Skip to content

Ko Hai ʻa Sihova?

Ko Hai ʻa Sihova?

Tali ʻa e Tohi Tapú

 Ko Sihova ʻa e ʻOtua moʻoni ʻo e Tohi Tapú, ʻa e Tokotaha-Fakatupu ʻo e ngaahi meʻa kotoa pē. (Fakahā 4:​11) Ko e palōfita ko ʻĒpalahame mo Mōsesé naʻá na lotu kiate ia, hangē pē ko ia naʻe fai ʻe Sīsū. (Sēnesi 24:27; ʻEkisoto 15:1, 2; Sione 20:17) ʻOku ʻikai ko ha ʻOtua ia ʻo e kakai pē ʻe taha ka “ki he māmaní kotoa.”​—Saame 47:2.

 Ko e Sihová ko e huafa laulōtaha ia ʻo e ʻOtuá hangē ko ia ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú. (ʻEkisoto 3:​15; Saame 83:18) ʻOku haʻu ia mei ha foʻi veape faka-Hepelū ʻoku ʻuhingá “ke hoko,” pea ʻoku pehē ʻe he kau mataotao tokolahi ko e huafá ʻoku ʻuhinga ko e “ʻOkú Ne Fakatupunga ke Hoko.” ʻOku feʻungamālie ʻa e fakamatala ko ení mo e ngafa ʻo Sihova ko e Tokotaha-Fakatupú mo e Tokotaha-Fakahoko ʻene taumuʻá. (ʻAisea 55:10, 11) ʻOku toe tokoniʻi kitautolu ʻe he Tohi Tapú ke ʻiloʻi ʻa e Tokotaha ʻokú ne fakafofongaʻi ʻa e huafa Sihová, tautefito ki hono ʻulungaanga tuʻu-ki-muʻa ko e ʻofá.​—ʻEkisoto 34:5-7; Luke 6:35; 1 Sione 4:8.

 Ko e Jehovah ko e liliu faka-Pilitānia ia ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he lea faka-Hepelū​—ʻa e mataʻitohi ʻe fā יהוה (YHWH), ʻoku ʻiloa ko e Tetakalamatoní. Ko e puʻaki tonu mātē ʻo e huafa fakaʻotuá ʻi he lea faka-Hepelū ʻo e kuonga muʻá ʻoku ʻikai ke ʻiloʻi. Kae kehe, ko e sipela “Sihová” kuo fuoloa hono ngāueʻaki ʻi he lea faka-Tongá, ʻo ʻuluaki hā ia ʻi he liliu Tohi Tapu faka-Pilitānia ʻa Viliami Tinitale ʻi he 1530. a

Ko e hā naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ai ʻa e puʻaki ʻo e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he lea faka-Hepelū ʻo e kuonga muʻá?

 Ko e lea faka-Hepelū ʻo e kuonga muʻá naʻe hiki ʻo ʻikai ha vauele, ko e konisinānite pē. Ko e kau lautohi lea faka-Hepeluú naʻe faingofua pē ʻenau ʻai ʻa e ngaahi vauele naʻe feʻungamālie ki aí. Kae kehe, hili ʻa e kakato ʻa e Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú (“Fuakava Motuʻa”), naʻe ohi ʻe he kau Siu ʻe niʻihi ʻa e tui fakafaʻahikehe ʻa ia naʻe hala ke leaʻaki ʻa e huafa fakafoʻituitui ʻo e ʻOtuá. ʻI heʻenau lau leʻo-lahi ha veesi Tohi Tapu ʻoku ʻi ai ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá, naʻa nau fetongiʻaki ia ʻa e kupuʻi lea hangē ko e “ʻEiki” pe “ʻOtua.” ʻI he faai atu ʻa e ngaahi senitulí, naʻe mafola ʻa e tui fakafaʻahikehe ko ení pea ko e puʻaki ʻo e huafa fakaʻotuá ʻi he kuonga muʻá naʻe faai atu pē ʻo mole. b

 ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi naʻe puʻaki ʻa e huafá ko e “Yahweh,” lolotonga ia ʻoku fokotuʻu mai ʻe he niʻihi kehe ia ʻa e ngaahi puʻaki kehe. Ko ha Takainga Tohi Tahi Mate ʻoku ʻi ai ha konga ʻo e tohi Livitikó ʻi he lea faka-Kalisí ʻoku liliu fakahangatonu ai ʻa e huafa fakaʻotuá ko e Iao. ʻOku toe fokotuʻu mai ʻe he muʻaki kau hiki-tohi Kalisí ia ʻa e ngaahi puʻaki ko e Iae, I·a·beʹ, mo e I·a·ou·eʹ, ka ʻoku ʻikai pē ke ʻilo ʻa e anga hono puʻaki ʻi he kuonga muʻá ʻi he lea faka-Hepeluú. c

Maʻuhala fekauʻaki mo e huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he Tohi Tapú

 Maʻuhala: Ko e ngaahi liliu ʻoku nau ngāueʻaki ʻa e “Sihová” naʻa nau toki tānaki ʻa e huafa ko ení.

 Moʻoni: Ko e foʻi lea faka-Hepelū ki he huafa ʻo e ʻOtuá ʻi he faʻunga ʻo e Tetakalamatoní ʻoku hā tuʻo 7,000 nai ʻi he Tohi Tapú. d Ko e lahi taha ʻo e ngaahi liliú ʻoku nau toʻo taʻeʻuhinga ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá pea fetongiʻaki ia ha hingoa fakalakanga hangē ko e “ʻEiki.”

 Maʻuhala: Ko e ʻOtua Māfimafi-Aoniú ʻoku ʻikai ke ne fiemaʻu ha huafa laulōtaha.

