Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Olsem Wanem Mi Save Finisim Ol Homwok Blong Mi?

?Olsem Wanem Mi Save Finisim Ol Homwok Blong Mi?

 “Mi taet tumas blong stap mekem ol homwok kasem 1 klok long moning. Wan samting nomo we mi stap tingbaot hemia blong go slip.”—David.

 “Samtaem mi wekap kasem 4:30 long moning blong stadi, mo afta mi wekap bakegen long 6 klok blong go long skul. !I krangke nomo!”—Theresa.

 ?Yu yu harem se yu gat tumas homwok blong mekem? Sipos yes, atikol ya i save givhan long yu.

 ?From wanem ol tija oli givim homwok?

 Sam samting long saed blong homwok, hemia se . . .

  •   i tijim yu long ol niufala samting

  •   yu lanem blong mekem gud wok blong yu nao narafala i save trastem yu

  •   i halpem yu blong kam gud moa long fasin ya blong yusum taem blong yu

  •   i givhan long yu blong kasemsave long ol samting we yu lanem long klasrum a

 “Taem ol tija oli givim homwok, hemia i wan rod blong meksua se ol studen bae oli yusum samting we oli lanem be oli no harem nomo mo biaen oli fogetem evri samting.”—Marie.

 Matematik mo sayens i halpem yu blong kam gud moa long fasin blong winim ol problem. Mo ol man we oli gat bigsave, oli talem se hemia i save wokem ol niufala nev long bren we oli joen tugeta mo oli kam strong. Taswe, !homwok i olsem wan eksasaes blong bren blong yu!

 Nating sipos yu no luksave se homwok i givhan olsem wanem, be hem i wan samting long laef we yu mas fesem. Gud nius hemia se: Nating se yu no save jusum hamas homwok blong oli givim long yu, be maet yu naf blong katemdaon amaon blong taem we bambae yu spenem blong mekem olgeta. Bambae yumi luk olsem wanem yu save mekem samting ya.

 Sam advaes blong stadi

 Sipos i had long yu blong finisim olgeta homwok blong yu, maet samting we i save givhan hemia se, yu no fosem yu blong wok had tumas be yu wok long waes fasin. Traem folem ol advaes ya.

  •   Advaes 1: Mekem wan plan. Baebol i talem se: “Man we i mekem gudfala plan mo i stap wok strong long hem, hem i save kasem plante samting.” (Ol Proveb 21:5) Meksua se yu gat evri samting we yu nidim blong mekem homwok blong yu bifo we yu stat. Olsem nao bambae yu no nid blong girap blong go tekem samting we yu nidim blong yusum.

     Mo tu, jusum wan ples we bambae i givhan long yu blong tingting gud. Samfala oli laekem blong mekem homwok long haos, long wan rum we i kwaet mo i gat laet. Sam narafala oli laekem moa blong mekem homwok blong olgeta aotsaed long haos, maet long wan laebri.

     “Taem yu gat wan tul olsem wan buk o wan kalenda we yu save raetemdaon ol asaenmen we yu mas mekem mo wetaem blong mekem olgeta, hemia i save halpem yu blong yusum gud taem blong yu. Taem yu save wanem ol asaenmen we yu mas mekem mo wetaem yu mas finisim olgeta, bambae yu no wari tumas.”—Richard.

  •   Advaes 2: Oganaesem wok blong yu. Baebol i talem se: “Olgeta samting oli mas hapen . . . long fasin we i gat oda.” (1 Korin 14:40, futnot) Wetem tingting ya, yu save jusum weswan asaenmen bambae yu mekem fastaem mo weswan bambae yu mekem afta.

     Samfala oli laekem blong stat wetem ol homwok we oli moa had. Sam narafala oli laekem moa blong finisim fastaem ol homwok we oli moa isi. I gud yu jusum rod we i stret long yu.

