Izrada asirskog rječnika – 90 godina napornog rada
DAVNE 1621. jedan je talijanski istraživač u ruševinama drevnog perzijskog grada Perzepolisa pronašao natpis pisan nekim nepoznatim pismom. Arheolozi koji su u 19. stoljeću vršili iskapanja na području današnjeg Iraka pronašli su mnogo sličnih tekstova napisanih na glinenim pločicama i zidovima palača. Ti su zapisi bili napisani na mezopotamskim jezicima kojima su govorili vladari poput Sargona II, Hamurabija i Nebukadnezara II. Pismo kojim su bili napisani sastoji se od znakova klinastog oblika, po kojima je dobilo naziv klinopis ili klinasto pismo.
Valjalo je dešifrirati to pismo kako bi se učenjaci mogli bolje upoznati s velikim civilizacijama koje su nekoć postojale na području drevne Mezopotamije. Stručnjaci koji su se bavili dešifriranjem starih klinopisnih zapisa zaključili su da bi trebalo izraditi opsežan rječnik drevnog akadskog jezika, koji je imao dva srodna narječja — asirsko i babilonsko.
Tog su se zahtjevnog posla latili učenjaci s Instituta za orijentalistiku koji djeluje u sklopu Sveučilišta u Chicagu. Izrada rječnika započela je još davne 1921, a trajala je punih 90 godina. Posljednji svezak objavljen je 2011. godine. To opsežno i iznimno vrijedno leksikografsko djelo nazvano je The Assyrian Dictionary (Asirski rječnik). U njemu se na preko 9 700 stranica objašnjava značenje raznih riječi iz jezika i dijalekata koji su se govorili na području današnjeg Iraka, Irana, Sirije i Turske u razdoblju od 3. tisućljeća pr. n. e. do 1. stoljeća n. e.
Asirski rječnik tiskan je u 26 knjiga i ima preko 9 700 stranica
Zašto je taj rječnik tako opsežan? Zašto je njegova izrada tako dugo trajala? Kome bi to djelo moglo biti od koristi?
Rječnička građa
Asirski rječnik “nije tek običan popis riječi”, objašnjava Gil Stein, ravnatelj čikaškog Instituta za orijentalistiku. “U njemu se detaljno opisuje porijeklo svake riječi, objašnjava se njena upotreba te se navode razna značenja. Stoga je to jedinstveno djelo svojevrsna enciklopedija mezopotamske kulture — njene povijesti, društvenog života, književnosti, zakonodavstva i religije. Ovaj je rječnik prijeko potreban svakom učenjaku koji se bavi istraživanjem drevnih zapisa što potječu iz mezopotamske civilizacije.”
Autori rječnika na samom su početku došli do sljedećeg zaključka: “Da bi se točno navelo značenje neke riječi, valja prikupiti sve moguće zapise u kojima se ona pojavljuje. No iz njih nije dovoljno samo povaditi riječi već treba i navesti dio okolnog teksta — onoliko koliko je potrebno da bi se jasno razumio smisao i način upotrebe pojedine riječi u datom kontekstu.” Tako je rječnik postao dragocjena zbirka navoda iz raznih klinopisnih tekstova. Osim izvornih citata rječnik sadrži i njihove prijevode.
U posljednjih dvjestotinjak godina otkriveno je nekoliko milijuna klinopisnih zapisa koji govore o mnoštvu različitih tema. Asirsko-babilonski, ili akadski, jezik u drevno je doba bio jezik diplomacije kojim su se služili narodi diljem Bliskog istoka. Ljudi koji su živjeli na tom području ujedno su pisali zakone i književna djela, bavili su se trgovinom, izučavali matematiku, astronomiju i magiju, usavršavali razne zanate te štovali svoje bogove. Stoga njihovi zapisi o svim tim i mnogim drugim temama pružaju obilje dragocjenih informacija o životu ljudi tog vremena.
Ti tekstovi ne opisuju neku čudnovatu civilizaciju koja je nama danas sasvim strana. “U njima ćete naići na mnoge pojmove i predodžbe s kojima ćete se lako moći poistovjetiti — situacije u kojima ljudi pokazuju strah i ljutnju, izražavaju ljubav ili pak čeznu za time da budu voljeni”, kaže Matthew Stolper, profesor asirologije sa Sveučilišta u Chicagu koji je 30 godina povremeno sudjelovao u izradi Asirskog rječnika. “Ima tu natpisa u kojima se kraljevi hvale da su veliki i moćni, a ima i natpisa u kojima drugi govore kako ti vladari baš i nisu bili takvi kakvima su se sami opisali.” Zapisi iz drevnog grada Nuzija, koji se nalazi na području današnjeg Iraka, pružaju nam uvid u pravne sporove stare 3 500 godina. Neki od njih vodili su se oko navodnjavanja polja, nasljedstva jedne udovice i posudbe magarca.
Je li priči došao kraj?
Asirolozi iz raznih dijelova svijeta svojim su znanjem i iskustvom dali obol tom značajnom projektu. Znanstvenicima s čikaškog Instituta za orijentalistiku trebalo je više desetljeća da slože i arhiviraju gotovo 2 milijuna kartica u kojima se objašnjava upotreba pojedinih riječi. Prvi svezak objavljen je 1956, a otad je tiskano još 20 svezaka. Kompletno tiskano izdanje rječnika, koji se sastoji od 26 knjiga, može se kupiti za nešto manje od 2 000 dolara (oko 12 000 kuna), no rječnik se može i besplatno preuzeti s interneta.
Izrada rječnika trajala je punih 90 godina. No oni koji su sudjelovali u tom divovskom pothvatu priznaju da rječnik ima i svojih nedostataka. U jednom BBC-evom izvještaju bilo je rečeno: “Budući da urednicima još uvijek nije poznato značenje nekih riječi te da stalno dolazi do novih otkrića, moglo bi se reći da (...) cijeloj toj priči još uvijek nije kraj.”
