Eaha to roto?

Tapura tumu parau

O te Bibilia iho â te Parau faaurua e te Atua

O te Bibilia iho â te Parau faaurua e te Atua

O te Bibilia iho â te Parau faaurua e te Atua

EAHA mau ta te aposetolo Paulo i hinaaro e parau ia ˈna i na ô e te Bibilia e “mea faaurua mai ïa e te Atua”? (Timoteo 2, 3:16) Ua faaohipa Paulo i te hoê taˈo Heleni o “haapuaihia e te Atua” te auraa. Te parau ra ïa Paulo e ua faaohipa te Atua i to ˈna varua moˈa no te aratai i te feia papai Bibilia ia papai i ta ˈNa noa i hinaaro.

Ia au i te aposetolo Petero e auvaha te feia i papai i te Bibilia no te ‘Atua mai te huru ra e ua parau ratou i ta te varua moˈa i tuu mai ia ratou ra.’ (Petero 2, 1:21) Ua tia ïa ia Paulo ia faataa i te mau buka Bibilia mai “te parau moˈa i papaihia ra, o te parau [hoi] e paari ai oe e tae noa ˈtu i te ora i te faaroo i te Mesia ra ia Iesu.”—Timoteo 2, 3:15.

E rave rahi taata e mârô ra e e ere te Bibilia no ǒ mai i te Atua ra. Ua patoi uˈana te feia faahapa i te tia-mau-raa o te Bibilia, pinepine mai ta te ihipǎpǎ ra o Charles Marston i parau ma te “haavahavaha roa i te faatiaraa a te Bibilia.” No vetahi e “haapueraa aai e fabula tahito” noa te reira.

A hiˈopoa i te mau haapapuraa

Tiaturi i te Bibilia aore ra aita? E mea faufaa mau ia faaoti oe ma te tano. No te aha? Mai te peu e o te poroi a te Atua to roto, e mea maamaa aore ra e faahopearaa ino mau ïa ia tâuˈa ore i te reira. E nehenehe te Bibilia e aratai ia oe i roto i ta oe mau haaraa e e haapapu i ta oe mau tiaturiraa. Ia hiˈo râ oe i te reira ei parau a te taata noa eiaha ei Parau a te Atua, e iti roa mai ïa ta ˈna ohiparaa i nia ia oe.—Tesalonia 1, 2:13.

E nafea ia ite? Na mua roa, e nafea ia ite e e tiaturi anei i te hoê taata aore ra aita? Tei papu, mea fifi roa ia tiaturi mau i te tahi taata ta oe i ore i matau maitai. I te taime noa oe e haamatau ai ia ˈna oe e ite ai e e taata haavare ore e te tiaturihia oia. Hoê â no te Bibilia. Eiaha e farii oioi noa i te mau manaˈo hamanihia aore ra faahapa o te faaino i to oe tiaturi i te Bibilia. A rave i te taime no te hiˈopoa i te mau haapapuraa e turu ra e e ‘mea faaurua mai e te Atua’ te Bibilia.

Te patoiraa a te mau “hoa”

Eiaha e haamoe e te patoi atoa ra vetahi e parau ra e e “hoa” o te Bibilia ratou i to te reira tia-mau-raa e papuraa. I teie mahana, noa ˈtu te huru Kerisetiano o te rahiraa o te feia tatara Bibilia, e “faahiti noa” ratou “i te mau Papai mai te hoê faatiaraa a te taata,” ta te hoê titionare (New Dictionary of Theology) ïa e parau ra.

Te aimârô ra e rave rahi taata maimi i te pae faaroo e na vai mau i papai i te mau buka Bibilia. No vetahi, e ere na Isaia i papai i ta ˈna iho buka, no muri roa ˈˈe râ i to ˈna tau. Ia au i te hoê buka tatararaa Bibilia (Concise Bible Commentary) a Lowther Clarke, “ua papaihia tera buka e te taata e rave rahi i te roaraa o te mau ui.” Teie râ, aita ïa e tâuˈahia ra e ua faahiti pinepine Iesu Mesia e ta ˈna mau pǐpǐ ia Isaia mai tei papai i ta ˈna iho buka.—Mataio 3:3; 15:7; Luka 4:17; Ioane 12:38-41; Roma 9:27, 29.

Te mea ino roa ˈtu â, te na ô ra te mau taata faahapa Bibilia, mai ia John Dummelow, e ua riro te mau parau tohu o te buka a Daniela ei “ohipa o te tuatapaparaa noa o tei tupu ê na, ia au râ i te taata papai e parau tohu ïa.” Aitâ ïa ratou e tâuˈa ra i te faaiteraa a Iesu Mesia. Ua faaara oia no nia “i te mea riaria e pau ai ra, i faaite-atea-hia mai e te peropheta ra e Daniela, i te tiaraa i te vahi moˈa ra.” (Mataio 24:15) E tano anei ia tiaturi te hoê Kerisetiano e ua turu Iesu Mesia i te parau haavare e e parau tohu tera aamu? Aita roa ˈtu.

