Skip to content

Skip to table of contents

2 Tokoni ke Fakalelei‘i ‘a e Ngaahi Palopalemá

2 Tokoni ke Fakalelei‘i ‘a e Ngaahi Palopalemá

Ko e ni‘ihi ‘o e ngaahi palopalema ‘i he mo‘uí ‘oku meimei hoko tu‘uma‘u, taimi ‘e ni‘ihi ‘oku a‘u ‘o laui ta‘u; ‘oku nau faiaka nai kinautolu ki mu‘a ke tau lāu‘ilo lelei ki aí. ‘Oku ‘omai ‘e he Tohi Tapú ha poto ke fakalelei‘i‘aki ‘a e ngaahi palopalema ‘oku hoko tu‘uma‘u mo fakapuputu‘u peheé. Fakakaukau angé ki ha fakatātā ‘e ni‘ihi.

LOTO-MO‘UA TŌTU‘A

‘Oku pehē ‘e Rosie, “‘Oku ou loto-mo‘ua hokohoko fekau‘aki mo e ngaahi me‘a ne kovi ange ia ‘i he‘eku fakakaukau atu ki aí ‘i hono tu‘unga totonú.” Ko e hā ha ngaahi veesi Tohi Tapu na‘e tokoni? Ko e taha ‘o kinautolu ko e Mātiu 6:34: “‘Oua ‘aupito na‘a mou loto-mo‘ua ‘o fekau‘aki mo e ‘aho hono hokó, he ko e ‘aho hono hokó ‘e ‘i ai pē hono ngaahi loto-mo‘ua ‘o‘ona. ‘Oku fe‘unga pē ki he ‘aho taki taha ‘a hono ngaahi faingata‘a ‘o‘oná.” ‘Oku pehē ‘e Rosie ko e ngaahi lea ‘a Sīsuú na‘á ne tokoni‘i ia ke tuku ‘ene loto-mo‘ua ‘o fekau‘aki mo e me‘a ‘e hoko nai ‘apongipongí. ‘Okú ne hoko atu, “Na‘e ‘osi fe‘unga pē ‘a e ngaahi faingata‘a na‘á ku ma‘ú, ‘o ‘ikai kau ai ‘a e ngaahi loto-mo‘ua fekau‘aki mo e ngaahi tu‘unga na‘e te‘eki ai ke hoko pea he‘ikai nai ke hoko.”

Na‘e ongo‘i foki ‘e Yasmine ne pule‘i ia ‘e he‘ene loto-mo‘uá. “Ne u tangi ‘i ha ngaahi ‘aho he lolotonga ‘a e uiké, pea na‘e ‘ikai lava ke u mohe ‘i he pō ‘e ni‘ihi. Na‘á ku ongo‘i ne hanga ‘e he ngaahi fakakaukau ‘ikai leleí ‘o keina mo‘ui pē au.” Ko e hā ha konga Tohi Tapu na‘e tokoni? ‘Okú ne lave ki he 1 Pita 5:7: “Lī atu ‘a e kotoa ho‘omou loto-mo‘uá [ki he ‘Otuá], koe‘uhí he ‘okú ne tokanga mai kiate kimoutolu.” ‘Oku pehē ‘e Yasmine: “‘I he faai mai ‘a e taimí, na‘á ku hanganaki lotu kia Sihova, pea na‘á ne tali ‘eku ngaahi lotú. Na‘á ku ongo‘i ne hangē ne to‘o atu ha fu‘u kavenga mamafa mei hoku umá. ‘Oku toutou foki mai ‘a e ngaahi fakakaukau ‘ikai lelei na‘á ku ma‘ú, ka ‘i he taimi ní ‘oku ou ‘ilo ‘a e founga ke fakalelei‘i ai iá.”

TOLOI-ME‘A

Ko ha finemui ko hono hingoá ko Isabella ‘okú ne pehē: “‘Oku ou tui ko e toloi-me‘á ‘oku tukufakaholo koe‘uhí na‘e pehē pē mo ‘eku tamaí. Na‘á ku li‘aki ‘a e ngaahi me‘a mahu‘ingá koe‘uhi kau nofo noa pē​—‘o mālōlō pē mo sio TV. Ko ha tō‘onga fakatupu maumau ia koe‘uhi ‘okú ne fakatupulekina ‘a e loto-mafasiá pea ‘ai ha taha ke ‘oua te ne fakahoko lelei ‘a e ngāué.” Ko ha tefito‘i mo‘oni na‘á ne tokoni‘i iá ‘oku hā ‘i he 2 Tīmote 2:15, ‘a ia ‘oku pehē: “Fai ho tūkuingatá ke fakahāhaa‘i atu koe ‘okú ke fakahōifua ki he ‘Otuá, ko ha tangata ngāue ‘oku ‘ikai ha me‘a ke mā ai.” ‘Oku pehē ‘e Isabella, “Na‘e ‘ikai te u loto ke fakamaa‘i ‘a Sihova ‘aki ‘eku ngāué koe‘uhi pē ko ‘eku toloi-me‘á.” Kuó ne fakalakalaka lahi.

