Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

ADVAES LONG FAMLE | TIJIM PIKININI

?Olsem Wanem Blong Presem Pikinini?

?Olsem Wanem Blong Presem Pikinini?

PROBLEM

Sam man oli talem se yu mas presem pikinini oltaem nomo. Sam narafala oli talem se sipos yu presem pikinini oltaem, bambae yu spolem hem, from we hem i save ting se hem i gat raet blong mekem enikaen samting nomo we hem i wantem.

Yu mas tingbaot sipos i stret blong presem pikinini oltaem, be yu mas tingbaot tu wanem samting i stret blong presem hem from. ?Wanem kaen tok blong presem hem we bambae i givhan long hem? ?Wanem kaen tok bambae i no givhan long hem? ?Wanem fasin blong presem hem we bambae i karem gudfala frut?

SAMTING WE YU MAS SAVE

Ol tok blong presem pikinini oli no sem mak. Yu traem tingbaot ol save we i kam biaen.

Yu spolem pikinini taem yu presem hem tumas. Sam papa mo mama oli presem pikinini from nating nomo. Oli ting se hemia bambae i mekem pikinini i harem gud. Be wan dokta (David Walsh) i givim woning se, ol yangfala “oli luksave taem yu bitim mak, mo oli save se yu no minim samting we yu talem.” Hem i gohed se: “Oli save se ol tok ya [blong presem olgeta] i no stret, mo maet oli ting se oli no moa save trastem tok blong yu.” *

I gud yu presem hem from samting we hem i gat gudhan blong mekem. Yu tingbaot se gel blong yu i save dro gud. I tru, bambae yu wantem presem hem, from we hemia i save pulum hem blong i kam gud moa. Be i gat wan problem. Sipos yu presem hem from samting we hem i gat gudhan blong mekem nomo, maet hem i ting se i no nid blong lanem samting we i had long hem. Maet hem i no wantem traem ol niufala samting from we hem i fraet se bambae i no save mekem. Tingting blong hem se: ‘Sipos mi no naf blong mekem wan samting, hemia i min se samting ya i no stret long mi. Taswe, ?from wanem mi mas traehad?’

I gud moa blong presem hem taem hem i traehad. I gud we papa mo mama tufala i presem pikinini from we hem i wok had mo i gohed nomo, i bitim we tufala i presem hem from gud han we hem i gat blong mekem samting. Olsem nao, pikinini i lanem wan impoten trutok: Blong gat gud han long wan wok, yu mas traehad mo yu mas gohed nomo. Wan buk (Letting Go With Love and Confidence) i talem se taem pikinini i save samting ya, “hem i wok had blong luk gudfala frut. Nating se hem i no naf blong mekem gud wok ya, be bambae hem i tingbaot se hem i stap lanem. Bambae hem i no ting se hem i gud blong nating nomo.”

SAMTING WE YU SAVE MEKEM

Yu presem hem from we i traehad, be i no from we hem i gat gud han blong mekem samting nomo. Maet yu talem long pikinini se: “Mi luk se yu tingting gud long samting ya we yu droem.” Ating hemia i moa gud i winim we yu talem se: “!Yu yes! Yu no skul nating blong dro, be yu save dro gud we.” Tufala tok ya tugeta i presem pikinini, be sekenwan i save givim tingting long pikinini se i no nid blong lanem moa, be hem i save mekem nomo samting we hem i gud long hem finis.

Taem yu presem pikinini from we i traehad, yu tijim hem se, moa we hem i traehad moa we hem i kam gud. From samting ya, hem i save gat strong tingting blong traem ol niufala samting.—Rul blong Baebol: Ol Proveb 14:23.

Yu givhan long pikinini blong i no harem nogud tumas taem i mestem. Ol gudfala man tu oli mekem mastik, mo samfala oli mekem bakegen mo bakegen. (Ol Proveb 24:16) Be taem oli mekem mastik, oli girap mo oli traehad bakegen, oli lanem samting from mastik blong olgeta, mo oli gohed blong wok. ?Olsem wanem blong givhan long pikinini blong i gat fasin olsem?

Bakegen, yu mas pulum pikinini blong i traehad. Yu traem tingbaot: Sipos yu presem gel blong yu se, “!Man! Matematik i isi nomo long yu. Yu no nid blong traehad nating.” ?Be olsem wanem nao sipos hem i no winim eksam blong hem? Maet hem i harem nogud mo i lego, from we fastaem matematik i isi nomo long hem, be naoia i lusum evri samting.

Taem yu presem pikinini from we hem i traehad, yu tijim hem blong i girap bakegen mo i gohed. Taem gel blong yu i no winim eksam blong hem, yu givhan long hem blong i luk samting ya olsem wan smol trabol we hem i save winim. Olsemia, bambae hem i no ting se i finis ya nao, be bambae hem i traem wan narafala rod, no bambae hem i wok had moa.—Rul blong Baebol: Jemes 3:2.

Yu talem gud samting we hem i save kam gud moa long hem. Sipos yu toktok gud blong talem samting we pikinini i mas kam gud moa long hem, bambae yu givhan long hem. Samting ya i no save spolem hem, mo i no save mekem se hem i wantem lego. Mo tu, sipos yu presem hem long fasin we i stret, ating bambae hem i glad taem yu talem samting we hem i save kam gud moa long hem. Nao taem hem i mekem samting we i gud tumas, bambae hem i harem gud, mo yu tu bambae yu harem gud.—Rul blong Baebol: Ol Proveb 13:4.

^ par. 8 Buk ya No: Why Kids—of All Ages—Need to Hear It and Ways Parents Can Say It.