Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 25

ʻOku Tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e Faʻahinga ʻOku Fakamolemolé

ʻOku Tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e Faʻahinga ʻOku Fakamolemolé

“Hangē tofu pē ko ia ne fakamolemoleʻi loto-lelei kimoutolu ʻe Sihová, kuo pau foki ke mou fai ʻa e meʻa tatau.”​—KOL. 3:13.

HIVA 130 Faʻa Fakamolemole

ʻI HE KUPÚ NI *

1. Ko e hā ʻa e fakapapau ʻoku ʻomai ʻe Sihova ki he kau faiangahala fakatomalá?

 NEONGO ko Sihova ʻa hotau Tokotaha-Fakatupú, Tokotaha Foaki-Laó, mo e Fakamāú, ʻokú ne toe hoko foki ko ʻetau Tamai fakahēvani anga-ʻofa. (Saame 100:3; ʻAi. 33:22) ʻI he taimi ʻoku tau faiangahala ai kiate ia pea fakatomala loto-moʻoní, ʻoku ʻikai ngata pē ʻene malava ke fakamolemoleʻi kitautolú ka ʻokú ne toe vēkeveke foki. (Saame 86:5) Fakafou ʻi he palōfita ko ʻAiseá, naʻe ʻomai ʻe Sihova ʻa e fakapapau loto-māfana ko ení: “Neongo ʻoku hangē hoʻomou angahalá ko ha tupenu kula ʻahoʻahó, ʻe ʻai ia ke hinehina ʻo hangē ko e sinoú.”​—ʻAi. 1:18.

2. Kapau ʻoku tau loto ke nofo melino mo e niʻihi kehé, ko e hā kuo pau ke tau faí?

2 Koeʻuhi ʻoku tau taʻehaohaoa, ʻoku tau leaʻaki mo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fakalotomamahi ki he niʻihi kehé. (Sēm. 3:2) Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga iá heʻikai lava ke tau maʻu ha vahaʻangatae vāofi mo kinautolu. ʻE lava ia kapau te tau ako ke fakamolemole. (Pal. 17:9; 19:11; Māt. 18:21, 22) ʻI he taimi ʻoku tau fai ai ha fanga kiʻi fehālaaki ʻo fakalotomamahi ki he niʻihi kehé, ʻoku loto ʻa Sihova ke tau fefakamolemoleʻaki. (Kol. 3:13) ʻOku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke fai pehē. He ko ē, ko Sihova ʻokú ne fakamolemoleʻi loto-lelei kitautolu “ʻo lahi ʻaupito.”​—ʻAi. 55:7.

3. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu ko ení?

3 ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he founga ʻe lava ke faʻifaʻitaki ai ʻa e faʻahinga taʻehaohaoa ʻo e tangatá ki he fakamolemole ʻa Sihová. Ko e hā ʻa e ngaahi angahala kuo pau ke tau fakahā ki he kau mātuʻá? Ko e hā ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke tau fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé? Pea ko e hā ʻe lava ke tau ako mei he niʻihi hotau kaungātui kuo nau faingataʻaʻia lahi koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa e niʻihi kehé?

ʻI HE TAIMI ʻOKU FAIANGAHALA MAMAFA AI HA KALISITIANE

4. (a) ʻI he taimi ʻoku faiangahala mamafa ai ha sevāniti ʻa Sihova, ko e hā kuo pau ke ne faí? (e) Ko e hā ʻa e fatongia ʻo e kau mātuʻá ʻi he taimi ʻoku nau fakataha ai mo ha tokotaha faihala?

