Wolo ɖenɖe tɔm wɛɛ yɔ

Wolo tɔm ñʋŋ ɖeɖe

Calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ—Mbʋ pɩ-cɔlɔ kɩlɩɣna yɔ, kɩ-yʋsasɩ nɛ ɛzɩma pawaɣ-kʋ yɔ

Calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ—Mbʋ pɩ-cɔlɔ kɩlɩɣna yɔ, kɩ-yʋsasɩ nɛ ɛzɩma pawaɣ-kʋ yɔ

 Beth yɔɔdaa se: “Maakɛ pɩɣa pelaɣ lɛ, calɩm taaɖɔɔ mon-tomnaɣ taa. Mantaawɛɛnɩ ɖoŋ, pɩnɩɣaɣ-m lɛɛ lɛɛ nɛ pɩɩwɛ-m kaɖɛ se manka man-lɩmaɣza nabʋyʋ yɔɔ. Mɛn-tɛ ɖɔkɔtɔ ma-m kɔ wena a-taa wɛ ñɩma yɔ. Mɔncɔŋnaɣ ɖɔɖɔ mbʋ mbʋ mɔntɔkɩ yɔ pi-ɖeɖe camɩyɛ. Nɛ pitileɖi lɛ, pɩla sooci.”

 Pɩtɩkɛ Beth ɖeke wɛnɩnɩ kʋdɔŋ ŋgʋ. Ɛjaɖɛ kpeekpe yɔɔ ɛgbɛyɛ nɖɩ ɖɩcɔŋnɩ tɔnʋʋ taa alaafɩya tɔm ɖeɖe yɔ (OMS), ɖɩyɔɔdaa se ɛjaɖɛ kpeekpe yɔɔ lɛ ɛyaa miiliyaarɩwaa naalɛ, pɩ-tɔbʋʋ se ɛyaa 30 mɩnʋʋ yɔɔ wɛnɩ calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ (anémie). Tanɩm ajɛɛ taa palabɩ akɔnta nɛ pana se, halaa hosi tɩnaa mɩnʋʋ yɔɔ lɛ, 50 wɛnɩ kʋdɔŋ ŋgʋ; nɛ piya nzɩ sɩtɩtalɩtɩ sukuli wobu yɔ, mɩnʋʋ lɛ, 40 wɛnɩ kʋdɔŋ ŋgʋ.

 Calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ pɩzɩɣ nɛ pɩkɔnɩ ɛyʋ kaɖɛ siŋŋ. Halɩ nabʋyʋ taa kɩpɩzɩɣ kiyele nɛ ɛwɛɛnɩ laŋɩyɛ kʋdɔŋ nɛ halɩ ɛ-ñamɩyɛ yele tʋmɩyɛ labʋ. OMS yɔɔdaa se ajɛɛ naayɛ taa lɛ, kʋdɔŋ ŋgʋ, ŋgʋ yekina nɛ “halaa mba powoki lʋlʋʋ yɔ, mɩnʋʋ yɔɔ lɛ 20 sɩkɩ.” Ðoŋ ɖoŋ lɛ, kʋdɔŋ ŋgʋ kɩlɩɣnɩ ɛzɩma ñɩma (fer) tɩɖɔɔ ɛyʋ tomnaɣ taa yɔ, pɩ-cɔlɔ. Nɛ ɖoŋ ɖoŋ lɛ halaa mba ñɩma tɩɖɔɔ po-tomnaɣ taa yɔ, palʋlʋʋ piya nzɩ alɩwaatʋ tɩtalɩta se palʋlɩ-sɩ yɔ yaa piya nzɩ sɩtɩpaɣlɩ camɩyɛ yɔ. Piya nzɩ sɩwɛnɩ kʋdɔŋ ŋgʋ yɔ, sɩɩpaɣlɩɣ camɩyɛ ɖeyi ɖeyi ɛzɩ piya lɛɛsɩ yɔ, nɛ sɩhɩnɩɣ kʋdɔŋ ɖoŋ ɖoŋ. Ɛlɛ papɩzɩɣ nɛ paɖɩɣ nʋmɔʋ kʋdɔŋ ŋgʋ yaa pawaa-kʋ. a

Ɛbɛ calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ kɛnaa?

