Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

Ng’ano Mowinjore Opuonj Nyithindo e Wi Nyasaye?

Ng’ano Mowinjore Opuonj Nyithindo e Wi Nyasaye?

Ng’ano Mowinjore Opuonj Nyithindo e Wi Nyasaye?

“Japuonjre ok lo japuonjne; to ng’ato ka ng’ato, kosepuonje mogik kare, nobed kaka japuonjne.”—LUKA 6:40.

JONYUOL moko neno ni ok giromo puonjo nyithindgi e wi Nyasaye. Ginyalo paro ni ne ok gisomo moromo kata ni ok ging’eyo weche mang’eny mag din manyalo miyo gibed jopuonj mabeyo. Kuom mano, samoro ginyalo weyo tich madwaroreni e lwet watgi moro kata jatend din.

Kata kamano, ng’ano sie mowinjore ahinya opuonj nyithindo Wach Nyasaye koda timbe mabeyo? Ne ane gima Muma wacho kuom wachni, kae to ipim wechego gi ma jotim nonro oseyudo.

Migawo mar Wuoro en Mane?

Gima Muma puonjo: “Wuone, kik umi mirima mako nyithindu, to upidhgi kurieyogi kendo puonjogi kuom Ruoth.”—Jo Efeso 6:4.

Gima jotim nonro oseyudo: Ber mage ma wuone yudo kuom bedo joma omakore motegno gi puonj mag din? Sula moro ma wiye wacho ni Fathers’ Religious Involvement and Early Childhood Behavior ma ne ogo e higa mar 2009, nowacho kama: “Bedo e riwruok mar din nyalo konyo chwo obed wuone mabeyo. Din miyo ji weche manyalo tego kendo gayogi kendo chiwonegi puonj kaachiel gi chike matayo ngimagi.”

Muma jiwo ahinya ting’ ma wuoro nigo e pidho kendo tiego nyithindo. (Ngeche 4:1; Jo Kolosai 3:21; Jo Hibrania 12:9) Kata kamano, be puonjno nyalo tiyo e kindewagi? E higa mar 2009, Yunivasiti mar Florida nondiko weche moko manyiso kaka wuone chiko kama duong’ e kit nyithindgi. Jotim nonrogo noyudo ni nyithindo ma wuonegi ne ni ka gi ka e dongruok margi, nobedo joma nyalo dewo jomoko kendo ma omiyore luor. Yawuowi mopidh kamano ne ok hiny donjo e timbe maok beyo, nyiri bende ne bedo gi paro mowinjore. En adier ni puonj ma Muma chiwo pod en makonyo gie kindegi.

Mine Konyo Kama Duong’ Maromo Nade?

Gima Muma puonjo: “Kik iwe timo kaka meru opuonji.”—Ngeche 1:8.

Gima jotim nonro oseyudo: E higa 2006, buk miluongo ni Handbook of Child Psychology nowacho kama: “Thothne, mine tiyo gi kindegi mang’eny e tudruok ma achiel kachiel gi nyithindgi matindo; giloyo joma chwo gi pasent 65 kadhi nyaka 80 kendo mano e kaka en e pinje mang’eny.” Ka en kamano, nenore maler ni weche, timbe, koda paro mag miyo, mulo kama duong’ ahinya e dongo mar nyathi.

Ka miyo gi wuoro tiyo kanyachiel e puonjo nyithindgi adiera e wi Nyasaye, gimiyogi mich moko ariyo mabeyo ahinya. Mokwongo, nyithindo yudo thuolo mar loso osiep gi Wuon-gi me polo, ma en osiep manyalo konyogi e ngimagi duto. Mar ariyo, nyithindo puonjore kaka dichwo gi dhako onego oriwre e chopo migepe madongo e ngima nikech gineno ranyisi mag jonyuolgi. (Jo Kolosai 3:18-20) Kata obedo ni jomoko nyalo konyo wuoro kata miyo, jonyuol ema nigi ting’ mar puonjo nyithindgi e wi Nyasaye koda kaka Nyasaye dwaro ni ngima joot obedi.

To jonyuol onego opuonj nyithindgi e yo mane? Gin yore mage manyalo tiyo maber moloyo?