     “Taem yu mekem wan lis, hemia i givhan blong yu save wanem samting we yu mas mekem mo folem wanem oda. Long rod ya, bambae yu harem se yu yu bos long homwok mo yu no harem se yu gat tumas homwok blong mekem.”—Heidi.

  •   Advaes 3: Statem wok. Baebol i talem se: “Yufala i mas wok had, mo yufala i no mas les.” (Rom 12:11) Yu no mas letem ol narafala samting o pleplei—we yu laekem tumas blong mekem—oli stilim taem we yu nidim blong mekem ol homwok blong yu.

     Olgeta we oli stap sloslo blong mekem homwok blong olgeta, bambae oli save mestem det-laen o bambae oli stap hariap long las minit blong finisim homwok blong olgeta—be long en, stadi mo wok blong olgeta i no rili gud. Sipos yu kwik blong statem homwok blong yu eli, bambae yu no save wari bitim mak mo harem nogud tumas.

     “Taem mi mekem homwok blong mi stret afta skul o mi kwik blong statem wan projek we mi kasem, hemia i givhan blong mi no wari tumas from afta—mo i no spolem ol narafala aktiviti tu.”—Serina.

     WAN TINGTING: Mekem homwok blong yu long sem taem evri dei. Hemia bambae i mekem se yu gat strong tingting mo i givhan long yu blong gat wan gudfala program.

  •   Advaes 4: Putum tingting i stap strong long homwok. Baebol i talem se: “Yu mas lukluk i go stret nomo long rod ya we yu stap long hem.” (Ol Proveb 4:25) Blong folem advaes ya taem yu stadi, yu no mas letem eni samting i distebem yu—speseli ol dijital samting.

     Bambae i tekem moa taem blong finisim homwok blong yu sipos yu stap go long Intenet mo yu stap teks. Be sipos yu putum tingting blong yu i stap strong long homwok blong yu, bambae yu luk se yu no wari tumas mo yu gat plante fri taem.

     “Ol samting olsem fon, kompiuta, ol video gem mo TV, oli mekem i had blong putum tingting i stap strong long wan samting. Be samting we i givhan, hemia taem mi ofem fon mo eni narafala samting we i save distebem mi.”—Joel.

  •   Advaes 5: Skelemgud samting. Baebol i talem se: “Yufala i mas soemaot long olgeta man se yufala i no stap mekem i strong tumas.” (Filipae 4:5) Sipos yu spel smol taem yu harem se yu nidim, bambae yu no harem se yu stres tumas taem yu mekem homwok blong yu. Yu save go wokbaot, ron long baskel, o go ronron.

     Sipos yu stil harem se yu gat tumas homwok blong mekem, yu save go toktok wetem ol tija blong yu. Sipos oli luk se yu rili stap mekem bes blong yu, maet oli save mekem sam jenis.

     “Yu no mas letem ol homwok oli mekem yu no moa glad mo yu wari bitim mak. Yu mekem nomo samting we yu naf blong mekem. I gat sam samting we yumi no nid blong riskim laef blong yumi from.”—Julia.

 Sam kwestin blong askem long yu wan:

  •   ?Wanem ol samting we bambae mi nidim blong mekem homwok blong mi?

  •   ?Wetaem i stret long mi blong mekem ol homwok?

  •   ?Weples bambae i isi moa long mi blong tingting gud?

  •   ?Olsem wanem blong no mekem homwok long las minit?

  •   ?Wanem sam samting we oli save sloem daon mi?

  •   ?Olsem wanem blong no letem ol dijital samting oli distebem mi?

  •   ?Olsem wanem mi save finisim homwok blong mi we mi no wari tumas?

 IMPOTEN RIMAENDA: Meksua se yu kasem save samting we yu mas mekem long homwok blong yu. Sipos yu gat sam kwestin, yu mas askem long tija bifo we yu aot long klasrum.

a Ol poen ya oli kamaot long buk ya School Power, we Jeanne Schumm i raetem.