 Pɩkɛ kʋdɔŋ ŋgʋ kɩlɩɣnɩ ɛzɩma calɩm kuludasɩ kɩsɛɛmasɩ kɩbanzɩ tɩɖɔɔ ɛyʋ tomnaɣ taa yɔ pɩ-cɔlɔ yɔ. Mbʋ pɩ-cɔlɔ kʋdɔŋ ŋgʋ kɩlɩɣna yɔ, pɩɖɔwa. Toovenim taa lɛ, lɛɣtʋ ñɩnɩyaa ñɩnaa nɛ pana se calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔmɩŋ ndɩ ndɩ 400 wɛna. Kʋdɔŋ ŋgʋ kɩpɩzɩɣ nɛ kɩkpa ɛyʋ alɩwaatʋ pazɩ yaa kɩwɛɛ ɛ-yɔɔ pɩnzɩ sakɩyɛ; kɩpɩzɩɣ nɛ kɩcamɩ-ɩ pazɩ yem yaa kɩwɛɛnɩ ɖoŋ siŋŋ ɛ-yɔɔ.

Ɛbɛ cɔlɔ calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ lɩɣna?

 Mbʋ pɩ-cɔlɔ kɩlɩɣnɩ ɖoŋ ɖoŋ yɔ, pɩ-taa naadozo yɔ:

  •   Alɩwaatʋ ndʋ calɩm kpeŋni ɛyʋ yɔ, calɩm kuludasɩ kɩsɛɛmasɩ pasɩɣ.

  •   Ɛyʋ tomnaɣ ɛɛlʋlʋʋ calɩm kuludasɩ kɩsɛɛmasɩ kɩbanzɩ ɛzɩ pɩpɔzʋʋ yɔ.

  •   Ɛyʋ tomnaɣ maɣmaɣ ɖɩzɩɣ calɩm kuludasɩ kɩsɛɛmasɩ.

 Ɛzɩ ɖɩɩtɛm yɔɔdʋʋ yɔ, ɖoŋ ɖoŋ lɛ calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ lɩɣnɩ ɛzɩma ñɩma tɩɖɔɔ ɛyʋ tomnaɣ taa yɔ, pɩ-cɔlɔ. Ye ñɩma ɛtɩɖɔɔ ɛyʋ tomnaɣ taa yɔ, kaapɩzɩɣ nɛ kalabɩnɩ tʋmɩyɛ camɩyɛ calɩm kuludasɩ kɩsɛɛmasɩ taa wonuu ŋgʋ payaɣ se calɩm taa kpaŋjaɣ kɩsɛɛmaɣ yɔ (hémoglobine). Wonuu ŋgʋ, ŋgʋ yekina nɛ oxigene lakɩ tʋmɩyɛ camɩyɛ.

Calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ yʋsasɩ

 Kʋdɔŋ ŋgʋ kɩpaɣzɩɣ lɛ kɩɩkɩlɩɣ ɖoŋ nɛ halɩ pɩpɩzɩɣ pɩwɛɛ kaɖɛ se patɩlɩ se nɔɔyʋ wɛnɩ-kʋ. Kɩwɛnɩ yʋsasɩ ndɩ ndɩ. Sɩ-taa nasɩyɩ yɔ:

