Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Te Auala ke Manumalo i Lagonaga Mataku o te Seai o se Puipuiga

Te Auala ke Manumalo i Lagonaga Mataku o te Seai o se Puipuiga

ESEAI eiloa se mea e fakaalofa e pelā mo te pepe ne fatoa fanau mai. I te taimi ne fa‵nau mai tatou ki te lalolagi nei, e fakalagolago katoatoa eiloa tatou ki te puipuiga a ‵tou mātua. I te taimi ko iloa ne tatou o sa‵sale, e fetaui tatou mo tino ‵lasi kolā e se iloa ne tatou. E mafai o ma‵taku tatou i a latou vagana e nofo pili mai ‵tou mātua. Kae e tokagamalie eiloa tatou māfai e ‵piki atu tatou ki te lima o ‵tou mātua io me ko ‵tou tamana.

I te taimi koi fo‵liki ei tatou, a te ‵lei o tatou e fakalagolago eiloa ki te a‵lofa mo fakamalosiga mai ‵tou mātua. Kafai ko iloa ne tatou me a‵lofa mai ‵tou mātua, e fakamalosi aka ei ‵tou iloa me isi se ‵tou puipuiga. Kafai ko fakatalitonu mai ne lāua me ne ‵lei tou uiga fai, ka fakamalosi mai ei ki ‵tou loto talitonu kae ka fai foki ei ke gasolo tatou ki mua.

I te taimi e tai gasolo aka tatou o ma‵tua, a taugasoa ‵pili e tuku mai foki ne latou se puipuiga fakaopoopo. E tokagamalie tatou māfai ko ‵nofo mai latou, kae e fai foki ne latou a te nofo atu i te akoga e pelā me se koga gali.

A vaegā mafaufauga penā e fakaasi mai ei te ‵lei o te tupuakaga o te tamaliki. E isi ne tamaliki e se uke olotou taugasoa ‵pili e maua, kae e tokouke foki a tamaliki e se lasi te fesoasoani e maua mai olotou mātua. Ne fakaasi ‵tonu mai ne Melissa, * “I so se taimi e lavea ne au a ata o se kāiga fiafia e fai mea fakatasi, e mafaufau ifo au, ‘I aku muna loa me ne fiafia au penā i te taimi koi foliki ei au.’” Kāti ka penā foki ou lagonaga.

FAKALAVELAVE O TE SEAI SE PUIPUIGA I TE TUPUAKAGA

Kāti ne seai sou loto talitonu i te taimi ne tupu aka ei koe. Kāti e se lava te alofa mo fakamalosiga ne maua ne koe. Kāti e masaua ne koe a taua masani a ou mātua kolā ne iku atu ki te māvae o te lā fakaipoipoga—se māvaega telā ne ‵losi ‵se ne koe ki a koe eiloa. Io me sili atu i ei, kāti se tokotasi mai ou mātua ne fakalogo‵mae atu e auala i ana pati mo faifaiga.

Ka ‵saga atu pefea a tamaliki kolā ne seki maua ne latou se puipuiga? E mafai o ‵saga atu ki vailakau tapu io me ko te inu kava i te taimi ko talavou ei. Nisi e ‵kau atu ki potukau ma‵sei ko te mea ke maua fua se koga telā e manakogina i ei a latou. A talavou kolā e seai ne puipuiga ne maua ne latou, e mafai o ‵sala atu ki fesokotakiga fakafamau ke maua te alofa mo te atafai. Kae ko vaegā fesokotakiga penā e faigata o leva, kae kafai ko seai se fesokotakiga ka mafai o fakaopoopo atu ki te seai o se puipuiga.

Talavou kolā ne seai se puipuiga ne maua ne latou kae ‵kalo keatea mai fakalavelave, e mafai o ‵tupu aka mo te lagonaga me se tāua latou. “Ne kamata o lotomalie au me seai soku aoga, me tenā eiloa te pati e fai mai sāle ne toku mātua i taimi katoa,” ko fakamatalaga a Ana. “E se masaua eiloa ne au se taimi ke maua ne au ne pati fakamālō io me ne uiga atafai mai i a ia.”

A te auala ne puti aka ei tatou e se ko te māfuaga fua e tasi ki te mataku o te seai o se puipuiga. E mafai o se tokagamalie tatou ona ko te masei o te pogai ne māvae ei te tauavaga, tulaga faiga‵ta o te olaga matua, io me ko te manavase ki ‵tou foliga i tua. Faitalia me se a te fakalavelave, e mafai eiloa o fakamasei mai ki te ‵tou fiafia kae penā foki ki ‵tou fesokotakiga mo nisi tino. Ne a mea e mafai o fai ke manumalo tatou i lagonaga penā?

