Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

¿Kjo ngeje e Jehová?

¿Kjo ngeje e Jehová?

Kʼo trjꞹrꞹ ne Biblia

 Ne Jñakjimi mama ke e Mizhokjimi kʼꞹ na kjuana nge e Jehová, nge nu bo dyⱥtrʼⱥ nrrexe yo bʼꞹbʼꞹ a jensʼe ñe kja ne xoñijomꞹ (Apocalipsis 4:11). Kʼo profeta Abrahán, Moisés ñe e Jesús bo dyⱥtⱥji e Jehová (Génesis 24:27; Éxodo 15:1, 2; Juan 20:17). Angeze nge Mizhokjimi “kja texe ne xoñijomꞹ”, dya ngextrjo kja na jñiñi (Salmo 47:2).

 Ne Jñakjimi mama ke e Palesito a jensʼe pɇsʼitrjo na trju̱u̱ i ngeje: e Jehová (Éxodo 3:15; Salmo 83:18). Je ni ñe̱je̱ kja na berbo hebreo kʼꞹ nee ra mama “Angeze kjapꞹ ra zⱥdʼⱥ o ra sⱥjⱥ”. Xo bʼꞹbʼꞹ yo experto kʼo manji ke ne chju̱u̱ nee ra mama “Angeze nge kʼꞹ kjaa kʼe ra zⱥdʼⱥ texe kʼo mama”. Ne jñaa na kjuana, nangeje e Jehová nge kʼꞹ go dyⱥtrʼⱥ texe kja ne xoñijomꞹ ñe kʼo nee ra tsjaa angeze søø ra tsjaa (Isaías 55:10, 11). Ne Jñakjimi xo pjøxkꞹji ra pa̱ra̱ji ja ga kjaa angeze, nzakja kʼꞹ me sʼiya (Éxodo 34:5-7; Lucas 6:35; 1 Juan 4:8).

 Ne trju̱u̱ Jehová go potʼꞹji kja ne jñangicha, kʼe trju̱u̱ hebreo e Diosi mi opjꞹji mi jingua kʼo nziyo letra ke xiji Tetragrámaton (יהוה), yo padya nge yo letra YHWH. Zø dya ri pa̱ra̱ji ja ma nⱥmbʼⱥji kʼe chju̱u̱ hebreo ke a me mezhe, ne trju̱u̱ Jehová nge nu mazi nⱥmbʼⱥji yo jñangicha na nge kʼꞹ otrʼꞹ go potꞹji jñaa kja nu Jñakjimi. Kja kʼe jñaa janzi ma ñaji kʼo paa ju̱sʼꞹ nu trju̱u̱ e Mizhokjimi kja yo Salmos de Juan de Valdés, de alrededor de  1537. a

¿Pjenga dya ri pa̱ra̱ji ja ma nⱥmbʼⱥji o chju̱u̱ e Mizhokjimi kja kʼe jñaa hebreo mi jingua?

 Nu jñaa hebreo mi jingua ma mi opjꞹji dya mi ju̱sʼꞹji yo vocal, kʼꞹ mi xørꞹ a mi juspʼꞹtsʼɇ nu ja mi paa. Ma go nguarꞹji go dyopjꞹji ne Jñaa hebreo (Antiguo Testamento), mi bʼꞹbʼꞹ kʼo judío kʼo go jɇzi bo nⱥmbʼⱥji o trju̱u̱ e Mizhokjimi nange mi pɇsʼiji dʼa superstición ke mi manji dya ma joo ro nⱥmbʼⱥji o trju̱u̱ e Mizhokjimi. Ngekʼua ma kjo mi xørꞹ ñe mi tøtrʼꞹ o trju̱u̱ e Diosi mi mantjo “Se̱e̱” o “Mizhokjimi”. Akjanu bo kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ ma dya kja bo nⱥmbʼⱥji nu chju̱u̱ e Mizhokjimi ngekʼua akjanu dya kja go mba̱ra̱ji ja ma manji o ja ma nⱥmbʼⱥji ne trju̱u̱ mi jingua. b

 Bʼꞹnkʼo manji ke in chju̱u̱ e Diosi mi xiji akjaba “Yaweh” (“Yahvé”), xo mi bʼꞹnkʼo ntee ke mi manji nandyo trju̱u̱. Kja kʼo rrollo kʼo bo chjøtrꞹji kja kʼe mar Muerto ma e̱je̱ na tsʼiskʼuama kʼꞹ ngejedya Levítico mi ju̱sʼꞹ o chju̱u̱ e Mizhokjimi kja jñaa griego akjaba “Iao”. Kʼo xi dyaja griego mi manji ma joo ro xiji “Iaé”, “Iabé” o “Iaoué”, dya søø ra pa̱ra̱ji ja ma jñu̱sʼꞹji nu trju̱u̱ e Mizhokjimi kja ne jñaa hebreo. c

Yo manji ke nu trju̱u̱ e Mizhokjimi ke dya ba e̱je̱ kja ne Biblia

 Kʼo mama yo ntee: Yo Jñakjimi nu ja ba e̱je̱ nu chju̱u̱ e “Jehová” go jñu̱sꞹtsʼɇji.

