Skip to content

ʻOku Fakamoʻoniʻi ʻe he Ngaahi Kikite Faka-Mīsaiá ko Sīsū ʻa e Mīsaiá?

ʻOku Fakamoʻoniʻi ʻe he Ngaahi Kikite Faka-Mīsaiá ko Sīsū ʻa e Mīsaiá?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 ʻIo. Lolotonga ʻa e ʻi māmani ʻa Sīsuú, naʻá ne fakahoko ʻa e ngaahi kikite lahi fekauʻaki mo e “Mīsaia ko e Takimuʻá,” ʻa ia ko e tokotaha ʻe hoko ko e “Fakamoʻui ʻo e māmaní.” (Taniela 9:​25; 1 Sione 4:​14) Pea naʻa mo e hili ʻa e pekia ʻa Sīsuú, naʻe hokohoko atu pē ʻene fakahoko ʻa e ngaahi kikite Faka-Mīsaiá.​—Saame 110:1; Ngāue 2:​34-​36.

 Ko e hā ʻa e ʻuhinga ʻo e “Mīsaia”?

 Ko e foʻi lea faka-Hepelū ko e Ma·shiʹach (Mīsaia) ʻoku tatau ia mo e foʻi lea faka-Kalisi ko e Khri·stos (Kalaisi) ʻokú na ʻuhinga fakatouʻosi ko e “Tokotaha Paní.” Ko ia ai, ko e “Sīsū Kalaisí” ʻoku ʻuhinga ko “Sīsū ko e Tokotaha Paní,” pe “Sīsū ko e Mīsaiá.”

 ʻI he taimi ʻo e Tohi Tapú, ʻoku faʻa pani ha tokotaha ke hoko ki ha tuʻunga mafai makehe ʻaki hono lilingi ʻa e lolo ʻi hono ʻulú. (Livitiko 8:​12; 1 Sāmiuela 16:13) Naʻe pani ʻa Sīsū ʻe he ʻOtuá ke hoko ko e Mīsaiá​—ko ha tuʻunga mafai lahi. (Ngāue 2:​36) Kae kehe, ʻi he ʻikai pani ʻa Sīsū ʻaki ʻa e loló, naʻe pani ia ʻe he ʻOtuá ʻaki ʻa e laumālie māʻoniʻoni.​—Mātiu 3:​16.

 ʻE malava ki ha toe tokotaha ke ne fakahoko ʻa e kikite Faka-Mīsaiá?

 ʻIkai. ʻI he hangē pē ko hano fakapapauʻi ʻe ha fakaʻilonga nima ha toko taha pē, ko hono fakahoko ʻo e ngaahi kikite ʻi he Tohi Tapú ʻoku tuhu ia ki ha Mīsaia pē ʻe taha, pe ko e Kalaisí. Neongo ia, ʻoku fakatokanga ʻi he Tohi Tapú “ʻe tupu hake ha kau Kalaisi loi mo ha kau palōfita loi pea te nau fai ha ngaahi mana lalahi mo ha ngaahi meʻa fakaofo ke takihalaʻi ʻaki naʻa mo e faʻahinga kuo filí, ʻo ka malava.”​—Mātiu 24:24.

 ʻE malava ke hā ʻa e Mīsaiá ʻi he kahaʻú?

 ʻIkai. Naʻe tomuʻa tala ʻi he Tohi Tapú ko e Mīsaiá ʻe haʻu mei he hako ʻo Tuʻi Tēvita ʻo ʻIsilelí. (Saame 89:​3, 4) Kae kehe, ko e ngaahi lēkooti tukufakaholo ʻa e kau Siú fekauʻaki mo Tēvitá naʻe mole ia, ngalingali ne mole ʻi hono fakaʻauha ʻe he kau Lomá ʻa Selusalema ʻi he 70 T.S. a Talu mei he taimi ko iá, mo e ʻikai malava ʻe ha taha ke fakamoʻoniʻi ʻokú ne kau ki he fāmili ʻo Tuʻi Tēvitá. ʻI hono kehé, ko e ngaahi lēkooti ko iá naʻe kei maʻu pē ia ʻi he taimi ʻo Sīsuú, ko e ʻuhinga ia naʻe ʻikai ke lavameʻa ai e poleʻi ia ʻe hono ngaahi filí ʻi heʻene pehē ko e hako ia ʻo Tēvitá.​—Mātiu 22:41-​46.

 Ko e kikite Faka-Mīsaia ʻe fiha ʻoku ʻi he Tohi Tapú?

 ʻOku ʻikai malava ke tala tonu ʻa e lahi ʻo e ngaahi kikite Faka-Mīsaiá. Ko e fakatātaá, ko e founga hono lau ʻo e ngaahi kikité ʻe kehekehe pē naʻa mo e ngaahi fakamatala mahino fekauʻaki mo e Mīsaiá. Ko e fakamatala ʻi he ʻAisea 53:​2-7 ʻoku lave ai ki he ngaahi kikite fekauʻaki mo e Mīsaiá. ʻE lau nai ʻe he niʻihi ʻa e fakamatalá kotoa ko ha foʻi kikite pē ʻe taha, ka ko e niʻihi te nau vakai nai ki he tafaʻaki taki taha ko ha ngaahi kikite kehekehe ia.