  •   Pɩnɩɣ weyi ɛwɛnɩ-kʋ yɔ siŋŋ

  •   E-nesi nɛ ɛ-nɩŋgbanzɩ niɣdiɣ

  •   Ɛɛwɛɣnɩ ɖoŋ

  •   E-tomnaɣ hʋlʋmʋʋ

  •   Ɛ-ñʋʋ holuu nɛ ɛ-ɛsa yɔɔ cɔʋ

  •   Pɩlakɩ-ɩ ñɩŋanzɩ nɛ eefeziɣ camɩyɛ

  •   Ɛ-cɩkpaŋ pɛlɩɣ

  •   Pɩɩlakɩ-ɩ liu se ɛtɔɔ tɔɔnaɣ, kɔzɩ kɔzɩ ye ɛkɛ pɩɣa cɩɩɩ yaa pɩɣa yɔ

  •   Pɩlakɩ-ɩ liu se ɛtɔɔ glaçon, cɛŋgbɛ nɛ halɩ tɛtʋ

Mba kʋdɔŋ ŋgʋ kɩkɩlɩɣ kpaʋ?

 Halaa pɩzɩɣ nɛ pɛwɛɛnɩ calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ ŋgʋ kɩlɩɣnɩ ɛzɩma ñɩma fɛyɩ ɛyʋ tomnaɣ taa yɔ, pɩ-cɔlɔ yɔ, mbʋ pʋyɔɔ yɔ calɩm kpeŋni-wɛ alɩwaatʋ ndʋ palakɩ fenaɣ yɔ. Halaa mba pa nɛ hosi yɔ papɩzɩɣ nɛ pɛwɛɛnɩ kʋdɔŋ ŋgʋ ye paatɔkɩ ɖozi hatʋ nɛ tɔɔnasɩ nzɩ sɩ-taa wɛ vitamine B yɔ.

 Piya cɩɩɩ waa mba palʋlɩ-wɛ pʋcɔ nɛ pa-lʋlʋʋ alɩwaatʋ talɩ yɔ yaa mba pataapaɣlɩ camɩyɛ alɩwaatʋ ndʋ palʋlɩ-wɛ yɔ nɛ paapɩzɩɣ ñɔʋ hɩlɩm nɛ piya naalɩm se pɩsa nɛ pehiɣ ñɩma wena pɩpɔzʋʋ yɔ, papɩzɩɣ nɛ pɛwɛɛnɩ kʋdɔŋ ŋgʋ.

 Piya nzɩ sɩɩtɔkɩ tɔɔnasɩ kɩbanzɩ ndɩ ndɩ yɔ.

 Ɛyaa mba paatɔkɩ nandʋ nɛ pɔtɔkɩ tɔɔnasɩ nzɩ sɩ-taa ñɩma tɩɖɔɔ yɔ.

 Ɛyaa mba pɛwɛnɩ kʋdɔmɩŋ sɔsɔŋ ɛzɩ calɩm taa kʋdɔŋ, kansɛɛrɩ, ɛyaa mba pɛ-tɛ kɩyaɖɛ ɛɛlakɩ tʋmɩyɛ camɩyɛ yɔ nɛ mba calɩm kpeŋni-wɛ yɔ.

Ɛzɩma papɩzɩɣ nɛ pawaa calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ?

 Paapɩzɩɣ nɛ pawaa calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔmɩŋ kpeekpe. Ɛlɛ calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔmɩŋ weyi ɛyʋ pɩzɩɣ nɛ ɛwɛɛna ye ñɩma yaa vitamine waa ɛfɛyɩ e-tomnaɣ taa yɔ, papɩzɩɣ nɛ pɛfɛɛ-ɩ yaa pawaa-ɩ pɩtɩŋnɩ tɔɔnasɩ kɩbanzɩ tɔɔʋ yɔɔ. Tɔɔnasɩ ɛzɩ nzɩ sɩ-taa nɛ wondu tʋnɛ yɔ:

 Ñɩma yaa fer. Pɩwɛ nandʋ, sona, soniye nɛ ɖozi hatʋ taa. b Ye palakɩ tɔɔnaɣ ɖeɣbiye nɖɩ palabɩnɩ ñɩma yɔ ɖɩ-taa yɔ, pɩpɩzɩɣ nɛ piyele ɖɔɖɔ nɛ ñɩma wɛɛ tɔɔnasɩ nzɩ sɩ-taa.