 Kʼo na kjuana: Nu trju̱u̱ e Dios bo jñu̱sʼꞹji kja hebreo, ne Tetragrámaton ko yo nziyo letra ixi go jñu̱sʼꞹji 7.000 bes kja ne Biblia. d Bʼꞹbʼꞹ yo Jñakjimi kʼe dya kja ba e̱je̱ nu trju̱u̱ e Jehová xitjoji “Se̱e̱”.

 Kʼo mama yo ntee: E Mizhokjimi kʼꞹ me na zɇzhi dya ni jyodʼꞹ ra pɇsʼi dʼa trju̱u̱.

 Kʼo na kjuana: Kʼo go dyopjꞹji ne Jñakjimi e Diosi go xipjiji ke ro jñu̱sʼꞹji na punkjꞹ bes nu chju̱u̱ kja ne Biblia, ngekʼua ma ro zopjꞹji angezeji ro nⱥdʼⱥji o chju̱u̱ (Isaías 42:8; Joel 2:32; Malaquías 3:16; Romanos 10:13). E Jehová o jñꞹnpꞹ nguenrra kʼo profeta kʼo mi kjaji kʼo na sʼoo, angezeji mi kjaji ke yo ntee ro jyombeñeji o trju̱u̱ e Mizhokjimi (Jeremías 23:27).

 Kʼo mama yo ntee: Ra kjaji nzakja yo judío, dya kja ra ju̱sʼꞹji nu trju̱u̱ e Jehová.

 Kʼo na kjuana: Yo escriba ñe yo judío  mi ju̱sʼꞹji kja ne Biblia o trju̱u̱ e Diosi, zø ma mi xørꞹji i mi tøtrʼꞹjinu e Diosi dya mi nⱥdʼⱥji kʼe trju̱u̱, e Tsita ajensʼe dya ne ke ra kjagøji yo tradición ke dya nee e Yose (Mateo 15:1-3).

 Kʼo mama yo ntee: Nu chju̱u̱ e Palesito ajensʼe dya ra ju̱sʼꞹji kja ne Biblia na ngeje dya kjo pa̱ra̱ ja ma xiji nu trju̱u̱ kja kʼe jñaa hebreo.

 Kʼo na kjuana: E Mizhokjimi nee kʼe texezgøji yo ri bʼꞹnkʼøjiba kja ne xoñijomꞹ ra nⱥmbʼⱥji nu chju̱u̱ zø pje ma jñaa ri ñaji. Ne Biblia mama ke in bʼɇpjite e Mizhokjimi kʼo go minji mi jingua, mi nⱥmbʼⱥji o trju̱u̱ kja kʼe jñaa ja ma ñaji angezeji.

 Ra nuji dʼa ejemplo. Mi jingua kʼo mi cristiano ke mi jñaji hebreo ma mi tøtrʼꞹji ne chju̱u̱ e Josué mi xiji“Yeshúa”, i kʼo mi ñaji griego mi xiji “Iesous”. Kja ne Biblia mi ju̱sʼꞹ yo trju̱u̱ hebreo i go potpꞹji kja griego, kʼo nee ra mama nge ke kʼo cristiano mi nⱥmbʼⱥji kʼo trju̱u̱ janzi ma ñaji (Hechos 7:45; Hebreos 4:8).

 Xo a kjatrjonu na kjogꞹ ko nu chju̱u̱ e Mizhokjimi. Dya nrra na mubi ja ma xiji o trju̱u̱ e Diosi mi jingua, kʼo mazi na mubi nge kʼꞹ ra ju̱sʼꞹji kja ne Biblia ne trju̱u̱ nu ja paʼa.

a E Juan de Valdés mama “Iehova”. Ma go kjogꞹ yo kjɇɇ go potpꞹji yo jñaa, xo bo potpꞹji ja ma ju̱sʼꞹji kja yo Biblia nu trju̱u̱ e Yose. Nzakja ne traducción kja yo Salmos ne Rebolledo, ne kjɇɇ 1661, bo jñu̱sʼꞹ “Jehova”. Ne Biblia ne Scío de San Miguel, ne kjɇɇ 1971, ju̱sʼꞹji “Iehováh” kja yo nota. Ne versión Torres Amat ne kjɇe 1824 go ju̱sʼꞹji “Jehovah”. i ne Reina-Valera ne kjɇɇ 1862, ñe 1862, ba e̱je̱ “Jehová”.

b Kja ne yeje edicion New Catholic Encyclopedia, volumen 14, mama kja yo página 883, 884: “Ma go zidyiji a Babilonia kʼo judío dya kja mi nee ro nⱥmbʼⱥji ne chju̱u̱ Yahweh mi manji ke me mi Santo, ngekʼua go mbꞹrꞹji bo jñu̱spʼꞹji ADONAI o ELOHIM”.

c Ma xi gi nee ri pa̱ra̱, ri jyodʼꞹ kja ne folleto primera sección Guía para el estudio de la Palabra de Dios, titulada“El nombre de Dios en las escrituras Hebreoarameas”.

d Vea el Diccionario Teológico Manual Antuguo Testamento,  tomo I, columnas 970 y 971.