Skip to content

EKUATISO LIATIAMẼLA KEPATA | OLOHUELA

Ndomo ku Pingiwa Ongecelo

Ndomo ku Pingiwa Ongecelo

OCITANGI

Ove lukãi wove wa mali oku lihoya. Kuenje ove o popia ndoco: ‘Hameko ndi sukila oku pinga ongecelo. Hameko nda fetika onjuela!’

Oku lihoya ku imũha, pole, handi onyeño yamamako. Ove o limbuka okuti o sukila oku pinga ongecelo, pole, ca ku tĩlila oku popia olondaka via leluka viokuti “ngecele.”

ESUNGA LIECI KUA SIATELA OKU PITA OVINA VIACO

Epela. Ulume umue okuele o tukuiwa hati, Charles wa popia ndoco: “Olonjanja vimue ca ndi tĩlila oku pinga ongecelo omo liocituwa cange cepela. * Oku kuata epela lialua, ci koka okuti o kala losõi yoku tava okuti, ove wa lueya.

Ndomo o tenda ovina. Citava okuti ocisimĩlo cove ceci okuti o sukila lika oku pinga ongecelo eci o kuete eko. Ukãi umue o kuele o tukuiwa hati, Giovana wa popia ndoco: “Eci ndi limbuka okuti ame ndi kuete eko, ci leluka oku popia hati, ‘ngecele.’ Pole, eci kavali ketu tu popia ovina vina okuti noke tu livela, ci tĩla oku popia olondaka viaco. Momo lie ndi sukilila oku pinga ongecelo nda vosi yetu tua lueya?”

Eci ove o limbuka okuti omunu ukuavo eye okuete eko, omo liovitangi viaco, citava okuti o kuata vali ekolelo liokuti ku sukila oku pinga ongecelo. Ulume umue okuele o tukuiwa hati, José wa popia ndoco: “Nda ove o tava okuti ku kuete eko citava okuti, o likala oku pinga ongecelo oco o lekise okuti haveko wa koka ovitangi.”

Ocitumãlo wa kulila. Citava okuti wa kulila vepata limue okuti ka li kuete ocituwa coku pinga ongecelo. Handi vali, citava okuti kua lilongisile oku limbuka akulueya ove. Omunu una okuti ka kuatele ocituwa caco eci a kala omõla, pamue eci a kula ka kuatavo ocituwa coku pinga ongecelo.

CECI O SUKILA OKU LINGA

Oku pinga ongecelo ci pondola oku imula ema

Kapako ovisimĩlo viomunu ukuavo. Sokolola eteke limue omunu umue a ku pinga ongecelo kuenda ndomo ovina viaco via ku kuatisa. Ka ca sungulukile hẽ ove oku ci lingavo kukãi wove? Ndaño wa limbuka okuti ku kuete eko, pole, o sukila oku pinga ongecelo omo lioku u sumuisa ale omo liovina wa linga okuti kua vi lingile ocipango. Olondaka viove vi pondola oku u lembeleka.—Onumbi Yembimbiliya: Luka 6:31.

Tiamisila utima kolohuela viove. Kuka tende ocituwa coku pinga ongecelo ndoku hongua, pole, ci tenda ndepuluvi lioku pamisa olohuela viove. Kelivulu Liolosapo 18:19, ku popia hati: Omunu wosi amamako oku tema o kasi “ndombonge ya pama.” Nda omunu lomunu o sandiliya oku kuata esunga, ci tĩla oku tumbulula ombembua pokati kavo. Handi vali poku pinga ongecelo, ove ecelela okuti ombembua ka yi tatekiwa. Poku ci linga o ka tenda olohuela viove okuti via velapo.—Onumbi Yembimbiliya: Va Filipoi 2:3

Yayulako oku pinga ongecelo. Ocili okuti oku pinga ongecelo ka ca lelukile, capiãla enene nda ove ku kuete eko. Ndaño okuti ukãi wove wa siata oku ku lueyela, pole, ka ci lomboloka okuti ove o kuete esunga lioku u tata lavĩ. Omo liaco, kuka kuate ohele yoku pinga ongecelo loku sima okuti otembo yi ka potolola ocitangi caco. Nda wa kuata ocituwa coku pinga ongecelo, ci ka vetiyavo ukãi wove oku ci linga. Handi vali, nda olonjanja viosi wa kuata ocituwa coku pinga ongecelo, ci ka leluka kokuove oku ci linga. —Onumbi Yembimbiliya: Mateo 5:25

Kala ukuacili. Oku lisandela esunga hacimosiko loku pinga ongecelo. Oku vangula londaka yukãlu okuti, “ngecele, pole sia kũlĩhĩle okuti ovina viaco vi ku sumuĩsa,” olondaka evi ka vi lomboloka oku pinga ongecelo! Tava kakulueya ove, kuenda limbuka ovisimĩlo viukãi wove, ndaño okuti, eye o kuete esunga lioku sumua ale sio.

Limbuka ekalo liove. Lekisa umbombe poku limbuka okuti ove o pondola oku lueya. Ocili okuti omanu vosi va siata oku lueya! Ndaño pamue o sima okuti, ku kuete eko, pole, tava okuti ulandu o tukula watiamẽla kovina via pita citava okuti ka wa suilepo. Embimbiliya li popia hati: “U wa livanga londaka yaye o molẽha ndukuesunga toke ukuavo iya oku moñolola.” (Olosapo 18:17) Ove o ka kuata vali onjongole yoku pinga ongecelo nda wa limbuka ekalo liove kuenda akulueya ove

^ tini. 7 Olonduko vimue vocipama cilo via pongoluiwa.