Skip to content

FAKAMATALAʻI ʻO E NGAAHI KONGA TOHI TAPÚ

Sēnesi 1:26​—“Ta Ngaohi Tangata ʻi Hota ʻĪmisí”

Sēnesi 1:26​—“Ta Ngaohi Tangata ʻi Hota ʻĪmisí”

 “Naʻe folofola leva ʻa e ʻOtuá: ‘Ta ngaohi tangata ʻi hota ʻīmisí, ʻo hangē ko hota tataú, pea ke nau pule ki he ika ʻo e tahí mo e ngaahi meʻamoʻui ʻoku puna ʻo e langí mo e fanga manu lalatá pea ki he māmaní kotoa pea mo e manu totolo mo ngaolo kotoa pē ʻoku ngaue ʻi he funga ʻo māmaní.’”​—Sēnesi 1:26, Liliu Tohi Tapu Māmani Foʻoú.

 “Pea folofola ʻa e ʻOtua, Tau ngaohi tangata ʻi hotau imisi, ʻo faʻifaʻitaki ki hotau anga: pea ke nau pule ki he ika ʻo e tahi, mo e manupuna ʻo e ʻatā, mo e manu lalata, ʻio mo ʻuta kātoa; pea mo e faʻahinga totolo ʻoku totolo ʻi he funga fonua.”​—Sēnesi 1:26, Paaki Foʻou.

ʻUhinga ʻo e Sēnesi 1:26

 Ko e faʻahinga ʻo e tangatá naʻe fakatupu kinautolu ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá, mo e malava ke fakatupulekina mo fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻoku maʻu ʻe he ʻOtuá, ʻo hangē ko e ʻofá, kaungāongoʻí mo e fakamaau totonú. Ko e ʻuhinga ia ʻoku lava moʻoni ai ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ʻo faʻifaʻitaki ki he ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá.

 “Naʻe folofola leva ʻa e ʻOtuá: ‘Ta ngaohi tangata ʻi hota ʻīmisí.’” Ki muʻa ke ngaohi ʻe Sihova ko e ʻOtuá a ha tokotaha pe ko ha toe meʻa kehe, naʻá ne fakatupu ha meʻamoʻui laumālie mālohi ʻa ia naʻe ʻiloa ki mui ko Sīsū. Fakafou ʻia Sīsū, naʻe “fakatupu ʻa e ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻi he langí pea ʻi he māmaní.” (Kolose 1:16) ʻOku tapua mai ʻe Sīsū ʻa e ʻulungaanga ʻo Sihová​—“ko ia ʻa e ʻīmisi ʻo e ʻOtua taʻehāmaí.” (Kolose 1:15) ʻOku feʻungamālie leva, ʻa e pehē ʻe he ʻOtuá kia Sīsū: “Ta ngaohi tangata ʻi hota ʻīmisí.”

 “Ke nau pule ki he . . . fanga manu lalatá pea ki he māmaní kotoa.” Ko e fanga manú naʻe ʻikai fakatupu kinautolu ʻi he ʻīmisi ʻo e ʻOtuá. Naʻe ʻikai ke faʻu kinautolu ke fakahāhā ʻa e ngaahi ʻulungaanga makehe ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá hangē ko e ʻofá pe ke nau maʻu ha konisēnisi. Neongo ia, ʻoku tokanga ʻa e ʻOtuá fekauʻaki mo e lelei ʻene fanga manú. Ko e ʻuhinga ia naʻá ne talaki ai ke “pule” ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ki he fanga manú. Ko ia naʻe ʻoange ʻe Sihova ki he faʻahinga ʻo e tangatá ʻa e fatongia ko hono tokangaʻi ʻo e fanga manú. (Saame 8:6-8; Palōveepi 12:10) ʻOku ʻamanekina ʻe Sihova ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke nau hoko ko e kau tauhi lelei ʻo e māmaní pea mo e ngaahi meʻamoʻui kotoa pē ʻi aí.

