Shi kɛya he ni ato saneyitsei lɛ anaa yɛ lɛ

Dãa​—Te Obaafee Tɛŋŋ Okwɛ Ni Okanu Fe Nine Loo Enumɔ Ka Ohe?

Dãa​—Te Obaafee Tɛŋŋ Okwɛ Ni Okanu Fe Nine Loo Enumɔ Ka Ohe?

Mɛi komɛi yɛ ni kɛ́ etɔ amɛ waa, amɛhao, amɛhe fee shoo, loo nɔ ko miigba amɛnaa lɛ, amɛnuɔ dãa waa. Ani oonu dãa fe bɔ ni kulɛ onuɔ lɛ? Kɛ́ nakai lɛ, te obaafee tɛŋŋ okwɛ ni okanu dãa fe nine loo enumɔ ka ohe? Naa nibii komɛi ni baaye abua bo koni okanu dãa fe nine loo enumɔ ka ohe.

 Mɛni ji dãanumɔ ni sa?

Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: “Okɛ ohe akafutu mɛi ni nuɔ wain babaoo.”​—Abɛi 23:20.

Susumɔ he okwɛ: Biblia lɛ ewieee eshiii dãanumɔ ni sa. (Jajelɔ 9:7) Kɛ̃lɛ etsɔɔ srɔto ni yɔɔ dãanumɔ ni sa, dãanumɔ babaoo, kɛ dãatɔɔ teŋ. (Luka 21:34; Efesobii 5:18; Tito 2:3) Kɛ́ otɔɔɔ dãa po lɛ, dãanumɔ babaoo baanyɛ ahã okpɛ yiŋ gbonyo ni ebaanyɛ eye bo awui, loo efite naanyobɔɔ ni kã okɛ mɛi krokomɛi ateŋ lɛ.​—Abɛi 23:29, 30.

Yɛ maji pii anɔ lɛ, kɛ́ aatao ana srɔto ni yɔɔ dãanumɔ ni sa kɛ dãanumɔ babaoo teŋ lɛ, bei babaoo lɛ akwɛɔ shii abɔ ni mɔ lɛ nuɔ dãa yɛ gbi lɛ mli kɛ gbii abɔ ni enuɔ yɛ otsi lɛ mli. * Kɛ̃lɛ, esoro mɔ fɛɛ mɔ kɛ bɔ ni kɛ́ enu dãa lɛ efeɔ lɛ, ni bei komɛi lɛ, nɔ ni hi fe fɛɛ ji ní mɔ lɛ akanu dãa kwraa. Jeŋ Hewalɛnamɔ Gbɛjianɔtoo lɛ tsɔɔ akɛ:

“Kɛ́ onu shi kome loo shii enyɔ lɛ, ebaanyɛ efee akɛ onu fe nine​—akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ:

  • Kɛ́ oodraivi loo okɛ tsɔne ko miitsu nii.

  • Kɛ́ ohiɛ hɔ loo oohã bi fufɔ.

  • Kɛ́ ookɔlɔ tsofãi komɛi.

  • Kɛ́ hela ko yɛ ohe.

  • Kɛ́ onyɛɛɛ oye ohe nɔ yɛ dãanumɔ he.”

 Okadii ni tsɔɔ akɛ oonu dãa fe nine

Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: “Nyɛhãa wɔtaoa wɔgbɛi lɛ amli ni wɔpɛia wɔgbɛi lɛ amli jogbaŋŋ.”​—Yaafo 3:40.

Susumɔ he okwɛ: Kɛ́ opɛiɔ bɔ ni onuɔ dãa ohãa lɛ mli be fɛɛ be, ni kɛ́ ehe bahia ni ofee tsakemɔ ko lɛ ofeɔ lɛ, obaanyɛ oye ohe kɛjɛ awui ni dãanumɔ kɛbaa lɛ mli. Okadii ni nyiɛ sɛɛ nɛɛ baatsɔɔ akɛ oonu dãa fe nine.

