ʼE Ha Koa ʼi Te ʼu Lea Fakapolofeta Ko Sesu Neʼe Ko Te Mesia?
Te tali ’i te Tohi-Tapu
ʼE fakamo’oni ki ai te Tohi-Tapu. ʼI te temi ʼae ne’e maʼuli ai ʼi te kele, ne’e lahi te ʼu lea fakapolofeta ne’e fakahoko e Sesu. ʼE ʼi ai tona pikipikiga mo te ‘Mesia te Takitaki,’ ia ia ʼae ʼe ko te ‘Fakamaʼuli ʼo te malamanei.’ (Taniela 9:25; 1 Soane 4:14) Maʼia pe la ʼi te hili ʼo tona mate, ne’e ina toe fakahoko atu te tahi atu ʼu lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te Mesia.—Pesalemo 110:1; Gaue 2:34-36.
Kotea te fakaʼuhiga ʼo te kupu “Mesia”?
Ko te kupu Fakahepeleo Mashiaḥ (Mesia) pea mo te kupu Fakakeleka Khristos (Kilisito), ʼe fakaʼuhiga ia naua ki te kupu “Fakanofo.” Kae ki te kupu “Sesu Kilisito” ʼe fakaʼuhiga ki te kupu “Sesu te fakanofo” peʼe “Sesu te Mesia.”
ʼI te temi muʼa, ne’e lau kua fakanofo he tahi moka ne’e kua liligi te lolo ki tona ʼulu, ʼe ilo’i ai leva kua hilifaki ki ai he tu’ulaga makehe mo’o takitaki. (Levitiko 8:12; 1 Samuele 16:13) Ne’e fakanofo e Sesu e te ʼAtua ko te Mesia, ko he tu’ulaga takitaki ma’oluga. (Gaue 2:36) Kae ne’e mole fakanofo e te ʼAtua ia Sesu ʼaki te lolo kae ʼaki te laumalie maʼoni’oni.—Mateo 3:16.
ʼE feala koa ki ni hahaʼi kehekehe ke natou fakahoko ia te ʼu lea fakapolofeta ʼae neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te Mesia?
Kailoa. ʼE hage pe te ʼu lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te Mesia, ko te ʼu fakailoga ʼae ʼi ʼotatou muʼamuʼa kau’i tuhi. ʼE mole feala ke maʼu e he tahi ia he fakailoga ʼe tatau mo he tahi age. ʼE toe feia pe mo te ʼu lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te Mesia. Neʼe fakahagahaga fuli ki he Mesia peʼe ko he Kilisito ʼe tahi. Kae ne’e kua fakatokaga mai ʼi te Tohi-Tapu “ʼe tutuʼu ake anai he kau Kilisito loi mo ni polofeta loi pea mo natou fakahoko anai he ʼu fakailoga lalahi pea mo he ʼu meʼa fakaofoofo, ʼi tanatou faiga ʼae ke fakaheʼi ia natou ʼae kua filifili.”—Mateo 24:24.
ʼE tou sio anai koa ki te Mesia ʼi te ka haʼu?
Kailoa. Ne’e fakakikite ʼi te Tohi-Tapu ʼe hifo mai anai te Mesia mai te hologa ʼo Tavite, Hau ʼo Iselaele. (Pesalemo 89:3, 4) Koia, ko te ʼu lisi ʼae ne’e tu’u ai te ʼu higoa ʼo te ʼu hologa Fakasutea mai te kamata’aga ki te temi ʼo Tavite ʼe mole kei ma’u. Ne’e lagi kau ʼi te ʼu maumau lahi ʼae ne’e hoko ʼi te ʼohofi e te kau Loma ia Selusalemi ʼi te ta’u 70 Hili te Temi ʼo Sesu. a Talu mai ai, ʼe mole feala ki he tahi ke ina fakamo’oni ʼe ha’u ia Sesu mai te hologa ʼo Tavite. Kae ʼi te temi ʼo Sesu ne’e kei ma’u katoa ia te ʼu lisi ʼaia ne’e mole he fakafihi ki ai ma’a ia mo natou ʼae ne’e ko ʼona fili, ne’e mole natou fakafihi’i te ui ʼae ne’e hifo lelei mai Sesu mai te hologa o Tavite.—Mateo 22:41-46.
