Qara amadowa massie

QULLAAWU MAXAAFI HEESHSHO BIDDI ASSANNO

“Xa Ditidhoommoho Yee Dihedeemmo”

“Xa Ditidhoommoho Yee Dihedeemmo”
  • Ilamino Diro: 1963

  • Ilamino Gobba: Meksiko

  • Albi Heeshsho: Doogote galannoho; isonooto ajishe laˈˈannoho

ALBI HEESHSHOˈYA

 Ilamoommohu Meksikote aliyyeenni, Siyutaati Obiregoni yinanni katamiraati; honse ooso giddo ani ontikkiho. Heeˈneemmohu katamu qacceraati; hakkiicho anniˈya shiima irshanke loosiisanno. Qooxeessu heeˈrate baxisannoho; maatenkeno baxillunna mittimma noote. Ani ontu dirihu heeˈreenna, hombobolatte irshanke huntu; hakkiinni wole katama haˈnummo.

 Anniˈya mulenni woxe afiˈra hanafinoha ikkirono, agaancho ikki. Tini ikkitosi amanke ledo noosi aantenna ninke oosonsa daaffino. Aninna roduuwiˈya anninke sijaara moorre aga hananfummo. Mite yee age dimboommohu lewu dirihu heeˈreeti. Hakkiinni mulenni anninkenna amanke babbaxxe heeˈra hanafi; araadoˈyano lexxitanni hadhu.

 Amanke wolu manchiwa hadhe heeˈra hanaffu; ninkeno ledose haadhe hadhunke. Kuni manchi isera woxe diaannose; ise afidhanno woxinni heeˈrano didandiinoommo. Hakko daafira aninna roduuwiˈya afiˈnummo looso baala loosa hananfummo; ikkirono hakkuno hasiisannonkere hidhate diˈˈikkinonke. Ani caamma feyemmo, hattono daabbo, gaazeexa, maastikanna wole coyibba hireemmo. Qoleno katamu giddo dureeyyete mininni fushshine hunnoonni sagale hasiˈranni haˈreemmo.

 Tonne diro ikkieta, mittu manchi katamu ishine tunganni basera ledosi looseemmo gede koyisie. Hakkiinni roso agure hakko loosira higummo; qaeno agure hakko heeˈra hanafummo. Kuni manchi barrunni baatannoe woxi mitte doolaare nafa diˈˈikkanno; qoleno iteemmore aannoehu ishine tunganni basenni xinqeeti. Ishinu bayicho tungoonnire gamba asse miˈnoommo daasira galeemmo. Hakko noo manni maaeela coye coyiˈranno, hattono foorannoho. Insa giddo batinyu jingilli assitanno xagga adhitannoreetinna dimbitannoreeti. Heeshshoˈya giddo baalantenni roore bushshino yanna hatteeti; waajje huxiˈranni, hashsha baala wiˈleemmo. Buximaˈyanna gari roso rosa hoogaˈya lowo geeshsha saalfachishshannoe. Hakko ishine tunganni basera mitu sasu diri geeshsha heeˈroommo; hakkiinni Meksikote giddo wole katama haˈrummo. Hakkiicho looso afiˈre awawanna fuutta gamba assa, shonkoora hiiqqanna dinnicha uma hanafummo.

Ishine tunganniwa togoo bayicho sase diro heeˈroommo

 Shoolu diri gedensaanni, galagale Siyutaati Obiregoni haˈrummo. Hakkiicho aduwiˈya giddo mitte qaallittete; ise minese heeˈreemmo gede fajjitue. Hakkiinni bararraaqissanno haaqee haaqiiˈra hanafummo; qoleno lowo geeshsha hexxo mudhoommo daafira, aneneeto shaate hedummo. Mitto hashsha togo yee Magano huucciˈrummo: “Mootichaˈya, ati noottoha ikkiro, afeemmohe gede kaaˈlie; hegere geeshsha atera soqqameemmohe. Addu ammaˈno nooha ikkiro, afeemmo gede kaaˈlie.”