  • Ja onu dãa dani omii shɛɔ ohe. Onuɔ he akɛ miishɛɛ yɛ tɔ mli, no ji akɛ onuɔ dãa kɛ́ oojɔɔ ohe, oojie ohiɛtserɛ, loo okɛ mɛi miishãra. Onuɔ dãa kɛkpeeɔ onaagbai anaa.

  • Onuɔ dãa fe bɔ ni kulɛ onuɔ lɛ. Ofɔɔ dãanumɔ waa. Onuɔ dãi ni naa wala, ni ja onu babaoo dani onuɔ he akɛ onu dãa.

  • Bɔ ni onuɔ dãa lɛ ehã oná naagbai yɛ shĩa loo yɛ onitsumɔhe lɛ. Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, shika ni ofiteɔ yɛ dãa he lɛ fa fe shika ni onáa.

  • Kɛ́ onu dãa lɛ okpɛɔ yiŋ ni ejaaa, tamɔ ni obaayadraivi, obaayawu faa loo ŋshɔ, loo okɛ tsɔne ko baatsu nii.

  • Mɛi krokomɛi wieɔ odãanumɔ lɛ he. Kɛ́ amɛwie he lɛ omli fuɔ. Onuɔ kɛteɔ mɛi, loo omaleɔ yɛ abɔ ni onu lɛ he.

  • Onyɛɛɛ okpa. Oka akɛ obaatse dãa abɔ ni onuɔ lɛ nɔ, loo obaakpa shi onyɛɛɛ.

 Nibii enumɔ ni baaye abua bo koni okanu dãa fe nine, loo enumɔ akaka ohe

1. Too gbɛjianɔ.

Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: “Mɔdɛŋbɔlɔ gbɛjianɔtoi baaye omanye kɛ̃.”​—Abɛi 21:5.

Kaa enɛ okwɛ: Halamɔ otsi lɛ mli gbii ni obaanu dãa. Tsɔɔmɔ dãa falɛ ni sa ni obaanu yɛ gbii ni ohala nɛɛ anɔ. Ni ohala kɛ́ hooo kwraa lɛ gbii enyɔ daa otsi ni onuŋ dãa.

Kuu ko ni yɔɔ U.K, ni yeɔ ebuaa mɛi koni amɛkpa dãanumɔ loo amɛgbɔ dãa abɔ ni amɛnuɔ lɛ nɔ lɛ wie akɛ: “Gbɛ ni hi fe fɛɛ ni mɔ ko baakɔ koni dãanumɔ akaka ehe ji ní ebaahala gbii ni enuŋ dãa.”

2. Ye gbɛjianɔ ni oto lɛ nɔ.

Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: ‘Gbee nɔ ni oje efeemɔ shishi lɛ naa.’​—2 Korintobii 8:11.

Kaa enɛ okwɛ: Bɔɔ mɔdɛŋ ni ole dãa srɔtoi lɛ eko fɛɛ eko naa walɛ, loo nɔ ni Blɔfo tsɛɔ lɛ alcohol percentage lɛ, bɔ ni afee ni okanu dãa lɛ fe nine loo otɔ. Taomɔ dãa ni waaa, ni ji dãa ni alcohol bɛ mli ni okɛma he ni ewaŋ kwraa akɛ obaana koni kɛ́ fee lɛ onu.

Nitsumɔhe ko ni ji U.S. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism lɛ kɛɛ akɛ: “Tsakemɔi bibii komɛi ni obaafee yɛ bɔ ni onuɔ dãa ohãa lɛ mli lɛ baanyɛ ahã naagbai ni onáa yɛ dãa ni onuɔ lɛ hewɔ lɛ nɔ agbɔ.”

3. Kaatsake yiŋ ni okpɛ lɛ.

Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: ‘Hã owiemɔ “Hɛɛ” afee hɛɛ, ni “Dabi” afee dabi.’​—Yakobo 5:12.