 Moʻoni: Ko e ʻOtuá tonu naʻá ne fakamānavaʻi ʻa e kau hiki Tohi Tapú ke ngāueʻaki hono huafá ʻo tuʻo laui afe, pea ʻokú ne fakahinohino ʻa e faʻahinga ʻoku lotu kiate iá ke ngāueʻaki hono huafá. (ʻAisea 42:8; Sioeli 2:​32; Malakai 3:​16; Loma 10:13) Ko hono moʻoní, naʻe fakahalaiaʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e kau palōfita loi naʻa nau feinga ke ʻai ke ngalo ʻi he kakaí ʻa hono huafá.​—Selemaia 23:27.

 Maʻuhala: Ko e muimui ʻi he talatukufakaholo faka-Siú, ko e huafa ʻo e ʻOtuá ʻoku totonu ke toʻo mei he Tohi Tapú.

 Moʻoni: Ko e moʻoni naʻe fakafisi ʻa e kau sikalaipe Siu ʻe niʻihi ke puʻaki ʻa e huafa fakaʻotuá. Kae kehe, naʻe ʻikai ke nau toʻo ia mei heʻenau ngaahi tatau ʻo e Tohi Tapú. ʻI ha tuʻunga pē, ʻoku ʻikai finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau muimui ʻi he ngaahi talatukufakaholo ʻa e tangatá ʻa ia ʻoku mavahe mei heʻene fekaú.​—Mātiu 15:​1-3.

 Maʻuhala: Ko e huafa fakaʻotuá ʻoku ʻikai totonu ke ngāueʻaki ia ʻi he Tohi Tapú koeʻuhí ʻoku ʻikai ʻiloʻi tonu mātē ʻa e anga hono puʻaki ia ʻi he lea faka-Hepeluú.

 Moʻoni: Ko e fakaʻuhinga ko ení ʻoku fakahuʻunga ai ʻoku ʻamanekina ʻe he ʻOtuá ʻa e kakai ʻoku nau lea ʻi he ngaahi lea kehekehé ke nau puʻaki tatau tofu pē ʻa hono huafá. Kae kehe, ʻoku fakahaaʻi ʻi he Tohi Tapú ko e kau lotu ʻa e ʻOtuá ʻi he kuohilí naʻa nau lea ʻi he ngaahi lea kehekehe pea nau puʻaki kehekehe ʻa e ngaahi hingoá.

 Ko e fakatātaá, fakakaukau ki he fakamaau ʻIsileli ko Siosiuá. Ko e muʻaki kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí naʻa nau lea faka-Hepeluú naʻa nau puʻaki ʻa hono hingoá ko e Yehoh·shuʹaʽ, lolotonga iá ko e faʻahinga naʻe lea faka-Kalisí naʻa nau puʻaki ia ko e I·e·sousʹ. ʻOku hiki ʻi he Tohi Tapú ʻa e liliu faka-Kalisi ʻo e hingoa faka-Hepelū ʻo Siosiuá, ʻo fakahaaʻi ai naʻe muimui ʻa e kau Kalisitiane ʻi he ʻuluaki senitulí ʻi he ʻalunga ʻuhinga lelei ʻo hono ngāueʻaki ʻa e sipela ʻo e hingoa naʻe angamaheniʻaki ʻi heʻenau leá.​—Ngāue 7:​45; Hepelū 4:8.

 Ko e tefitoʻi moʻoni tatau ʻe lava ke ngāueʻaki ki hono liliu ʻo e huafa fakaʻotuá. Ko e meʻa ʻoku mahuʻinga lahi ange ʻi hono puʻaki tonu mātē ʻa e huafa ʻo e ʻOtuá ko hono fakafoki ia ki hono feituʻu totonu ʻi he Tohi Tapú.

a Naʻe ngāueʻaki ʻe Tinitale ʻa e sipela “Iehouah” ʻi heʻene liliu ʻo e ʻuluaki tohi ʻe nima ʻo e Tohi Tapú. ʻI he faai mai ʻa e taimí, naʻe maliuliu ʻa e lea faka-Pilitāniá, pea naʻe ʻai ai ʻa e sipela ʻo e huafa fakaʻotuá ke fakaonopooni. Ko e fakatātaá, ʻi he 1612 naʻe ngāueʻaki ai ʻe Henry Ainsworth ʻa e sipela “Iehovah” ʻi he kotoa ʻo ʻene liliu ʻa e tohi Sāmé. ʻI heʻene fakaleleiʻi ʻa e liliu ko iá ʻi he 1639, naʻá ne ngāueʻaki ai ʻa e sipela “Jehovah.” ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kau liliu-lea ko ia naʻa nau faʻu ʻa e liliu Tohi Tapu ko e American Standard Version ʻi he 1901, naʻa nau ngāueʻaki ʻa e sipela “Jehovah” ʻi he feituʻu naʻe hā ai ʻa e huafa fakaʻotuá ʻi he tatau faka-Hepeluú.

b ʻOku pehē ʻi he New Catholic Encyclopedia, Pulusinga Ua, Voliume 14, peesi 883-​884: “ʻI ha taimi hili ʻa e ngata ʻo e Fakaheeʻí, ko e huafa Yahweh naʻe kamata ke ʻapasiaʻi makehe, pea ko e taimi ia naʻe fetongiʻaki ai ia ʻa e ʻĀTONAI pe ʻELOHIMÍ.”

c Ki ha fakamatala lahi ange, sio ki he fakamatala fakalahi A4, “Ko e Huafa Fakaʻotuá ʻi he Ngaahi Konga Tohi Tapu Faka-Hepeluú,” ʻi he Liliu Tohi Tapu ʻo e Māmani Foʻoú ʻo e Tohi Tapu Māʻoniʻoní.

d Sio ki he Theological Lexicon of the Old Testament, Voliume 2, peesi 523-​524.