QULLAAWU MAXAAFI HEESHSHOˈYA BIDDI ASSINO GARA

 Bashshonni ayyaanaamittete coye rosa baxeemmo. Shiinqu heeˈre nafa, duucha beetekiristaane haˈroommo; ikkirono maroommowa baalawa irraawe higoommo. Korkaatuno baalanti beetekiristaane hakkeeshshi geeshsha Qullaawa Maxaafa dihoroonsidhanno; qoleno Magano afeemmo gede dikaaˈlitinoe. Mite beetekiristaanna woxeho wojji yitanno; mite beetekiristaanna eanno manni kayinni foorannoho.

 Tonaa honsu dirihu heeˈreenna, rodooˈya minaanni Yihowa Farciˈraasine ammaˈnote misilla horoonsiˈrate daafira Qullaawu Maxaafi yaannore kultinosita kulie. Isi Fulo 20:4, 5 nabbawie. Kuni qummeeshshi misilla seekka hasiissannonkekkita kulanno. Kiiro 5 togo yitanno: “Kaphu magannara kumbuultinoonte; insano magansidhinoonte. Ani hinaasaancho Maganooti [“ane calla magansiˈnaera hasiˈreemmo Maganooti,” Haaro Alame Tiro].” Hakkiinni ballinke togo yiie: “Maganu maalale loosate misilla horoonsiˈrannoha ikkoommero woy iso magansiˈrate misilla horoonsiˈnammora hasiˈrannoha ikkoommero, misilla seekkidhinoonte yaannoni?” Tini xaˈmo lede afate quqquxameemmo gede assitue. Hakkunni gedensaanni, Qullaawu Maxaafi rosi daafira isi ledo duucha hinge hasaamboommo. Isinni hasaawu lowo geeshsha baxisannoe daafira, yanna afummokki gooffanno.

 Gedensoonni, ballinke Yihowa Farciˈraasine gambooshshe haaˈre haˈrie. Hakko laoommorinna macciishshoommo rosi lowo geeshsha dhagge ikkinoe. Gambooshshunniwa wedellootu nafa madiraketenni dhagge ikkanno garinni qaale kultanno! ‘Dhagge ikkanno rosooti!’ yee hedummo. Umu dubbinoehanna suudiweele noommoha ikkirono, Yihowa Farciˈraasine faasiiqqe haadhinoe. Mitte maate isinni, gambooshshu gedensaanni ledonsa hurbaate itammora koyissinoe!

 Yihowa Farciˈraasine ledo Qullaawa Maxaafa xiinxallaˈya, Maganu Yihowa shaqqado Anna ikkinota huwateemmo gede assitinoe; noonke jajjinna ronsoommo rosi ikki geeshshihano ikkiro, woy dagoomu giddo egennammoommore ikkinummorono ikkano hoongummoro, woy sirchinke baxihano ikkiro, Yihowa ninke daafira hedannota rosoommo. Isi horonta mallaadannokki Maganooti. (Soqqamaasinete Looso 10:34, 35) Jeefoteno ayyaanaamittete gooroˈya fulummo. Heeshshoˈyano xaate xea diˈˈikkitino.

AFIˈROOMMO ATOOTE

 Heeshshoˈya woyyaabbanni hadhu! Sijaara aga, ago doogimale aga, hattono maaeela coye coyiˈra agurummo. Anjeˈyanni hanaffe giddoˈya noo xissono sunu sununni fula hanaffu; bararraaqissanno haaqee haaqiiˈrano agurummo. Anjeˈyanni lowo qarri iillinoe daafiranna gari roso rosoommokki daafira, alba ani ditidhoommoho yee hedeemmo; xa kayinni, giddoˈya rumuxxite keeshshitinota tenne hedono qeeˈla dandoommo.

 Yihowa baxxannotinna lowo geeshsha irkissannoeti kaajja minaama nooe. Xa ammanate roduuwaˈya jawaachishanninna rosiisanni woradu aliidi laˈˈaancho ikke soqqamanni noommo; ammanate roduuwiˈya maateˈya gedeeti. Qullaawu Maxaafi wodanaˈya sissinoe daafiranna Yihowa rosiisannoha kaajja roso rosoommo daafira, xa ditidhoommoho yee dihedeemmo.

Wolootu ane kaaˈlituente gede, aninna minaamaˈya woloota kaaˈlanke hagiirsiissannonke