4 Ko e ngaahi angahala mamafá kuo pau ke fakahā ia ki he kau mātuʻá. Ko e fakatātā ʻo e ngaahi angahala ko ení ʻoku maʻu ʻi he 1 Kolinitō 6:9, 10. Ko e faiangahala mamafá ko hono maumauʻi lahi ia ʻo e lao ʻa e ʻOtuá. Kapau ʻoku fakahoko ʻe ha Kalisitiane ha angahala pehē, kuo pau ke ne fakaofiofi kia Sihova ko e ʻOtuá ʻi he lotu, pea kuo pau ke ne ʻalu ki he kau mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. (Saame 32:5; Sēm. 5:14) Ko e hā ʻa e fatongia ʻoku maʻu ʻe he kau mātuʻá? Ko Sihova toko taha pē ʻokú ne maʻu ʻa e mafai ke fakamolemoleʻi kakato ʻa e ngaahi angahalá, ʻa ia ʻokú ne ʻai ia ke malava ʻo makatuʻunga ʻi he feilaulau huhuʻí. * Neongo ia, kuo tuku ʻe Sihova ki he kau mātuʻá ʻa e fatongia ke fakapapauʻi mei he Folofolá pe ʻe lava ke kei nofo pē ʻi he fakatahaʻangá ʻa e tokotaha faiangahalá. (1 Kol. 5:12) ʻOku kau ʻi he ngaahi meʻa te nau faí ʻenau feinga ke tali ʻa e ngaahi fehuʻi ko ení: Naʻe fakataumuʻa ʻa e tokotahá ke faiangahala? Naʻe feinga ʻa e tokotahá ke fufū ʻene angahalá? Naʻá ne fakahoko ʻa e angahalá ʻi ha vahaʻa taimi lōloa? Ko e mahuʻinga tahá, ʻoku ʻi ai ha fakamoʻoni ʻokú ne fakatomala loto-moʻoni? ʻOku ʻi ai ha fakamoʻoni kuo fakamolemoleʻi ia ʻe Sihova?​—Ngā. 3:19.

5. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki ʻoku maʻu mei he ngāue ʻa e kau mātuʻá?

5 ʻI he taimi ʻoku fakataha ai ʻa e kau mātuʻá mo e tokotaha faihalá, ko ʻenau taumuʻá ke fai ʻa e fili tatau ʻi he māmaní ʻo hangē ko ia kuo ʻosi fakahoko ʻi hēvaní. (Māt. 18:18) ʻOku anga-fēfē maʻu ʻaonga ʻa e fakatahaʻangá mei he fokotuʻutuʻu ko ení? ʻOku fakapapauʻi ai ko e kau faihala taʻefakatomala ʻa ia te nau uesia nai ʻa e fanga sipi mahuʻinga ʻa Sihová ʻoku kapusi. (1 Kol. 5:6, 7, 11-13; Tai. 3:10, 11) ʻE toe tokoniʻi nai ai ha tokotaha faiangahala ke fakatomala pea maʻu ʻaonga mei he fakamolemole ʻa Sihová. (Luke 5:32) Ko e kau mātuʻá ʻoku nau lotu maʻá e tokotaha fakatomalá pea kole kia Sihova ke ne tokoniʻi ia ke ne toe moʻui lelei fakalaumālie.​—Sēm. 5:15.

6. Kapau ʻoku tuʻusi ha tokotaha, ʻoku kei malava ke fakamolemoleʻi ia? Fakamatalaʻi.

6 Tau pehē pē ʻoku ʻikai ke fakatomala ha tokotaha ʻi heʻene fakataha mo e kau mātuʻá. ʻI he tuʻunga ko iá, ʻe tuʻusi ia mei he fakatahaʻangá. Kapau kuó ne maumauʻi ʻa e lao ʻo e fonuá, heʻikai maluʻi ia ʻe he kau mātuʻá mei hono ngaahi nunuʻá. ʻOku fakaʻatā ʻe Sihova ʻa e kau maʻu mafai fakapuleʻangá ke nau fakamāuʻi mo tauteaʻi ha taha pē ʻokú ne maumauʻi ʻa e laó​—tatau ai pē pe ʻokú ne fakatomala pe ʻikai. (Loma 13:4) Neongo ia, kapau ʻoku foki mai ʻa e fakakaukau lelei ʻa e tokotahá ki mui ai pea fakatomala loto-moʻoni pea tafoki, ʻoku loto-lelei ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ia. (Luke 15:17-24) ʻOku moʻoni eni neongo kapau ko ʻene ngaahi angahalá naʻe mātuʻaki mafatukituki.​—2 Kal. 33:9, 12, 13; 1 Tīm. 1:15.

7. ʻI he ʻuhinga fē ʻe lava ke tau fakamolemoleʻi ai ha tokotaha kuó ne faiangahala mai kiate kitautolu?