 Niʻihi ʻo e ngaahi kikite Faka-Mīsaia naʻe fakahoko ʻe Sīsū

Kikite

Maʻu ʻi he

Fakahoko

Hako ʻo ʻĒpalahamé

Sēnesi 22:17, 18

Mātiu 1:1

Hako ʻo e foha ʻo ʻĒpalahame ko ʻAisaké

Sēnesi 17:19

Mātiu 1:2

Fanauʻi ʻi ʻIsileli ʻi he matakali ʻo Siutá

Sēnesi 49:10

Mātiu 1:​1, 3

Mei he laine fakatuʻi ʻo Tuʻi Tēvitá

ʻAisea 9:7

Mātiu 1:1

Fanauʻi ʻe ha tāupoʻou

ʻAisea 7:​14

Mātiu 1:​18, 22, 23

ʻAloʻi ʻi Pētelihema

Maika 5:2

Mātiu 2:​1, 5, 6

Ui ʻaki ʻa e hingoa ʻImānuela b

ʻAisea 7:​14

Mātiu 1:​21-​23

Kamata ʻi he anga-fakatōkilalo

ʻAisea 53:2

Luke 2:7

Tāmateʻi ʻo e fānau valevalé hili hono fanauʻi ʻo Sīsuú

Selemaia 31:15

Mātiu 2:​16-​18

Ui mai mei ʻIsipite

Hōsea 11:1

Mātiu 2:​13-​15

Ui ko e Nāsaleti c

ʻAisea 11:1

Mātiu 2:​23

Muʻomuʻa ha talafekau

Malakai 3:1

Mātiu 11:​7-​10

Pani ko ha Mīsaia ʻi he 29 T.S. d

Taniela 9:​25

Mātiu 3:​13-​17

Fakahaaʻi ʻe he ʻOtuá ko Hono ʻAló

Saame 2:7

Ngāue 13:33, 34

Mamahiʻi ʻa e fale ʻo e ʻOtuá

Saame 69:9

Sione 2:​13-​17

Talaki ʻo e ongoongo leleí

ʻAisea 61:1

Luke 4:​16-​21

Ngāue fakafaifekau ʻi Kālelí ko ha maama lahi

ʻAisea 9:​1, 2

Mātiu 4:​13-​16

Tokotaha ngāue fakaemana hangē ko Mōsesé

Teutalōnome 18:15

Ngāue 2:​22

Hangē ko Mōsesé, naʻá ne leaʻaki ʻa e ngaahi fakakaukau ʻa e ʻOtuá

Teutalōnome 18:18, 19

Sione 12:49

Fakamoʻui ʻa e tokolahi naʻe mahamahaki

ʻAisea 53:4

Mātiu 8:​16, 17

ʻIkai tohoakiʻi ʻa e tokangá kiate ia tonu

ʻAisea 42:2

Mātiu 12:17, 19

Fakahāhā ʻa e manavaʻofa ki he kau faingataʻaʻiá

ʻAisea 42:3

Mātiu 12:​9-​20; Maʻake 6:​34

Fakahaaʻi ʻa e fakamaau totonu ʻa e ʻOtuá

ʻAisea 42:​1, 4

Mātiu 12:17-​20

Tokotaha Faleʻi Fakaofo

ʻAisea 9:​6, 7

Sione 6:​68

Talaki ʻa e huafa ʻo Sihová

Saame 22:22

Sione 17:6

Leaʻaki ʻa e ngaahi talanoa fakatātā

Saame 78:2

Mātiu 13:34, 35

Ko ha Taki

Taniela 9:​25

Mātiu 23:10

ʻIkai tui ʻa e tokolahi kiate ia

ʻAisea 53:1

Sione 12:37, 38

Maka tūkiaʻanga

ʻAisea 8:​14, 15

Mātiu 21:42-​44

Siʻaki ʻe he faʻahinga ʻo e tangatá

Saame 118:22, 23

Ngāue 4:​10, 11

Fehiʻa taʻeʻuhinga

Saame 69:4

Sione 15:24, 25

Hū fakatuʻi ki Selusalema ʻi ha ʻasi

Sākalaia 9:9

Mātiu 21:​4-9

Fakahīkihikiʻi ʻe he fānaú

Saame 8:2

Mātiu 21:15, 16

Haʻu ʻi he huafa ʻo Sihová

Saame 118:26

Sione 12:12, 13

Lavakiʻi ʻe ha kaumeʻa falalaʻanga

Saame 41:9

Sione 13:18

Lavakiʻi ki ha konga siliva ʻe 30 e

Sākalaia 11:12, 13

Mātiu 26:14-​16; 27:​3-​10

Liʻaki ia hono ngaahi kaumeʻá

Sākalaia 13:7

Mātiu 26:31, 56

Kau fakamoʻoni loi fekauʻaki mo ia

Saame 35:11

Mātiu 26:59-​61

Fakalongolongo ʻi he ʻao hono kau tukuakiʻí

ʻAisea 53:7

Mātiu 27:12-​14

ʻAnuhi

ʻAisea 50:6

