Skip to content

Nye Embimbiliya li Popia Catiamẽla Koku Pulumũla?

Nye Embimbiliya li Popia Catiamẽla Koku Pulumũla?

Etambululo Liembimbiliya

 Ocili okuti Embimbiliya ka li tukula ondaka oku “pulumũla”, poku yi tiamisila kocimãho coku ponda ocipango oñaña osimbu ka ya citiwile. Pole, Vembimbiliya muli ovinimbu vialua vi tu kuatisa oku kuata elomboloko liocisimĩlo ca Suku catiamẽla komuenyo womunu, oku kongelamo omuenyo woñaña yi kasi vimo lia ina yaye.

 Omuenyo ombanjaile ya Suku. (Efetikilo 9:6; Olosamo 36:9) Omuenyo wosi womanu u kuete esilivilo lialua kokuaye, ndaño muẽle woñaña yi kasi vimo lia ina yaye. Omo liaco, oku upa ocipango omuenyo woñaña yi kasi vimo lia ina yaye, ci lomboloka oku ponda.

 Ocihandeleko Suku a ecele ku va Isareli ca popele ndoco: “Nda alume va liyaka kuenda va lemẽha ukãi omisi kuenje eye o cita selo, pole, ka kua kaile olofa, omunu wa lemẽha o sukila oku feta cosi ulume wukãi waco a pinga; kuenda o ci feta ndomo ci likuata leci olonganji via nõlapo. Pole, nda kua kala olofa, te o feta omuenyo lomuenyo.”—Etundilo 21:22, 23. a

 Omuenyo womunu u fetika otembo yipi?

 Suku o tenda okuti, omuenyo womunu u fetika eci ukãi a mina. Olonepa vialua Viembimbiliya, vi lekisa okuti ku Suku, oñaña yi kasi vimo lia ina yaye yi tendiwa ale okuti omuenyo kuenda omunu umue wokaliye. Tu kũlĩhĩsi ovolandu amue a lekisa ciwa okuti, ku Suku omuenyo woñaña vimo lia ina yaye wa li soka lowu woñaña ya citiwa ale.

  •   Lekuatiso lia Suku, Soma Daviti wa vetiyiwa oku u sapuila hati: “Ovaso ove a ndi mola osimbu sia citiwile.” (Olosamo 139:16) Suku wa tendele ale Daviti ndomunu, osimbu ka citiwile.

  •   Osimbu uprofeto Yeremiya ka citiwile, Suku wa lingile ale esokiyo lioku wĩha ocikele cimue cilikasi. Suku wa sapuila Yeremiya hati: “Osimbu kua citiwile nda ku kũlĩha kuenda osimbu kua citiwile nda ku nõla oco o linge upange umue ulikasi Nduprofeto wolofeka.”—Yeremiya 1:5.

  •   Luka usonehi umue Wembimbiliya, wa kala ondotolo kuenda wa tukula ondaka yimuamue ko Helasi oco a yi tiamisile koñaña yi kasi vimo lia ina yaye kuenda koñaña ya citiwa ale.—Luka 1:41; 2:12, 16.

 Anga hẽ Suku ecela una wa pulumũla ale?

 Omunu wosi wa pulumũile ale, Suku o pondola oku wecela. Nda omunu cilo o tava ocisimĩlo ca Suku catiamẽla komuenyo, ka sukila vali oku li vetela evelo omo lieci a lingile. “Yehova ukuahenda kuenda ukuacikembe . . . Ndeci utundilo u kasi ocipãla lutakelo, haico eye a kapa akandu etu ocipãla letu.” b (Olosamo 103:8-12) Yehova ecela vana va likekembela akandu avo lutima wosi ana a lingiwa kosimbu, oku kongelamo oku pulumũla.—Olosamo 86:5.

 Nye ci lingiwa nda omuenyo wa ina, ale woñaña u kasi kohele?

 Ndomo ca lekisiwa Vembimbiliya, catiamẽla komuenyo woñaña yi kasi vimo lia ina yaye, ka ca sungulukile oku pulumũla ndaño ceci omuenyo wa ina, ale woñaña u kala kohele.

 Citava okuti, ku molẽha vocipikipiki ocitangi cimue ka ca siatele calua ci kisika oku nõla nda ku yovuiwa omuenyo wa ina, ale woñaña. Vocitangi ndeci, omanu va kongeliwamo ovo va sukila oku nõla omuenyo va popela.

a Ambimbiliya amue, a eca elomboloko liokuti vocihandeleko eci, ocina ca velelepo omuenyo wa ina, woñaña sio. Pole, ovisonehua viatete vio Heveru, vi tiamisila ondaka yaco kolofa via viomanu vavali okuti: Ina, ale oñaña.

b Ndomo ca situluiwa Vembimbiliya, onduko ya Suku Yehova.—Olosamo 83:18.