7 He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ʻatautolu ia ke fili pe ʻe fakamolemoleʻi ʻe Sihova ha tokotaha faiangahala! Ka ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku fiemaʻu ke tau fili ke fai. Ko e hā ia? ʻI he ngaahi tuʻunga ʻe niʻihi, ʻoku ʻi ai ha tokotaha kuó ne faiangahala mai kiate kitautolu​—naʻa mo ha angahala lahi​—ka ʻokú ne toki haʻu nai ʻo kole fakamolemole mai kiate kitautolu. ʻI he ngaahi tuʻunga kehe, heʻikai nai ke fai pehē ʻa e tokotahá. Neongo ia, ʻe lava ke tau fili ke fakamolemoleʻi ʻa e tokotahá ʻi he ʻuhinga ʻoku tau fakapapauʻi ke tuku ange ha loto-mamahi pē mo e ʻita ʻiate ia. Ko hono moʻoní, ʻe fiemaʻu nai ki heni ʻa e taimi mo e feinga, tautefito kapau kuo fakalotomamahiʻi lahi kitautolu. ʻI he Taua Leʻo ʻo Sanuali 1, 1995, ʻoku pehē ai: “ʻI he taimi ʻokú ke fakamolemoleʻi ai ha tokotaha faihala, ʻoku ʻikai ʻuhinga ai ia ʻokú ke makātakiʻi ʻa e angahala naʻá ne faí. Ki he Kalisitiané, ʻoku ʻuhinga ʻa e fakamolemolé ko e falala kakato ʻo tuku atu ʻa e meʻa ko iá ki he toʻukupu ʻo Sihová. Ko ia ko e Fakamaau māʻoniʻoni ʻo e ʻuniveesí kotoa, pea te ne fakahoko ʻa e fakamaau totonú ʻi hono taimi totonu.” Ko e hā ʻoku fakalototoʻaʻi ai kitautolu ʻe Sihova ke tau fakamolemole pea tuku atu ʻa e fakamaau totonú ki hono feituʻu totonú​—ki hono toʻukupú?

ʻUHINGA ʻOKU FAKALOTOTOʻAʻI AI KITAUTOLU ʻE SIHOVA KE FAKAMOLEMOLÉ

8. ʻOku anga-fēfē hono fakahaaʻi heʻetau fakamolemolé ʻa e houngaʻia ʻi he meesi ʻa Sihová?

8 Ko e fakamolemolé ʻoku fakahāhā ai ʻa e houngaʻia. ʻI ha talanoa fakatātā ʻe taha, naʻe fakahoa ai ʻe Sīsū ʻa Sihova ki ha ʻeiki naʻá ne kaniseli ha fuʻu moʻua lahi ʻo e taha ʻo ʻene kau tamaioʻeikí ʻa ia naʻe ʻikai lava ke ne totongi. Neongo ia, ko e tamaioʻeiki naʻe fakamolemoleʻí naʻe ʻikai ke ne faimeesi ki ha tamaioʻeiki ʻa ia naʻá ne moʻua ange ʻaki kiate ia ha paʻanga siʻisiʻi ange. (Māt. 18:23-35) Ko e hā naʻe akoʻi mai ʻe Sīsuú? Kapau ʻoku tau houngaʻia moʻoni ʻi he meesi lahi mai ʻa Sihova kiate kitautolú, ʻe ueʻi ai kitautolu ke fakamolemoleʻi ʻa e niʻihi kehé. (Saame 103:9) Naʻe peheni hono fakamatalaʻi ia ʻi he Watchtower he ngaahi taʻu kuo maliu atú: “Tatau ai pē pe ʻoku tuʻo fiha ʻetau fakamolemoleʻi ʻa hotau kaungāfaʻahinga ʻo e tangatá, ʻe ʻikai ʻaupito tatau ia mo e lahi ʻo e fakamolemole mo e meesi mai ʻa e ʻOtuá fakafou ʻia Kalaisí.”