Ko lea fakapolofeta ʼe fia ʼe tu’u ʼi te Tohi-Tapu ʼe fakahaga ki te Mesia?
ʼE mole feala ke tou ilo’i pe ’e ko lea fakapolofeta ʼe fia neʼe fai ʼo ʼuhiga mo te Mesia. ʼE feala pe ke mole tatau te faʼahiga lau te lahi ʼo te ʼu lea fakapolofeta, maʼia mo te ʼu vaega ʼae ʼe fakahagahaga tafito ki te Mesia. Ohage la ko te ʼu vaega ʼo Esaia 53:2-7. ʼE lahi te ʼu faʼahi neʼe tohi fakatomuʼa ʼo ʼuhiga mo te Mesia. Ki te manatu ʼa ʼihi, ko te ʼu vaega ʼaia ʼe fakaʼuhiga ki he lea fakapolofeta ʼe tahi, kae ki ʼihi, ko te ʼu vaega takitahi ʼe natou lau ʼe ko he lea fakapolofeta ʼe tahi.
Ko ʼihi lea fakapolofeta ʼo ʼuhiga mo te Mesia ne’e fakahoko e Sesu
Lea fakapolofeta |
ʼI te Tohi-Tapu |
Tona fakahoko |
---|---|---|
Hakoga ʼo Apalahamo |
||
Hakoga ʼo Isaake, foha ʼo Apalahamo |
||
Ne’e tupu ʼi te telepi ʼo Suta ʼi Iselaele |
||
Ne’e hifo mai te hologa hau ʼo Tavite |
||
Neʼe tupu ʼi he taʼahine taupoʼou |
||
Ne’e tupu ʼi Petelehemi |
||
ʼE fakahigoaʼi anai ko Emanuele b |
||
Ne’e tupu ʼi te kiʼi famili agavaivai |
||
Ne’e matematehi te ʼu fanau tagata ʼi te ʼosi tupu ʼa Sesu |
||
Tona pauʼi mai Esipito |
||
ʼE higoa anai ko he tagata Nasaleti c |
||
Te tagata ʼave logo ke muʼamuʼa ia koe |
||
Ne’e fakanofo ko te Mesia ʼi te ta’u 29 Hili te Temi ʼo Sesu d |
||
Ne’e fakamo’oni e te ʼAtua ko Tona ʼAlo |
||
Ne’e fa’afai ma’a te ʼapi ʼo te ʼAtua |
||
Tala he ʼu logo lelei |
||
Ne’e ina fakamafola te ʼu mo’oni ʼi Kalilea |
||
Fakahoko te ʼu milakulo ohage ko Mosese |
||
Ne’e palalau ki te ʼu manatu ʼa te ʼAtua ohage ko Mosese |
||
Ne’e lahi te ʼu mahaki ne’e ina fakamalolo |
||
Ne’e mole faiga ke tokoga’i ia ia |
||
Ne’e manava’ofa kia natou ʼae ʼe lotomamahi |
||
Ne’e ina fakaha te faitotonu ʼa te ʼAtua |
||
Faitokoni Taulekaleka |
||
Tala te huafa ʼo Sehova |
||
Faiako ʼaki ni lea fakata |
||
Takitaki |
||
Neʼe mole tui te tokolahi kia te ia |
||
Ko te maka fakatupu tukia |
||
Liʼaki e te hahaʼi |
||
Fehiʼa ki ai kae mole ʼi ai hona tupuʼaga |
||
Neʼe heka ʼi he ʼasino ʼi tana hu fakaʼaliki ki Selusalemi |
||
Ne’e viki’i e te ʼu tamaliki |
||
Ne’e ha’u ʼi te huafa ʼo Sehova |
||
Ne’e lavaki’i ia ia e tona kaume’a |
||
Ne’e lavaki’i ki te fo’i piesi ʼe 30 e |
||
Neʼe liʼaki leva ia ia e ʼona kaumeʼa |
||
Ne’e tukugakovi’i ʼaki he ʼu fakamo’oni loi |
||
Kae ʼi tona tukugakovi’i, ne’e mole gu ia. |