Kaa enɛ okwɛ: Saamɔ ohe oto koni kɛ́ mɔ ko hã bo dãa ni baafite yiŋ ni okpɛ loo gbɛjianɔ ni oto lɛ, okɛ bulɛ kɛ shiŋŋfeemɔ akɛɛ “Dabi.”

Nitsumɔhe ko ni ji U.S. National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism lɛ kɛɛ akɛ: “Kɛ́ okɛ ekãa kɛɔ dabi kɛkpoɔ dãa oya nɔŋŋ lɛ, ebaawa akɛ dãa baaná onɔ hewalɛ.”

4. Okɛ ojwɛŋmɔ ama bɔ ni obaaná yiŋ ni okpɛ lɛ he sɛɛ ohã lɛ nɔ

Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: “Sane naagbee hi fe eshishijee.”​—Jajelɔ 7:8.

Kaa enɛ okwɛ: Ŋmalamɔ yiŋtoi ahewɔ ni oosumɔ ni ogbɔ bɔ ni onuɔ dãa lɛ nɔ koni enumɔ akaka ohe lɛ oshwie shi. Ŋmalamɔ nibii tamɔ bɔ ni afee ni onyɛ owɔ jogbaŋŋ, oná gbɔmɔtsoŋ hewalɛ kpakpa, onyɛ okɛ shika ato, ni naanyobɔɔ kpakpa ahi okɛ mɛi ateŋ lɛ ofata he. Kɛ́ okɛ mɛi miigba yiŋ ni okpɛ lɛ he sane lɛ, wiemɔ sɛɛnamɔi ni obaaná yɛ mli lɛ ahe moŋ fe naagbai ni okɛkpeɔ lɛ.

5. Okɛ ohiɛ afɔ̃ Nyɔŋmɔ nɔ kɛhã yelikɛbuamɔ.

Nɔ ni Biblia lɛ kɛɔ: “Yɛ nɔ fɛɛ nɔ mli lɛ, mitsɔɔ mɔ ni wajeɔ mi lɛ nɔ mináa hewalɛ.”​—Filipibii 4:13.

Kaa enɛ okwɛ: Kɛ́ odãanumɔ lɛ miiye otsui lɛ, sɔlemɔ obi Nyɔŋmɔ koni eye ebua bo. Bi lɛ koni ehã bo nyɛmɔ ni onyɛ oye ohe nɔ. * Ni okase nɔ ni e-Wiemɔ ni ji Biblia lɛ kɛɔ ni baanyɛ aye abua bo yɛ oshihilɛ lɛ mli. Kɛ́ okɛ ohiɛ fɔ̃ Nyɔŋmɔ nɔ lɛ, ebaanyɛ eye ebua bo ni okwɛ ohe nɔ jogbaŋŋ koni okanu dãa fe nine loo enumɔ ka ohe.

^ kk. 9 Akɛ nɔkwɛmɔnɔ lɛ, U.S. Department of Health and Human Services lɛ tsɔɔ mli akɛ, kɛ́ mɔ ko nu dãa fe bɔ ni mla ŋmɛɔ gbɛ akɛ anu lɛ, ekɛ ewala miiwo oshãra mli. Akɛni esoro dãa fɛɛ dãa kɛ enaawalɛ, loo nɔ ni Blɔfo tsɛɔ lɛ alcohol percentage lɛ hewɔ lɛ, bɔɔ mɔdɛŋ ni okɛ odatrɛfonyo lɛ agba sane koni ole dãa abɔ ni kɛ́ onu lɛ egbaŋ ogbɔmɔtsoŋ hewalɛnamɔ naa.

^ kk. 43 Kɛ́ onyɛɛɛ oye ohe nɔ yɛ odãanumɔ lɛ he lɛ, obaanyɛ oyana datrɛfoi ni amɛwa bo.