9. Ko hai ʻoku fakahāhā ki ai ʻe Sihova ʻa e mēsí? (Mātiu 6:14, 15)

9 Ko e kau fakamolemolé ʻe fakamolemoleʻi. Ko Sihova ʻokú ne fakahāhā ʻa e mēsí ki he faʻahinga ʻoku faimēsí. (Māt. 5:7; Sēm. 2:13) Naʻe fakahaaʻi mahino ia ʻe Sīsū ʻi he taimi naʻá ne akoʻi ai ʻene kau ākongá ki he founga ke lotu aí. (Lau ʻa e Mātiu 6:14, 15.) Ki muʻa ange ai, naʻe lave ʻa Sihova ki he poini tatau ʻi he fekauʻaki mo ʻene sevāniti ko Siopé. Ko e tangata faitōnunga ko iá naʻá ne loto-mamahi lahi ʻi he ngaahi lea oʻo ʻa e kau tangata ʻe toko tolu ko ʻElifasi, Pilitati mo Sofaʻā. Naʻe tala ange ʻe Sihova kia Siope ke ne lotu maʻa kinautolu. Hili hono fai ia ʻe Siopé, naʻe tāpuakiʻi ia ʻe Sihova.​—Siope 42:8-10.

10. Ko e hā ʻoku fakatupu maumau ai hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá? (ʻEfesō 4:31, 32)

10 Ko hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá ʻoku fakatupu maumau. ʻOku loto ʻa Sihova ke tau maʻu ʻa e nonga mei hono huʻi atu ʻa e fuʻu kavenga ko ia ko e ʻita. (Lau ʻa e ʻEfesō 4:31, 32.) ʻOkú ne ekinaki mai ke tau “tuku ange ʻa e ʻitá pea liʻaki ʻa e lilí.” (Saame 37:8) ʻOku fakapotopoto ke muimui ʻi he faleʻi ko iá. Ko hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá ʻe lava ke fakatupu mahamahaki fakaesino mo fakaʻatamai. (Pal. 14:30) Ko hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá heʻikai haʻane uesia ʻe taha ʻa e tokotaha naʻá ne fakalotomamahiʻi kitautolú ʻo hangē pē kapau te tau inu ha meʻa ʻoku kona heʻikai ke ne uesia ʻa e tokotaha naʻá ne fakalotomamahiʻi kitautolú. ʻI hono kehé, ʻi he taimi ʻoku tau fakamolemoleʻi ai ʻa e niʻihi kehé, ʻoku tau ʻomai ai ha meʻaʻofa kiate kitautolu. (Pal. 11:17) ʻOku tau maʻu ʻa e nonga ʻo e ʻatamaí mo e lotó, pea ʻoku malava ke tau ngaʻunu ki muʻa ʻi heʻetau ngāue kia Sihová.

11. Ko e hā ʻoku leaʻaki ʻe he Tohi Tapú fekauʻaki mo e faisāuní? (Loma 12:19-21)

11 Ko e sāuní ʻoku ʻa Sihova. Kuo ʻikai ʻomai ʻe Sihova ʻa e mafai ke tau fai ha sāuni ʻi he taimi ʻoku faiangahala mai ai ha taha kiate kitautolu. (Lau ʻa e Loma 12:19-21.) Koeʻuhi ko ʻetau vakai fakangatangata mo taʻehaohaoá, ʻoku ʻikai ke tau ʻi ha tuʻunga ai ke fakamāuʻi totonu ʻa e ngaahi meʻá ʻo hangē ko e ʻOtuá. (Hep. 4:13) Pea ʻi he taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau fakaʻatā ʻetau ngaahi ongoʻí ke ne tākiekina ʻetau fakafuofua leleí. Naʻe fakamānavaʻi ʻe Sihova ʻa Sēmisi ke ne tohi: “Ko e ʻita ʻa e tangatá ʻoku ʻikai te ne fakahāhā ai ʻa e māʻoniʻoni ʻa e ʻOtuá.” (Sēm. 1:20) ʻOku lava ke tau fakapapauʻi ʻe fai ʻe Sihova ʻa e meʻa totonú pea fakapapauʻi ʻe fakahoko ʻa e fakamaau haohaoá.