Mea faufaa anei?

“Mea faufaa râ anei ia ite na vai i papai i te mau buka Bibilia?,” o ta oe paha e uiui. E, e mea faufaa roa. Eaha to oe huru i mua i te hoê parau papai e au ra e o te mau hinaaro hopea teie o to oe hoa, mai te peu e ua itehia mai e e ere na ˈna i papai? E parau mai paha te mau taata aravihi e e papai faahuru-ê-hia te reira e na te mau hoa manaˈo maitai i papai eaha i to ratou manaˈo, te mau hinaaro o to oe hoa. E iti mai ïa to ˈna faufaa, e ere anei? E nehenehe anei oe e tiaturi papu e tera iho â te mau hinaaro o to oe hoa?

Hoê â atoa no te Bibilia. Eiaha e maere e te tâuˈa ore roa ra e rave rahi taata, te feia atoa e parau ra e e Kerisetiano ratou, i ta te Bibilia e na ô ra no nia i te haerea tia, te peu morare i te pae taatiraa, e te vai ra ˈtu â. E pinepine i te faaroohia i teie mau parau au ore, “Auê, Faufaa Tahito hoi tera!,” mai te huru ra e aita to te reira e faufaa. Inaha, te faataa ra hoi te aposetolo Paulo i te Faufaa Tahito mai “te parau moˈa i papaihia” tei ‘faaurua mai e te Atua.’

“Eita oe e nehenehe e tapo i te mata i te mau haapapuraa a te mau taata aravihi e aivanaa atoa,” ta oe paha e parau mai. Eita iho â! Ei hiˈoraa, ua mauruuru tatou i te mau taata îite haavare ore tei tauturu mai ia itea mai te mau papai tumu o te Bibilia. Ua ô mai paha te tahi mau hapa rii a na nia-iho-noa-hia ˈi te Bibilia i te papaihia i te roaraa o te mau senekele. A haamanaˈo râ: Mea taa ê roa te fariiraa e ua ô mai te tahi mau hapa rii i roto i te mau papai tumu Bibilia e te parauraa e na te taata noa te Bibilia taatoa.

A tapea maite i te faaroo i “te parau moˈa i papaihia”

Na mua noa ˈˈe i te parau e e mea faaurua te Bibilia e te Atua, ua faaite Paulo ia Timoteo no te aha mea faufaa roa ˈi taua mau papai faaurua ra. “I taua anotau hopea nei,” ta ˈna i parau, “te mau taata iino e te feia haavare ra, e tupu â to ratou ino e e rahi atu, i te haavare-noa-raa ˈtu, e te haavareraahia mai.” (Timoteo 2, 3:1, 13) I te tau o Paulo, te faaohipa ê na ra te feia faahua ‘paari e ite’ i “te parau taparu,” aore ra manaˈo haapapu, no te haavare i te taata e no te faaturori i to ratou faaroo ia Iesu Mesia. (Korinetia 1, 1:18, 19; Kolosa 2:4, 8) Ia paruruhia oia i te reira, ua faaitoito Paulo ia Timoteo ia ‘mau maite oia i ta ˈna i haapii mai to ˈna tamarii-rii-raa mai â na roto i te parau moˈa i papaihia’ no ǒ mai i te Atua ra.—Timoteo 2, 3:14, 15.

Mea faufaa atoa ia na reira oe i teie “anotau hopea nei.” A haapao maitai, e mea atâta te mau parau haapapu faahiti-pinepine-hia e te mau taata maramarama, aˈunei oe e hema ˈi. Inaha, mai te mau Kerisetiano matamua, a paruru ia oe ma te tiaturi papu i ta oe e haapii ra i roto i te Bibilia, te Parau faaurua mau e te Atua.

E oaoa te mau Ite no Iehova i te tauturu ia oe ia haapapu i to oe faaroo i te Bibilia. E nehenehe ratou e faaite ia oe mea nafea te mau faaueraa tumu Bibilia i tano roa ˈi i te roaraa o te tuatapaparaa; e nafea te Bibilia e tuati ai i te pae aivanaa; i to te reira au-maite-raa mai te omuaraa e tae roa ˈtu i te hopea; mea nafea to te reira mau parau tohu i tupu papu ai—e te vai ra ˈtu â. Ia hinaaro oe, a papai i te feia i pia i teie vea no te mau haamaramaramaraa tei tauturu e mirioni taataa aau haavare ore ia ite e o te Bibilia iho â te Parau a te Atua.

[Parau iti faaôhia i te api 5]

E nafea ia ite e e tiaturi anei i te hoê taata aore ra aita?

[Parau iti faaôhia i te api 6]

Ua mauruuru tatou i te mau taata îite haavare ore tei tauturu mai ia ite mai i te mau papai tumu o te Bibilia