Puipuituʻa ʻo e Sēnesi 1:26

 Ko e ongo ʻuluaki vahe ʻo e tohi ʻa Sēnesí ʻokú ne ʻomai ha vakai fakalūkufua ki hono fakatupu ʻo e ʻunivēsí, ko hotau palanité mo e moʻui ʻi he māmaní. Ko e meʻa kotoa naʻe fakatupu ʻe Sihová ʻoku tuʻu-ki-muʻa ia, ka ko e faʻahinga ʻo e tangatá ʻa ʻene fakatupu fakaofo taha ʻi he māmaní. ʻI he taimi naʻe kakato ai ʻa e ngaahi ngāue fakaefakatupu ʻa e ʻOtuá, naʻá ne “ʻafio . . . ki he meʻa kotoa pē naʻá ne ngaohí, pea vakai, kuo lelei ʻaupito.”​—Sēnesi 1:31.

 Sio ʻi he vitiō nounou ko ení ke ako lahi ange fekauʻaki mo e fakamatala ʻi he tohi Sēnesí ki he fakatupú.

Maʻuhala fekauʻaki mo e Sēnesi 1:26

 Maʻuhala: Ko e kau tangatá pē​—ʻo ʻikai ko e kau fefiné​—ʻoku nau maʻu ʻa e malava ke faʻifaʻitaki pe tapua mai ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá.

 Moʻoni: Ko e foʻi lea “tangatá” ʻa ia ʻoku ʻasi ʻi he ngaahi liliu Tohi Tapu lahi faka-Pilitāniá ʻe lava ke ne ʻai ha tokotaha lautohi ke fakakaukau ko e kau tangatá pē ʻoku lave ki ai ʻa e fakamatalá. Kae kehe, ʻi he potutohi ko ení, ko e muʻaki lea faka-Hepeluú ʻoku ʻuhinga ia ki he faʻahinga kotoa ʻo e tangatá, fakatouʻosi ʻa e kau tangatá mo e kau fefiné. Ko e tangatá mo e fefiné fakatouʻosi ʻoku lava ke nau tapua atu ʻa e ngaahi ʻulungaanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku nau fakatou maʻu ʻa e faingamālie tatau ke maʻu ʻene hōifuá mo e meʻaʻofa ʻo e moʻui taʻengatá.​—Sione 3:16.

 Maʻuhala: ʻOku maʻu ʻe he ʻOtuá ha ngaahi fōtunga fakaesino meimei tatau pē mo kitautolu.

 Moʻoni: “Ko e ʻOtuá ko ha Laumālie”​—ʻa ia, ʻokú ne moʻui ʻi tuʻa ʻi he ʻuniveesi fakamatelié. (Sione 4:24) Neongo ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku lave ʻa e Tohi Tapú ki hono fofongá, nimá, lotó mo e alā meʻa pehē, ko e ngaahi lea fakaefakatātā ko ení ʻokú ne akoʻi mai kiate kitautolu fekauʻaki mo e ʻOtuá ʻi he ngaahi lea ʻoku lava ke mahinoʻi ʻe he tangatá.​—ʻEkisoto 15:6; 1 Pita 3:12.

 Maʻuhala: ʻOku fakamoʻoniʻi ʻe he Sēnesi 1:26 ko Sīsū ʻa e ʻOtuá.

 Moʻoni: Ko e ʻOtuá mo Sīsū ʻokú na maʻu ha vahaʻangatae vāofi ko e tamai mo e foha, ka ʻoku ʻikai ko ha tokotaha tatau pē kinaua. Naʻe akoʻi ʻe Sīsū ko e ʻOtuá ʻoku māʻolunga ange ʻiate ia. (Sione 14:28) Ki ha fakamatala lahi ange, sio ʻi he vitiō Ko e ʻOtuá ʻa Sīsū Kalaisi? pe lau ʻa e kupu “Ko e Hā ʻOku Ui Ai ʻa Sīsū ko e ʻAlo ʻo e ʻOtuá?

 Sio ʻi he vitiō nounou ko ení ke maʻu ha vakai fakalūkufua ki he tohi ʻa Sēnesí.

a Ko e Sihová, ko e huafa fakafoʻituitui ia ʻo e ʻOtuá. (Saame 83:18) Sio ki he kupu “Ko Hai ʻa Sihova?