Skip to content

Skip to table of contents

Olonepele Viapata—Ocitangi Cimue ci Sangiwa Voluali Luosi

Olonepele Viapata—Ocitangi Cimue ci Sangiwa Voluali Luosi

OSAPI YO KOÑOÑO: OTEMBO YIPI OLONEPELE VOLUALI

VI KA PUA?

ULUME umue o tukuiwa hati Jonathan, okuti wa citiwila ko Amerika, wa tala ohali omo liolonepele viapata. Osimbu a kala oku kula, wa sandiliya ocitumãlo cimue okuti omanu ka vo lingila olonepele. Noke wa linga ondotolo, kuenje wa talavaya kosipitali yimue volupale luo Alaska ko Estados Unidos, kuna a sakula olombei via kuata ekova ndeli liaye. Eye wa simĩle okuti oku kala kofeka yaco, omanu ka vo lingila vali olonepele.

Eye wa liwekapo oku kuata ovisimĩlo viaco eci eteke limue a sakula ukãi umue o kuete ci soka 25 kanyamo. Omo okuti uvei wukãi waco wa kala oku li vokiya, wa vanja kocipala ca Jonathan, kuenje wa fetika oku u siñala, momo tunde vutila waye wa longisiwa oku suvuka vakuepata lio ko Korea. Ulandu waco wa ivaluisa Jonathan okuti, ndaño wa likolisilako oco a mãleko olonepele, pole, ka yulile ocitangi caco.

Ulandu wa Jonathan, u situlula ocitangi cimue cinene. Momo kolonepa viosi ku sangiwa omanu, kuli olonepele.

Ndaño okuti, voluali muli olonepele, pole, omanu valua ka va tava kocituwa caco. Olonepele, vi nena ovitangi vialua. Citava ndati okuti ocina cimue ca suvukiwa ci livokiya ndoco? Omanu valua va pisa olonepele, ka va tava oku limbuka okuti va kuetevo olonepele. Ove hẽ o kuetevo ocituwa caco? O pondola ndati oku tambulula epulilo eli?

OCITANGI COMUNU LOMUNU

Ci kale okuti tu tava ale sio, ka ca lelukile oku limbuka okuti tu kuete olonepele vutima wetu. Embimbiliya li lombolola esunga liaco ndoco: “Utima wa piãla kelimbi haiwo wa hongua enene.” (Yeremiya 17:9) Pamue tu likemba etu muẽle loku sima okuti, tu sole omanu vosi. Ale tu sima okuti tu kuete esunga lioku suvuka omanu vakuepata limue.

Oco tu limbuke nda tu kuete olonepele, kũlĩhĩsa ocindekaise ci kuãimo: Sokolola okuti, o kasi oku pita vokololo likaliove vokati kuteke okuti kuli owelema. Kuenje, o limbuka okuti, akuenje vavali va pama va kasi oku iya kokuove. Umue pokati kavo, o molẽha ndu okuti o kuete ocina cimue peka.

Ove hẽ o sima okuti akuenje vaco va koka ohele kokuove? Citava okuti omo liovitangi wa pita lavio kosimbu, o sukila oku lavulula. Anga hẽ ovitangi viaco vi ku vetiya oku sima okuti, akuenje vaco, va koka ohele? Omo liaco, kũlĩhĩsa epulilo eli: Akuenje vaco vatiamẽla kepata lipi, kuenda elimi lipi va vangula? Etambululo liove kepulilo eli, olio li ka lekisa ovisimĩlo o kuete. Olio, li pondola oku situlula nda okuti o kuete olonepele vutima wove ale sio.

Tu pondola oku tava okuti olonjanja vimue, vosi yetu tua siata oku lekisa olonepele. Embimbiliya poku lombolola ndomo omanu vamue va siata oku lekisa olonepele li popia ndoco: ‘Omunu o kũlĩhĩsa lika ovina a lete.’ (1 Samuele 16:7) Omo okuti vosi yetu tua siata oku vetiyiwa lolonepele viapata, tu kuete hẽ elavoko liokuti, tu pondola oku vi yula? Anga hẽ eteke limue voluali ka mu ka kala vali olonepele?

[Okakasia 3]

OLONEPELE OCITANGI COLUALI LUOSI

Kanada: “Citava okuti vofeka yaco mua tumbikiwa ovihandeleko vialua, kuenda muli akuenje velombe, oco va teyuile omanu vosi. Pole, olonepele vi kasi oku amamako, kuenda via siata oku nena ovitangi vialua pokati komanu.”—Amnesty International briefing on Canada, 2012.

Europa: “Omanu valua ko Europa va tava okuti, ka va tẽla oku malako olonepele viapata pokati kolofeka viavo.”—Intolerance, Prejudice and Discrimination: A European Report, 2011.

Afrika: “Akãi valua va siata oku talisiwa ohali omo liungangala u sangiwa kolofeka vialua.”—Amnesty International Report 2012.

Nepal: “Vakuepata lio Dalits (“va yuvula oku litenga lomanu”) va siata oku talisiwa ohali omo liolonepele viapata, okuti ka va kuatisiwa, kuenda va lavisiwa lomanu vakuavo.”—Human Rights Watch World Report, 2012.

Konano yo Europa: “Omanu vana va talisiwa ohali konano yo Europa omo liolonepele viapata, va sima okuti olombiali ka vi yongola oku tetulula ovitangi viaco.”—The Economist, September 4, 2010.

[Okakasia 4]

OLONEPELE VI LOMBOLOKA NYE?

Olonoño ka vi tẽla oku lombolola ondaka yaco. Omanu vamue va popia vati, “olonepele, ocituwa cimue cĩvi okuti ca siata pokati kapata amue. Vakuavo va popia vati, omo okuti omanu vamue ka va kuete elomboloko liaco, va vetiyiwa oku kuata olonepele viapata. “Ci kale okuti va kuete esunga ale sio,” olonepele vi vetiya omanu oku “suvuka vakuepata likuavo,” vakuelimi lia litepa, vakuacitumãlo cikuavo, ale vana va kuete ovisimĩlo via litepa.

[Elitalatu kemẽla 4]

O kala ndati nda wa pitile locitangi colonepele via tukuiwa ndeti?