Eaha to roto?

Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te haamaruaraa tamarii?

Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te haamaruaraa tamarii?

Te pahonoraa a te Bibilia

 Aita te Bibilia e faaohipa ra i te parau “haamaruaraa tamarii” i roto i te tupuraa e hinaarohia ˈi e tatara i te ora o te hoê pêpe i roto i te opu. Teie râ, mea rahi te irava Bibilia te faaite ra i to te Atua manaˈo no nia i te ora, i te ora atoa o te hoê pêpe i roto i te opu.

 E ô te ora no ǒ mai i te Atua. (Genese 9:6; Salamo 36:9) Mea faufaa no ˈna te ora o te mau taata atoa, o te hoê atoa pêpe i roto i te opu. Ia haapohe te hoê taata i tera pêpe, e au te reira i te taparahiraa taata.

 Teie te ture ta te Atua i horoa i te mau Iseraela: “Ia taputô te tahi mau taata a pepe atu ai te hoê vahine hapû, e fanau maira oia aita â i tia ˈtura te avaˈe, aita râ e ati pohe, ia aufau te taata hara i te faahoˈiraa tei titauhia mai ia ˈna e te tane faaipoipo a te vahine, e ia aufau oia i te reira mai ta te mau haava i faaoti. Ia tupu râ te hoê ati pohe, e ora ta oe e horoa no te ora e tia ˈi.”—Exodo 21:22, 23. a

 Afea te ora o te hoê taata e haamata ˈi?

 No te Atua, e haamata te ora o te hoê taata ia hapû te vahine. I roto i te Bibilia, e faataa iho â te Atua i te hoê aiû i roto i te opu mai te hoê taata taa maitai. Hoê â huru no te Atua te hoê aiû i roto i te opu e te hoê aiû tei fanauhia. Teie te tahi mau hiˈoraa.

  •   Ua turai te varua moˈa i te arii Davida ia parau i te Atua: “Ua ite atoa to mata ia ˈu i roto i te opu.” (Salamo 139:16) No te Atua, e taata taa maitai ïa Davida hou o ˈna a fanauhia ˈi.

  •   Hau atu â, ua ite te Atua e opuaraa taa ê ta ˈna no te peropheta Ieremia hou o ˈna a fanauhia ˈi. Ua parau te Atua ia ˈna: “Hou vau a hamani ai ia oe i roto i te opu, ua ite au o vai oe, E hou oe a fanauhia mai ai, ua haamoˈa vau ia oe. Ua faariro vau ia oe ei peropheta no te mau nunaa.”—Ieremia 1:5.

  •   Ua faaohipa te taata papai Bibilia ra o Luka, e taote o ˈna, i te hoê â taˈo Heleni no te faataa i te hoê aiû i roto i te opu e te hoê aiû tei fanauhia.—Luka 1:41; 2:12, 16.

 E faaore anei te Atua i te hara o te hoê taata tei haamarua i ta ˈna tamarii?

 E. Ia farii ratou i teie nei i to te Atua manaˈo i te ora, eiaha ratou e faahapa rahi roa ia ratou iho. “E Atua aroha hamani maitai e te aumihi o Iehova, . . . Mai te atea o te hitiraa mahana i te toparaa mahana, Mai te reira atoa oia ia faaatea i ta tatou mau hara ia tatou nei.” b (Salamo 103:8-12) E faaore Iehova i te hara o te feia o te tatarahapa mau nei i ta ratou mau hara tahito, oia atoa i te haamaruaraa tamarii.—Salamo 86:5.

 Mai te peu e titauhia ia maiti i rotopu i te ora o te mama e o te tamarii, mea ino anei ia haamarua i te tamarii?

 Ua ite mai tatou eaha to te Bibilia manaˈo no nia i te ora o te hoê aiû i roto i te opu. E tumu tano anei ia haamarua i tera tamarii no te mea e nehenehe paha te reira e haafifi i te ea o te mama aore ra o te tamarii? E ere.

 E mai te peu i te taime fanauraa, e titauhia ia maiti i rotopu i te faaoraraa i te mama aore ra te pêpe? I roto i tera tupuraa varavara, na te taata tataitahi e faaoti o vai ta ˈna e faaora mai.

a I roto i te tahi mau huriraa, e au ra e te faataa ra teie ture i horoahia ia Iseraela i te ati pohe roohia e te vahine hapû, eiaha râ e te pêpe i roto i to ˈna opu. Area râ te papai Hebera, te faataa ra ïa i te ati pohe roohia e te vahine hapû aore ra ta ˈna pêpe i roto i te opu.

b O Iehova te iˈoa o te Atua i roto i te Bibilia.—Salamo 83:18.