Tuku ange ʻa e ʻitá mo e loto-mamahí. Tuku atu ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. Te ne toʻo ʻosi atu ʻa e maumau ʻa e angahalá (Sio ki he palakalafi 12)

12. ʻE lava fēfē ke tau fakahāhā ʻa e falala pau ki he fakamaau totonu ʻa Sihová?

12 Ko e fakamolemolé ʻoku fakahāhā ai ʻetau falala pau ki he fakamaau totonu ʻa Sihová. ʻI heʻetau tuku ʻa e ngaahi meʻá ki he toʻukupu ʻo Sihová, ʻoku tau fakahaaʻi ai ʻoku tau falala pau ʻe toʻo ʻosi atu ʻe Sihova ʻa e maumau kotoa kuo fakatupunga ʻe he angahalá. ʻI heʻene māmani foʻou kuo talaʻofá, ko e ngaahi lavea fakaeongo fakamamahí “ʻe ʻikai toe manatua . . . pea ʻe ʻikai ke [toe] ʻalu hake ia ʻi he lotó.” (ʻAi. 65:17) Ka ʻi he taimi ʻoku fakalotomamahiʻi lahi ai kitautolú, ʻoku malava moʻoni ke tuku ange ʻa e ʻita mo e loto-mamahi ʻi hotau lotó? Fakakaukau ki he founga kuo malava ai ʻe he niʻihi ke fai pehē.

NGAAHI TĀPUAKI ʻO E FAKAMOLEMOLÉ

13-14. Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e fakamolemolé mei he hokosia ʻa Tony mo José?

13 Ko e tokolahi hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané naʻa nau fili ke fakamolemole neongo hono fakalotomamahiʻi lahi kinautolu ʻe he tōʻonga ʻa e niʻihi kehé. Ko e hā ʻa e ngaahi tāpuaki kuo nau hokosia mei he fai peheé?

14 Ki muʻa fuoloa ke ako ʻe Tony * ʻa e moʻoní, ʻa ia ʻokú ne nofo ʻi he ʻOtu Motu Filipainí, naʻá ne ʻiloʻi ko e taha ʻi hono fanga tokoua lalahí naʻe tāmateʻi ʻe ha tangata ko José. ʻI he taimi ko iá, ko Tony ko ha tangata naʻe mātuʻaki anga-fefeka mo fakamālohi, pea naʻá ne loto ke faisāuni. Naʻe puke ʻa José pea tuku pilīsone ki heʻene hiá. Ki mui ai, ʻi he ʻatā ʻa José mei he pilīsoné, naʻe fakapapauʻi ʻe Tony ke kumi ia pea tāmateʻi. Naʻá ne fakatau mai leva ha meʻafana. ʻI he taimi tatau, naʻe kamata ke ako ʻe Tony ʻa e Tohi Tapú mo e Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová. ʻOkú ne pehē, “ʻI heʻeku akó, naʻá ku ʻiloʻi ai naʻe fiemaʻu ke liliu ʻeku ngaahi tōʻongá, pea naʻe kau ai hono tuku ange ʻa e ʻitá.” ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe papitaiso ʻa Tony pea faai atu pē ʻo fakanofo ia ko ha mātuʻa ʻi he fakatahaʻangá. Sioloto atu ki heʻene ʻohovale ʻi heʻene ʻiloʻi naʻe hoko foki mo José ko ha sevāniti ʻosi papitaiso ʻa Sihova! ʻI heʻena fetaulakí, naʻá na fāʻofua māfana, pea naʻe tala ange ʻe Tony kia José kuó ne fakamolemoleʻi ia. ʻOku pehē ʻe Tony ko e tōʻonga fakamolemole ko ení kuó ne ʻoange kiate ia ʻa e fiefia lahi ʻa ia naʻe ʻikai ke ne ala fakamatalaʻi ʻa e ongoʻi fakaofo ko iá. ʻIo, naʻe tāpuakiʻi ʻe Sihova ʻa e loto-lelei ʻa Tony ke fakamolemolé.

Ko e faʻifaʻitakiʻanga ʻa Peter mo Sue ʻoku fakahaaʻi ai ʻe lava ke tau tuku ange ʻa e ʻitá mo e loto-mamahí (Sio ki he palakalafi 15-16)

15-16. Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e fakamolemolé mei he hokosia ʻa Peter mo Sue?

