Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU I TE ‵KAVA | TE TUSI TAPU​—SE TUSI TELĀ NE SAO MAI

A te Tusi Tapu ne Sao Mai te Pala

A te Tusi Tapu ne Sao Mai te Pala

TE MEA FAKAMATAKU: A te pa‵kili o te lakau ko te papyrus mo pa‵kili manu ko mea muamua eiloa kolā ne fakaaoga ne tino tusitala ke tusi ki ei a ‵kopi o te Tusi Tapu. * (2 Timoteo 4:13) Ne fai pefea ne mea konei ke tu atu te Tusi Tapu i se tulaga fakamataku?

A te papyrus e faigofie o masae, matafi tena ‵lanu kae vāivāī. “A te pepa e mafai fua o pala kae liu lefu atu fakamuli,” ko pati a Richard Parkinson mo Stephen Quirke, ne tino sukesuke ki mea mua o Aikupito. “Kafai e tuku i se potu ‵teu tusi, e mafai eiloa o ‵fonu i leveleve io me pala kae e mafai o kaina ne kimoa mo manu fo‵liki maise loa ko lō ‵kena, māfai ko tanu.” Ne maua aka i olotou sukesukega, me nisi papyri, kafai e tuku faka‵sau atu ki tua i te mainaga io me se koga malō, e vave fakamasei i ei.

A pa‵kili manu e ma‵losi atu fakafia i pa‵kili o te lakau ko te papyrus, kae e masei foki māfai e tuku valevale io me faka‵sau ki te mainaga io me se koga malō. * E tenā foki te mea e ma‵nako malosi ki ei a manu fo‵liki. Tela la, e ‵tusa mo fakamatalaga i aso mua, e fai mai penei te tusi ko te Everyday Writing in the Graeco-Roman East, “e faigata ke mafai o ‵sao mai a tusitusiga kolā ne tusi i aso mua.” Moi ne fai a te Tusi Tapu ko pala, penei ko galo atu foki eiloa a te fekau i loto i ei.

TE AUALA NE SAO MAI EI TE TUSI TAPU: Ne fai te tulafono a te kau Iutaia ko tupu taki tokotasi katoa ke “‵tau o [tusi] ne ia sena ‵kopi o te tusi e tusi ei a tulafono,” ko tusi muamua e lima o te Tusi Tapu. (Teutelonome 17:18) E se gata i ei, ne ‵lomi ne tino tusitala a tusitusiga e uke telā i te senitenali muamua T.A., ne mafai eiloa o maua atu a Tusitusiga Tapu i sunako i Isalaelu kātoa ke oko atu foki loa ki Maketonia! (Luka 4:16, 17; Galuega 17:11) Ne mafai la pefea o ‵sao mai a nisi tusitusiga mua ke oko mai ki ‵tou aso nei?

A tusitusiga kolā ne taku ko Tusitusiga i te Tai Mate ne ‵sao mai i te fia selau tausaga i loto i tiā kolā e faite ki kele kae tausi i loto i ana i kogā koga ‵vela

“Ne masani o faulu ne tino Iutaia a pelugā tusi o te Tusi Tapu i tiā ‵lasi ko te mea ke tausi i loto i ei,” ko pati a Philip W. Comfort, se tino sukesuke o te New Testament. E mautinoa eiloa me ne tumau eiloa a Kelisiano i te faifaiga tenā. Tela la, a nisi tusitusiga o te Tusi Tapu ne maua atu i loto i tiā kolā e faite ki kele, e pelā foki mo tamā potu mo ana pouli i kogā koga ‵vela.

TE IKUGA: E lau i afe o vaegā tusitusiga o te Tusi Tapu i se 2,000 tausaga ko ‵teka—ko oti ne maua aka i ‵tou aso nei. E seai aka ne nisi tusitusiga mua e ‵pau tena leva mo tusitusiga konei.

^ pala. 3 A te papyrus se pepa tusitusi telā ne faite mai i lakau kolā e ola i te vai. A ko pelugā tusi ne faite mai i pa‵kili manu.

^ pala. 5 E pelā me se fakaakoakoga, a ‵kopi kolā ne saina o te U.S. Declara-tion of Independence, ne tusi i luga i pelugā tusi kolā ne faite mai i pa‵kili manu. Nei la, e seki katoa te 250 ko ‵teka, ne kamata o matafi‵tafi atu ke oko ki te tulaga telā ko faigata ke lavea a pati i ei.