A TE ATUA E ATAFAI MAI KI A TATOU

E ‵tau o iloa ne tatou me isi eiloa se fesoasoani e mafai o maua. E maua eiloa ne tatou katoa a te tino telā e mafai o fesoasoani mai, se tino telā e manako ke fesoasoani mai ki a tatou—ko te Atua eiloa.

Tenei te fekau ne tuku mai ne te Atua e auala i tena pelofeta ko Isaia: “Au ko tou Atua sa mataku i se mea! Ka fesoasoani atu au ki a koe, kae fai koe ke malosi, ka puipui kae fakasao ne au a koe.” (Isaia 41:10, 13) Ko oko eiloa i te fakamafanafana loto a te mafaufau me manako te Atua o puipui kae fakasao tatou! Tela la, e se ‵tau mo tatou o ma‵taku!

E fakamatala mai ne te Tusi Tapu a tavini a te Atua kolā ne ma‵taku kae ne iloa ne latou fakamuli o fakalagolago ki te Atua. A Hana, te mātua o Samuelu, ne mafaufau me ne takavale masei a ia ona ko te mea e seai sena tama. Ne masani o fakatauemu atu ona ko te sē fanafanau. A ko te ikuga, ne seki manako a Hana o kai kae ne tagi sāle eiloa a ia. (1 Samuelu 1:6, 8) Kae i te taimi ne fakaasi atu ne tou fafine ana lagonaga ki te Atua, ne seki toe fanoanoa eiloa a tou fafine.—1 Samuelu 1:18.

A te faisalamo ko Tavita ne maua foki ne ia i nisi taimi a te lagonaga me ko seai se puipuiga. E lau i tausaga ne taumafai ei a te tupu ko Saulo o tamate tou tagata. Ne sao a Tavita i nai taumafaiga ke tamate a ia, kae i nisi taimi ko maua ne ia te lagonaga me ko taotaomaki a ia ne ana fakalavelave. (Salamo 55:3-5; 69:1) Kae faitalia eiloa te feitu tenā, ne tusi mai tou tagata: “Kafai e takato au ki lalo, e moe au mo te filemu” ona ko Ieova.—Salamo 4:8.

Ne ‵pei atu ne Hana mo Tavita a lā lagonaga logo‵mae katoa ki a Ieova, kae ne lavea ne lāua me ne fesoasoani mai eiloa a ia. (Salamo 55:22) E mafai pefea o fakaakoako tatou ki ei i aso nei?

AUALA E TOLU KE MAUA SE PUIPUIGA

1. Ke loto talitonu ki a Ieova e pelā me se Tamana.

Ne fakamalosi mai a Iesu ke taumafai tatou o iloa a tena Tamana, “te Atua tonu e tokotasi.” (Ioane 17:3) Ne fakatalitonu mai ne te apositolo ko Paulo, “me i a Ia e se ‵mao mai i a tatou taki tokotasi.” (Galuega 17:27) “Fakapilipili atu ki te Atua, kae ka fakapilipili mai a ia ki a koutou,” ko pati a Iakopo.—Iakopo 4:8.

A te iloa atu me isi se ‵tou Tamana faka-te-lagi telā e alofa kae atafai mai ki a tatou se vaega tāua ke manumalo i lagonaga mataku. E tonu, e mafai o leva a te taimi e ati aka ei te loto talitonu, kae ne maua aka ne tino e tokouke me i te fai penā e lasi ‵ki tena fesoasoani. Ne fai mai a Caroline: “I te taimi ne fai ei a Ieova mo fai toku Tamana, ne fatoa maua eiloa ne au se tino ke fakaasi ki ei oku lagonaga totino. E tuku mai eiloa ne te mea tenei se fakatapūga.”

Ne fai mai ne Rachel: “Ko Ieova eiloa ne fesoasoani mai ke maua ne au se puipuiga i te taimi ne nofo tokotasi ei au e aunoa mo oku mātua. Ne mafai o faipati atu au ki a ia kae fakamolemole atu ke fesoasoani mai ki oku fakalavelave. Kae ne fesoasoani mai eiloa a ia.” *

2. ‵Sala ki se kāiga e ma‵losi faka-te-agaga.

Ne akoako atu ne Iesu ana soko ke ‵kilo atu ki nisi tino e pelā me ne taina io me ne tuagane. “A ko koutou ne taina katoa,” ko ana pati ki a latou. (Mataio 23:8) Ne manako a ia ko ana soko ‵tonu ke fakatau a‵lofa kae ke fai e pelā me se kāiga lasi faka-te-agaga.—Mataio 12:48-50; Ioane 13:35.