||
Ne’e natou ’anu’anuhi ʼona fofoga |
||
Ne’e natou ta tona ʼulu |
||
Ne’e huipi’i |
||
Ne’e ina tali agavaivai tona gaohi kovi’i |
||
Neʼe natou fonofono ke natou kakaʼi ia ia |
||
Ne’e tutuki ʼona nima pea mo ʼona vaʼe ki te pou |
||
Neʼe natou fai he toho pe ko ai ʼae ka ina ma’u anai tona kofu |
||
Neʼe lau ia ia ʼi te kau agahala |
||
Ne’e fehi’aʼinaʼi pea mo leakoviʼi |
||
Neʼe mamahi ʼuhi ko te kau agahala |
||
Neʼe hage neʼe liʼakina ia ia e te ʼAtua |
||
Neʼe natou foaki age kia te ia he moʼi vino neʼe fio ʼaki te ʼahu ke ina inu |
||
Ne’e fia inu ʼi mu’a ʼo tana mate |
||
Tamai ʼe au tuku atu ki ’ou nima toku ma’uli |
||
Ne’e mate leva |
||
Ne’e ina foaki tona ma’uli ko he totogi ma’a te tokolahi |
||
Ne’e mole pe fasi he hui ʼe tahi |
||
Ne’e huki’i |
||
Ne’e ʼavaifo ʼi te fale maka ʼa te tagata ma’u koloa |
||
Ne’e fakatu’uake |
||
Ne’e tonu ke fili he tahi mo’o fetogi ʼo Sutasi ʼae ne’e ina taki te haha’i ke natou puke ia Sesu |
||
Ne’e heka ʼi te to’omataʼu ʼo te ʼAtua |
a ʼE ui fenei ʼi te tohi neʼe fai e McClintock pea mo Strong: “ʼE mahino neʼe hoki pulihi pe te ’u tohi hologa ʼo te ʼu telepi pea mo te ʼu famili Sutea ʼi te ʼaho ʼae neʼe maumauʼi ai ia Selusalemi.”
b Ko te higoa “Immanuel” ʼi te lea Fakahepeleo ko tona fakaʼuhiga “ʼE Nofo Te ʼAtua Mo Tatou.” Pea neʼe alu tahi pe te higoa ʼaia pea mo Sesu, ʼi tona ʼuhiga Mesia. Neʼe hifo mai ia Sesu ki te kele pea mo fakahoko ai ni gaue, ʼo ina fakamoʼoni ai ʼe nofo ia te ʼAtua pea mo ʼana kau atolasio.—Luka 2:27-32; 7:12-16.
c Neʼe lagi neʼe haʼu te kupu “Nazaréen” ʼi te kupu Fakahepeleo nétsèr, ʼae ʼe fakaʼuhiga “huli.”
d Kapau ʼe ke fia maʼu he tahi ʼu fakamahino ʼo ʼuhiga mo te ʼu aluʼaga ʼi te Tohi-Tapu, ʼe fakamoʼoni neʼe ha ia te Mesia ʼi te taʼu 29 H.T.S., vakaʼi te alatike “Koteā Te Lea Faka Polofeta ʼa Taniela ʼo ʼUhiga Mo Te Haʼu ʼa Te Mesia?”
e ʼE maʼu te lea fakapolofeta ʼi te tohi ʼo Sakalia, kae neʼe ui e Mateo ko ‘te folafola ʼaeni neʼe fai e te ʼAtua ʼaki te polofeta ko Selemia.’ (Mateo 27:9) ʼI ʼihi temi, ko te tohi ʼo Selemia neʼe tuʼulaga ʼuluaki ʼi te ʼu tohi Fakatohi-tapu ʼae ʼe fakahigoaʼi te ʼu tohi ʼa te “kau polofeta.” (Luka 24:44) Ka palalau ia Mateo ki te ʼu tohi ʼaia ʼa te kau polofeta, ʼo kau ai mo te tohi ʼo Sakalia, ʼe ina ui ʼe ko te ʼu tohi ʼa “Selemia.”