Mātiu 26:67; 27:27, 30

Taaʻi ʻi he ʻulú

Maika 5:1

Maʻake 15:19

Haha

ʻAisea 50:6

Sione 19:1

ʻIkai ke talitekeʻi ʻa e faʻahinga naʻa nau taaʻi iá

ʻAisea 50:6

Sione 18:22, 23

Faʻufaʻu ʻe he kau taki fakapuleʻangá ha kovi kiate ia

Saame 2:2

Luke 23:10-​12

Tutuki hono nimá mo e vaʻé ki he ʻakaú

Saame 22:16

Mātiu 27:35; Sione 20:25

Fai ʻe he kakaí ha lulu ki hono ngaahi kofú

Saame 22:18

Sione 19:23, 24

Lau fakataha mo e kau angahalá

ʻAisea 53:12

Mātiu 27:38

Manukiʻi, leakoviʻi

Saame 22:​7, 8

Mātiu 27:39-​43

Faingataʻaʻia maʻá e kau angahalaʻiá

ʻAisea 53:​5, 6

1 Pita 2:​23-​25

Hā ngali liʻaki ʻe he ʻOtuá

Saame 22:1

Maʻake 15:34

ʻOange ʻa e uaine mahi mo e uaine kuo huʻi ʻaki ʻa e ʻahu ke inu

Saame 69:21

Mātiu 27:34

Fieinua ki muʻa pē ke pekiá

Saame 22:15

Sione 19:28, 29

Tuku atu hono laumālié ki he ʻOtuá

Saame 31:5

Luke 23:46

Mole ʻene moʻuí

ʻAisea 53:12

Maʻake 15:37

Tokonaki ʻa e huhuʻí ke toʻo atu ʻa e angahalá

ʻAisea 53:12

Mātiu 20:28

ʻIkai fasi hano hui

Saame 34:20

Sione 19:31-​33, 36

Hokaʻi

Sākalaia 12:10

Sione 19:33-​35, 37

Tanu fakataha mo e koloaʻiá

ʻAisea 53:9

Mātiu 27:57-​60

Fokotuʻu hake mei he maté

Saame 16:10

Ngāue 2:​29-​31

Fetongi ʻa e tokotaha lavakí

Saame 109:8

Ngāue 1:​15-​20

Nofo ʻi he nima toʻomataʻu ʻo e ʻOtuá

Saame 110:1

Ngāue 2:​34-​36

a ʻOku fakamatala ʻa e Cyclopedia ʻa McClintock mo Strong: “ʻOku lava ke siʻi ʻa e veiveiua ko e ngaahi lēkooti ʻo e ngaahi matakali mo e ngaahi fāmili Siú naʻe mole ia ʻi hono fakaʻauha ʻo Selusalemá, ʻo ʻikai ki muʻa ai.”

b Ko e hingoa faka-Hepelū ko e ʻImānuelá, ʻoku ʻuhingá “ʻOku ʻIate Kitautolu ʻa e ʻOtuá,” ʻa ia ʻoku fakamatalaʻi mahino ai ʻa e ngafa ʻo Sīsū ko e Mīsaiá. Ko ʻene ʻi he māmaní mo ʻene ngaahi ngāué naʻe fakamoʻoniʻi ai ʻoku kau ʻa e ʻOtuá mo ʻene kau lotú.​—Luke 2:​27-​32; 7:​12-​16.

c Ko e foʻi lea “Nāsaleti” ʻoku ngalingali ko ʻene haʻu mei he foʻi lea faka-Hepelū ko e neʹtser, ʻoku ʻuhingá ko e “huli.”

d Ki ha fakaikiiki ʻo e fakahokohoko taimi ʻi he Tohi Tapú ʻa ia ʻoku tuhu ki he 29 T.S ko e taʻu naʻe aʻu mai ai ʻa e Mīsaiá, sio ki he kupu “Naʻe Tomuʻa Tala ʻe he Kikite ʻa Tanielá ʻa e Aʻu Mai ʻa e Mīsaiá.”

e Ko e kikite ko ení ʻoku hā ia ʻi he tohi ʻa Sākalaiá, neongo ʻoku pehē ʻe he tokotaha-tohi Tohi Tapu ko Mātiú “naʻe folofolaʻaki fakafou ʻi he palōfita ko Selemaiá.” (Mātiu 27:9) ʻOku ngalingali ko e tohi ʻa Selemaiá naʻe faʻa muʻomuʻa ia ʻi he konga ʻo e Tohi Tapú ʻoku ui ko e “Kau Palōfitá.” (Luke 24:44) Ngalingali naʻe ngāueʻaki ʻe Mātiu ʻa “Selemaia” ke lave ki he konga kotoa ʻo e tohi ko iá, ʻa ia naʻe kau ki ai ʻa e tohi Sākalaiá.