E taumafai eiloa a Molimau a Ieova ke fakaasi atu te alofa mo fakamafanafanaga e pelā me se kāiga faka-te-agaga tonu. (Epelu 10:24, 25) Ko oti ne lavea aka ne tino e tokouke me i fakatasiga a te fakapotopotoga e fai eiloa e pelā me se vailakau fakamafanafana telā e faka‵lei ne ia a lagonaga pakia.

Ne fakamatala mai a Eva: “E isi soku taugasoa pele i taku fakapotopotoga telā e malamalama i oku logo‵maega. E fakalogologo mai tou fafine, faitau mai kae ‵talo fakatasi mo au. E fakamautinoa eiloa ne tou fafine me se nofo tokotasi au. Ne fesoasoani mai a ia ke fakamāmā taku amoga. Fakafetai ki tena fesoasoani, ko maua ne au te lagonaga tokagamalie.” “Ne maua ne au se ‘mātua mo se tamana’ i loto i te fakapotopotoga,” ko pati a Rachel. “E fai ne lāua ke maua ne au se lagonaga me alofagina au kae tokagamalie.”

3. Fakaasi te alofa mo te atafai ki nisi tino.

A te fakaasi atu o te alofa mo te atafai ki nisi tino e ati aka ei a va fakataugasoa tumau. Ne fai mai a Iesu: “E sili atu te fiafia o te tino telā e tuku atu ana mea i lō te maua ne ia. (Galuega 20:35) Kae e seai se fakalotolotolua me i te lasi o te alofa e fakaasi atu ne tatou, ko te lasi foki o ‵tou mea e maua. Ne fai atu a Iesu ki ana soko: “Fakamasani o tuku atu ki nisi tino kae ka tuku atu ne tino ki a koutou.”—Luke 6:38.

A te fakaasi atu mo te mauaga o te alofa ka mafai ei o maua ne tatou a te tokagamalie. E pelā mo pati i te Tusi Tapu, “e se mafai o gata te alofa.” (1 Kolinito 13:8) Ne taku ‵tonu mai ne María: “E iloa ne au me isi ne aku kilokiloga sē ‵lei e uiga ki a au e se ‵tonu. Ne mafai o ‵teke atu ne au a kilokiloga sē ‵lei konā mai te fesoasoani atu ki nisi tino kae fakapuli atu au. E masani o lotomalie au māfai ko fai ne au a mea mō nisi tino.”

PUIPUIGA MŌ TINO KATOA

E se tuku mai ne auala kolā ne fakaasi atu mai luga a faka‵leiga tumau. Kae e mafai eiloa o maua mai i ei ne fakama‵fuliga aoga. Ne fakaasi ‵tonu mai ne Caroline: “Koi maua eiloa ne au ne lagonaga me seai se puipuiga. Kae nei ko iloa ne au toku aoga. E iloa ne au me atafai mai te Atua, kae ko maua foki ne au ne taugasoa ‵pili kolā e tuku mai ne latou se lagonaga tokagamalie.” E penā foki a lagonaga o Rachel. E fai mai tou fafine: “I nisi taimi e fakavāivāi mai a te fanoanoa. Kae e maua eiloa ne au a taina mo tuagane faka-te-agaga kolā e mafai o saga atu au ki ei mō pati fakamalosi, ne tino kolā e fesoasoani mai ke maua ne au se kilokiloga ‵lei e uiga ki mea. Kae sili atu i ei, ko maua ne au se Tamana telā e mafai o faipati atu au ki ei i aso katoa. E tuku mai i ei ne fakama‵fuliga lasi ‵ki.”

E fakamatala mai ne te Tusi Tapu se lalolagi fou, telā ka tokagamalie a tatou taki tokotasi

E isi foki se faka‵leiga tumau. E fakamatala mai ne te Tusi Tapu se lalolagi fou, telā ka tokagamalie a tatou taki tokotasi. Ne tauto mai te Muna a te Atua: “A tino katoa ka nofo filemu i olotou togavine mo togamati, kae ka seai se tino e toe fai ne ia ke ma‵taku latou.” (Mika 4:4) I te taimi tenā, ka seai se tino e mafai o fai ne ia ko tatou ke se tokagamalie io me se tino ke fakapakia mai. A mea ma‵sei kae matagā kolā ne ‵tupu i aso mua “ka se toe manatua eiloa.” (Isaia 65:17, 25) Ka fakatu aka ne te Atua mo tena Tama, ko Keliso Iesu a te fai “mea tonu”. A ko te ikuga “ka tumau te filemu mo te tokagamalie.”—Isaia 32:17.

^ pala. 5 Ko oti ne ‵fuli a igoa katoa.

^ pala. 21 E ofo atu ne Molimau a Ieova a akoga faka-te-Tusi Tapu sē ‵togi ki a latou kolā e ma‵nako ke fakapilipili atu ki te Atua.