15 ʻI he 1985, ko Peter mo Sue naʻá na maʻu ha fakataha ʻi he Fale Fakatahaʻangá pea fakafokifā naʻe pā ha pomu. Naʻe tau ʻe ha tangata ha foʻi pomu ʻi he loto Fale Fakatahaʻangá! Naʻe lavea lahi ʻa Sue ʻo uesia ai pē ʻene sió mo ʻene fanongó. Naʻe ʻikai toe lava ke ne nāmuʻi ha meʻa. * Naʻe faʻa ʻeke hifo ʻe Peter mo Sue kiate kinaua, ‘ʻE lava fēfē ke fai ʻe ha taha ha fuʻu kovi pehē?’ ʻI ha laui taʻu ki mui ai, ko e tokotaha fakapā pomú, ʻa ia naʻe ʻikai ko ha sevāniti ʻa Sihova, naʻe puke pea tautea ngāue pōpula ki he mate. ʻI hono ʻeke kia Peter mo Sue pe kuó na fakamolemoleʻi ʻa e tangata ko ení, naʻá na pehē: “ʻOku akoʻi mai ʻe Sihova ko hono tukulotoʻi ʻa e ʻitá mo e loto-mamahí ʻoku fakatupu maumau fakaesino, fakaeongo mo fakaʻatamai. Ko ia ʻi he kamatá pē, naʻá ma kole kia Sihova ke ne tokoniʻi kimaua ke tuku ange ʻa e ʻitá mo e loto-mamahí pea hokohoko atu ʻema moʻuí.”

16 Naʻe faingofua ke na fakaaʻu atu ʻa e fakamolemolé? ʻIkai. ʻOkú na pehē: “ʻI he taimi ki he taimi ʻi hono uesia kimaua ʻi he meʻa naʻe hoko kia Sue, ʻoku ʻalu hake ʻa e ʻitá. Ka ʻoku ʻikai te ma nōfoʻi ai, ko ia ʻoku mole vave atu ʻa e ngaahi ongoʻi ko ení. Ko hono moʻoní, ʻoku lava ke ma lea mei homa lotó kapau ʻe ʻi ai ha ʻaho ʻe hoko ai ʻa e tokotaha fakapā pomú ko hotau tokoua, te ma talitali lelei ia. Ko e hokosia ko ení kuó ne akoʻi kimaua ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni Fakatohitapú ʻoku fakatauʻatāina moʻoni; ʻoku nau fakatauʻatāinaʻi kimaua ʻi he ngaahi founga lahi ange ʻi he meʻa ʻoku lava ke ma sioloto atu ki aí! ʻOkú ma toe maʻu ʻa e fiemālie ʻi hono ʻiloʻi kuo vavé ni ke toʻo ʻosi atu ʻe Sihova ʻa e faingataʻa kotoa.”

17. Ko e hā naʻá ke ako fekauʻaki mo e fakamolemolé mei he hokosia ʻa Myra?

17 Ko Myra naʻá ne ako ʻa e moʻoní ʻi he taimi naʻá ne ʻosi mali ai pea maʻu mo ha fānau ʻe toko ua. Naʻe ʻikai tali ʻe hono husepānití ʻa e moʻoní. ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻá ne fai ha tono pea liʻaki ʻa e fāmilí. ʻOku pehē ʻe Myra: “ʻI he taimi naʻe liʻaki ai au ʻe hoku husepānití mo ʻema fānau ʻe toko uá, naʻá ku maʻu ʻa e ongoʻi ʻoku maʻu ʻe he tokolahi ʻi hono lavakiʻi kinautolu ʻe ha ʻofaʻanga​—ko e ʻohovale, taʻetui, mamahi, fakaʻiseʻisa, tukuakiʻi pē kita mo e ʻita.” Neongo naʻe fakangata ʻa e nofo malí, ko e mamahi mei hono lavakiʻi aú naʻe kei ʻi ai pē. ʻOku toe pehē ʻe Myra: “Ko e ngaahi ongoʻi ko iá naʻá ku fāinga mo ia ʻi he laui māhina, pea naʻá ku ʻiloʻi naʻe uesia ai hoku vahaʻangatae mo Sihová pea mo e niʻihi kehé.” ʻOku pehē ʻe Myra he taimí ni kuó ne tuku ange ʻa e ʻitá pea ʻoku ʻikai ke ne tukulotoʻi ha tāufehiʻa ki hono husepāniti ki muʻá. ʻOkú ne ʻamanaki ʻe ʻi ai ha ʻaho te ne ʻunuʻunu ofi ai kia Sihova. ʻOku malava ke tokangataha ʻa Myra ki he kahaʻú. ʻI he tuʻunga ko ha faʻē taʻehoa, naʻá ne ʻohake ʻene ongo tamaikí ke na hoko ko ha sevāniti ʻa Sihova. ʻI he ʻahó ni ʻoku fiefia ʻa Myra ke tauhi kia Sihova fakataha mo ʻene fānaú mo honau ngaahi fāmilí.

