós la taʼuk atu husu ema seluk atu prova sira-nia teoria.

Prinsípiu ba siénsia modernu mak: “Prova buat neʼebé Ita fiar!” Ema balu dehan katak Alhazen mak “aman ba siénsia modernu nia métodu”. Tan neʼe iha razaun barak atu agradese ba nia.

^ par. 13 Uluk ema iha Europa no Amérika ladún komprende oinsá mak kamera no ema nia matan hanesan. Maizumenus iha tinan 1604 mak Johannes Kepler foin esplika kona-ba neʼe.