 Folate waa. Pɛwɛ tɩŋ pee, ɖozi hatʋ, sona wena asɛwa yɔ, waagaasɩ, yala, kpakpasɩ, tɩŋ pee wena a-taa wɛ mʋtʋ yɔ nɛ kɛtʋʋ pa-taa. Pɛwɛ ɖɔɖɔ tɔɔnasɩ nzɩ sɩ-taa wɛ vitamine waa yɔ ɛzɩ kpɔnɔ, céréale waa, macaroni nɛ mɔʋ mbʋ yɔ pa-taa. Mbʋ pɩlɩɣnɩ folate waa taa yɔ, payaɣ-pʋ se acide folique.

 Vitamine B-12. Pɛwɛ nandʋ, tɔɔnasɩ nzɩ sɩ-taa naalɩm wɛɛ yɔ, céréale waa mba pahaɣ ɛyʋ ɖoŋ yɔ nɛ tɔɔnasɩ nzɩ sɩ-taa nɛ soja yɔ.

 Vitamine C. Pɛwɛ tɩŋ pee naayɛ taa ɛzɩ leemuu nɛ laamɩɩ mbʋ yɔ. Pɛwɛ ɖɔɖɔ kpazʋʋ, brocolis waa, tomaatɩ nɛ tɩŋ pee wena payaɣ se melonfraise yɔ pa-taa. Vitamine C sɩɣnɩ tomnaɣ se kalabɩnɩ tʋmɩyɛ camɩyɛ ñɩma.

 Pɩtɩkɛ tɔɔnasɩ kʋɖʋmsɩ wɛnɩ ajɛɛ tɩŋa taa. Ye mbʋ ñɩnɩ nɛ ŋtɩlɩ ñɛ-ɛjaɖɛ taa tɔɔnasɩ nzɩ sɩpɩzɩɣ nɛ sɩwazɩ-ŋ yɔ. Pɩcɛyaa se ŋla mbʋ ye ŋkɛ halʋ nɛ kɔzɩ kɔzɩ ña nɛ hoɣa yaa ŋsɔɔlaa se ŋlʋlɩ piya yɔ. Ye ŋcɔŋnɩ ño-tomnaɣ taa alaafɩya ɖeɖe camɩyɛ yɔ, piyeki nɛ piya nzɩ ŋkaɣ lʋlʋʋ yɔ, sɩɩwɛɣnɩ calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ. c

a Tɔm ndʋ pɔyɔɔdɩ tɔm ñʋʋ kʋnɛ kɩ-taa pɩlɩɩnɩ tɔɔnaɣ tɔɔʋ nɛ tɔm lɛɛtʋ yɔɔ yɔ, tɩlɩnɩ Mayo ClinicThe Gale Encyclopedia of Nursing and Allied Health cɔlɔ. Ye pɩlakɩ-ŋ ɛzɩ calɩm tɩɖɔɔ ño-tomnaɣ taa yɔ, pɩwɛɣ ɖeu se ŋyɔɔdɩnɩ ɖɔkɔtɔ nɔɔyʋ.

b Pʋcɔ nɛ ña-maɣmaɣ yaa ña-pɩɣa nakɛyɛ li kɔ wena a-taa ñɩma wɛɛ yɔ lɛ, pɩpɔzʋʋ se ŋyɔɔdɩnɩ ɖɔkɔtɔ nɔɔyʋ. Ye ñɩma ɛkɩlɩ ɖɔʋ ño-tomnaɣ taa yɔ, pɩpɩzɩɣ nɛ pɩcamɩ ñɔ-hɔyɛ nɛ pɩkɔnɩ ɖɔɖɔ kʋdɔmɩŋ lɛɛŋ.

c Nabʋyʋ taa ɖɔkɔtɔnaa ɖʋʋ ɛyaa calɩm se pɩsa nɛ palʋbɩnɩ calɩm tɩɖɔɔ kʋdɔŋ. Ɛlɛ Yehowa Aseɣɖe Tɩnaa iitisiɣ se paɖʋ-wɛ calɩm.