‘I he founga meimei tatau, ‘oku fakamatala ‘a Kelsey: “Na‘e ‘i ai ha ngāue ke u fai pea na‘á ku tuku fakatatali ia ‘o a‘u ki he mōmeniti faka‘osí. Ne u tangi, mole ‘a e taimi mohé mo loto-mo‘ua. Na‘e ‘ikai lelei ia kiate au.” Na‘e ma‘u ‘e Kelsey ha tokoni ‘i he Palōveepi 13:16: “Ko e tokotaha fakapotopotó ‘okú ne ngāue ‘i he ‘ilo, ka ko e valé ‘okú ne fakae‘a atu ‘a ‘ene seselé.” ‘Okú ne fakamatala ki he me‘a na‘e ako‘i kiate ia ‘e he‘ene fakalaulauloto ki he konga Tohi Tapú ni: “‘Oku fakapotopoto ke ngāue ‘aonga mo palani tokamu‘a. ‘I he taimi ní ‘oku ou ‘ai ha tohi ‘o hili ‘i he‘eku funga tesí ke fakataimitēpile‘i ai ‘eku ngāue ‘e hoko maí, pea ‘oku tokoni eni kiate au ke u fakataimitēpile‘i mo au, ‘o ‘ikai tuku ‘a e ngaahi me‘á ki he mōmeniti faka‘osí.”

TUĒNOA

“Ne tukuange ‘e hoku husepānití ‘ema nofo malí, ‘o li‘aki au mo e fānau ‘e toko fā,” ko e lau ia ‘a Kirsten. Ko e hā ‘a e tefitoi mo‘oni Fakatohitapu na‘e tokoni kiate iá? ‘Oku pehē ‘e he Palōveepi 17:17: “Ko ha kaume‘a mo‘oni ‘okú ne ‘ofa ‘i he taimi kotoa pē pea ko ha tokoua ia ‘oku fanau‘i mai ki he taimi faingata‘á.” Na‘e kumi tokoni ‘a Kirsten ki he fa‘ahinga ‘oku nau tauhi kia Sihová. Ko e hā na‘á ne ma‘ú? “Na‘e poupou hoku ngaahi kaungāme‘á kiate au ‘i he ngaahi founga lahi! Ko e ni‘ihi na‘a nau tuku ha me‘akai mo ha ngaahi matala‘i‘akau ‘i hoku matapaá. Na‘e tu‘o tolu hono tokoni‘i ‘e ha ki‘i falukunga kakai ‘eku fānaú mo au ke mau hiki mei ha fale ‘e taha ki ha toe fale ‘e taha. Na‘e tokoni mai ha taha ke kumi ha‘aku ngāue. Na‘e ‘i ai ma‘u pē ‘a hoku ngaahi kaungāme‘á ke tokoni‘i au.”

Ko Delphine na‘e lave ki ai ki mu‘á, na‘á ne fekuki tatau pē mo e tuēnoá. ‘Okú ne manatu‘i ‘i he hili ‘a e mole ‘a e meimei me‘a kotoa meiate iá: “Na‘á ku ongo‘i ne hangē ne mo‘ui mo fā‘ūtaha ‘a e ni‘ihi kehé ia ka u nofo tokotaha pē au mo tuēnoa.” Ko e konga Tohi Tapu ‘e taha na‘á ne tokoni‘i iá ko e Saame 68:6: “‘Oku foaki ‘e he ‘Otuá ki he fa‘ahinga ‘oku tuēnoá ha ‘api ke nau nofo ai.” ‘Okú ne fakamatala: “Na‘á ku ‘ilo na‘e ‘ikai ‘uhinga ‘a e vēsí ia ki ha ‘api mo‘oni ‘i he taimí ni. Ka, na‘á ku mahino‘i ‘oku ‘omai ‘e he ‘Otuá kiate kitautolu ha ‘api fakalaumālie, ko ha feitu‘u malu mo‘oni ‘okú ne ‘omai ‘a e fepikitaki mo‘oni mo e fehokotaki fakaeongo ki he ni‘ihi kehe ‘oku ‘ofa ‘ia Sihová. Ka na‘á ku ‘ilo he‘ikai lava ke u ofi ange ki he ni‘ihi kehé kae ‘oua ko u tōmu‘a ofi ange kia Sihova. Ko ia na‘e tokoni‘i ai au ‘e he Saame 37:4: ‘Ma‘u ‘a e fiefia lahi ‘ia Sihova, pea te ne ‘oatu kiate koe ‘a e ngaahi holi ‘o ho lotó.’”

‘Okú ne faka‘osi‘aki: “Na‘á ku fakatokanga‘i na‘e fiema‘u ke u ‘ai au ke u piki ma‘u ange kia Sihova. Ko ia ‘a e tokotaha lelei tahá. Na‘á ku ‘ai leva ha lisi ‘o e ngaahi ngāue ‘e lava ke u fiefia ai mo e ni‘ihi kehé, koe‘uhi ke u kaume‘a mo kinautolu ‘o makatu‘unga ‘i he ngaahi me‘a mahu‘inga fakalaumālié. Na‘á ku ako ke u sio ki he lelei ‘i he ni‘ihi kehé pea ke fakafeangai kiate kinautolu ‘o hangē ko e me‘a pē ia na‘e lava ke u sio ‘o ‘ilo ‘iate kinautolú.”

Ko e mo‘oni, ko e ngaahi kaume‘a ‘oku tauhi kia Sihová ‘oku nau kei ta‘ehaohaoa. ‘Oku fāinga ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová mo e ngaahi palopalema ‘o hangē pē ko e tokotaha kotoa. Ka ko hono ako ‘o e Tohi Tapú ‘oku ue‘i ai ‘a e kakaí ke nau tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé ‘i ha taimi pē ‘oku malava ai. ‘Oku fakapotopoto ke ‘ai ha ngaahi kaungāme‘a pehē. Kae kehe, ‘e lava ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘i he Tohi Tapú ‘o toe tokoni ‘i ha ngaahi palopalema ‘oku ‘ikai lava ke fakalelei‘i ‘i he ‘ahó ni, ‘o hangē ko e mahaki tauhí mo e mamahí?

Ko hono ngāue‘aki ‘a e akonaki ‘i he Tohi Tapú ‘oku lava ke ne tokoni‘i koe ke ke ma‘u ha ngaahi kaume‘a fietokoni