FAKAMAAU TOTONU HAOHAOA ʻA SIHOVA

18. Ko e hā ʻa e falala pau ʻoku lava ke tau maʻu ki he tuʻunga ʻo Sihova ko e Fakamaau Aoniú?

18 He fakafiemālie ē ke ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke tau fuesia ʻa e kavenga ʻo hono fakamāuʻi ha taha! ʻI he tuʻunga ʻo Sihova ko e Fakamaau Aoniú, te ne fakahoko ʻa e ngāue mahuʻinga ko ení. (Loma 14:10-12) ʻOku lava ke tau maʻu ʻa e falala pau kakato te ne faifakamaau maʻu pē ʻo fehoanaki mo ʻene ngaahi tuʻunga haohaoa ʻo e tonú mo e halá. (Sēn. 18:25; 1 Tuʻi 8:32) Heʻikai ʻaupito te ne fai ha meʻa taʻemāʻoniʻoni!

19. Ko e hā ʻe fakahoko ʻi he fakamaau totonu haohaoa ʻa Sihová?

19 ʻOku tau fakaʻamu ke aʻu ki he taimi ʻe toʻo fakaʻaufuli atu ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi nunuʻa kotoa ʻo e taʻehaohaoa mo e angahala ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻI he taimi ko iá, ko hotau ngaahi lavea fakaesino mo fakaeongo kotoa pē ʻe faitoʻo tuʻuloa. (Saame 72:12-14; Fkh. 21:3, 4) Heʻikai ke toe manatua ia. Lolotonga ʻetau tatali ke aʻu ki he taimi fakaofo ko iá, he fakamālō ē ko kitautolu ʻi hono ʻomai ʻe Sihova ʻa e malava ke tau faʻifaʻitaki kiate ia ʻaki ʻa e hoko ʻo fakamolemole.

HIVA 18 Houngaʻia ʻi he Huhuʻí

^ ʻOku vēkeveke ʻa Sihova ke fakamolemoleʻi ʻa e kau faiangahala fakatomalá. ʻI he tuʻunga ko e kau Kalisitiane, ʻoku tau loto ke faʻifaʻitaki ki heʻene faʻifaʻitakiʻangá ʻi hono fakalotomamahiʻi kitautolu ʻe ha taha. ʻI he kupu ko ení, te tau lāulea ai ki he ngaahi angahala ʻe lava ke tau fakamolemoleʻi pē ʻiate kitautolu pea mo e ngaahi angahala kuo pau ke tau fakahā ki he kau mātuʻá. Te tau toe lāulea foki ki he ʻuhinga ʻoku loto ai ʻa Sihova ke tau fefakamolemoleʻakí pea mo e ngaahi tāpuaki te tau maʻu ʻi heʻetau fai peheé.

^ Sio ki he Watchtower, ʻEpeleli 15, 1996, “Fehuʻi mei he Kau Lautohí.”

^ Kuo liliu ʻa e ngaahi hingoa ʻe niʻihi.

^ Sio ki he Awake! ʻo Sanuali 8, 1992, p. 9-13. Sio foki ki he vitiō ʻi he JW Broadcasting® ʻoku fakakaveinga Peter mo Sue Schulz: Ko ha Mamahi ʻe Lava ke Ikuʻi.