Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te haapapu ra te hoê pǎpǎ ofai tahito i Aiphiti i te hoê aamu Bibilia

Te haapapu ra te hoê pǎpǎ ofai tahito i Aiphiti i te hoê aamu Bibilia

 E vaˈu metera te teitei o teie pǎpǎ ofai i Karnak. Tei pihaiiho te reira i te uputa o te hoê hiero tahito no te atua Amôna i Aiphiti. Ia au i te mau aivanaa, te faaitehia ra i nia i teie pǎpǎ ofai, te upootiaraa a te Pharao Sisaka i nia ia Iuda e te mau tuhaa fenua i Iseraela.

Te pǎpǎ ofai i Karnak; te itehia ra te feia haruhia

 Te faaitehia ra i nia i teie pǎpǎ ofai te atua Amôna i te horoaraa ia Sisaka aore ra Sheshonk a hau atu 150 taata ta ˈna i haru. Te faahohoˈa ra na taata tataitahi i te mau oire haruhia. Ua papaihia te iˈoa o teie mau oire i nia i te tino o te feia haruhia. E rave rahi iˈoa ta te Bibilia e faahiti atoa ra mai ia Bete-seana, Gibeona, Megido e Sunema.

 Ua faahiti te Bibilia e ua haruhia Iuda na Aiphiti. (Te mau arii 1, 14:25, 26) Teie ta tatou e taio nei i roto i te Bibilia: “I te pae o te matahiti te faatereraa te arii Rehoboama, haere maira te arii Sisaka no Aiphiti e aro ia Ierusalema. . . . E 1 200 pereoo ta ˈna, 60 000 feia faahoro puaahorofenua e te faehau e rave rahi o tei na muri ia ˈna mai Aiphiti mai . . . Haru aˈera oia i te mau oire auahia o Iuda e tae roa maira oia i Ierusalema.”—Paraleipomeno 2, 12:2-4.

 Mai ta tatou i ite nei, ua haapapu te pǎpǎ ofai i Karnak i te haruraa i te mau tuhaa fenua o Iseraela na Sisaka. I te oire no Megido, ua ite-atoa-hia te iˈoa Sheshonk i nia iho i te hoê tuhaa o te hoê patu ofai.

 Mea tano ta te Bibilia e parau ra no nia i te haruraa o Iuda na Sisaka. E haapapu ra te reira e faaite iho â ra te mau taata papai Bibilia i te parau mau. Aita ratou i papai noa i te mau upootiaraa a to ratou iho nunaa, oia atoa ia pau anaˈe ratou. Mea varavara ia itehia te tahi atu mau taata papai i tahito i te faahitiraa i te parau mau.

a Na roto i te reo Hebera e parauhia “Sisaka.”