Go long ol haf insaed long hem

OL YANGFALA OLI ASKEM

?Wanem i Save Pulum Mi Blong Mekem Eksasaes?

?Wanem i Save Pulum Mi Blong Mekem Eksasaes?

 ?From wanem mi mas eksasaes?

 Long sam kantri, ol yangfala oli no stap mekem inaf eksasaes, mo samting ya i mekem se helt blong olgeta i stap long denja. Baebol i talem se, “fasin ya blong trenem bodi i save givhan long man.” (1 Timoti 4:8) Traem tingbaot:

  •   Eksasaes i givhan long man blong i harem gud. Taem man i muvmuv, bodi blong hem i wokem endorphins, hemia ol kemikol long bren we oli mekem se man i rilaks mo i hapi. Samfala oli talem se eksasaes i olsem wan meresin blong mekem man i no kasem sik ya dipresen.

     “Sipos mi go ronron long eli moning, bodi blong mi bae i wok gud blong ful dei, mo mi glad. Taem mi ronron, mi harem gud moa.”—Regina.

  •   Eksasaes i save mekem yu yu luk naes. Taem yu eksasaes gud, samting ya bambae i halpem yu blong yu kam strong mo fit, mo yu harem se yu gat strong tingting blong mekem samting.

     “!Mi harem gud se naoia mi save hang long wan aean mo mi skelem mi wan, ten taem, bifo mi no save mekem nating! Beswan samting se, mi save se mi stap lukaot gud long bodi blong mi.”—Olivia.

  •   Eksasaes i save mekem yu laef longtaem. Taem yu eksasaes, yu stap mekem i gud long hat blong yu mo yu save pulum gud win. Mo tu, Aerobic eksasaes i save givhan long man blong i blokem sik blong hat (coronary artery disease), wan sik we i kilim i ded plante man mo woman.

     “Taem yumi gat wan gudfala program blong mekem eksasaes, yumi soemaot long God we i mekem olgeta samting se yumi glad mo yumi tinghae long bodi we hem i givim long yumi.”—Jessica.

 Stamba poen: Eksasaes i givhan bigwan long fiuja blong yu, mo i save mekem yu harem gud naoia tu. Wan yang gel nem blong hem Tonya i talem se: “Yu neva mas talem se: ‘Man, mi wis se mi bin go wokbaot long bus o mi go ronron.’ Be taem mi lego ol eskius blong mi mo mi mekem eksasaes, mi no rigret nating.”

Wan trak we man i no lukaot gud long hem, sloslo bambae i no moa wok gud. Sem samting i save hapen long bodi blong yu, sipos yu les blong mekem eksasaes

 ?Wanem i stap blokem mi blong no eksasaes?

 Hemia sam long ol samting we i save blokem yumi:

  •   I no gat samting i pusum yu blong eksasaes. “Taem yu yangfala, yu ting se yu strong. Mo i had blong yu tingbaot se wan dei, bambae yu save gat problem blong helt. From yu ting se ol olfala nomo oli stap gat helt problem.”—Sophia.

  •   No gat taem. “From we laef blong mi i bisi, mi mas makemaot wan taem blong kakae gud mo slip. Be blong faenem taem blong mekem eksasaes, oltaem i had.”—Clarissa.

  •   Mi no joen long jim. “!I sas blong man i stap fit oltaem, from we sipos hem i wantem go long jim, hem i mas pem!”—Gina.

 Sam samting blong tingbaot:

 ?Wanem bigfala samting we i blokem yu blong eksasaes? Blong winim samting we i stap blokem yu, yu mas wok had. Taem yu winim, bambae yu glad we yu glad.

 ?Wanem eksasaes i stret long mi, blong mi save stap helti?

 Hemia sam samting blong mekem:

  •   Yu no mas dipen long ol narafala blong oli talem long yu se yu mas stap helti.—Galesia 6:5.

  •   Stop blong mekem ol eskius. (Prija 11:4) Eksampol, yu no nid blong go long jim blong yu save stat blong gat wan program blong eksasaes. I gud yu faenem wan kaen spot o wan samting we yu laekem blong mekem, mo yu putum long program blong yu.

  •   Blong save wanem blong mekem, i gud yu askem long ol narafala se oli stap mekem wanem kaen eksasaes.—Ol Proveb 20:18.

  •   Gat wan stret program blong mekem eksasaes. I gud yu putum ol mak we yu wantem kasem mo yu raetemdaon ol samting we yu bin mekem long wan buk, nao bambae yu wantem gohed blong mekem eksasaes.—Ol Proveb 21:5.

  •   Faenem wan fren blong eksasaes wetem yu. Sipos yu faenem wan fren we yu save mekem eksasaes wetem hem oltaem, hem i save leftemap tingting blong yu mo i save halpem yu blong yu gohed long program ya.—Prija 4:9, 10.

  •   Tingbaot se bambae i gat samtaem we program blong yu bambae i no save gohed gud. Sipos samting ya i hapen, yu no mas lego, yu mas gohed blong eksasaes.—Ol Proveb 24:10.

 Skelem gud samting

 Baebol i talem long yumi evriwan se yumi mas “kontrolem ol fasin” we yumi mekem oltaem. (1 Timoti 3:2, 11) Taswe, yumi mas skelem gud fasin blong yumi blong eksasaes. Ol man we oli stap eksasaes bitim mak, plante taem oli no kasem wan gudfala samting nating. Wan yangfala gel nem blong hem Julia i talem se: “Sipos wan man i saes gud be hem i no gat hed, hem i no wan naesfala man.”

 Mo tu, yu mas lukaot long ol advaes we oli save pulum yu blong eksasaes, be bodi blong yu i no naf blong mekem ol eksasaes ya. Eksampol, wan advaes i talem se: “Taem yu harem se klosap bambae yu ded, yu mas gohed yu mekem 10 taem moa.” Ol advaes olsem oli save spolem bodi blong yu mo oli save karemaot tingting blong yu long “ol samting we oli moa impoten” long laef.—Filipae 1:10.

 Mo wan narafala samting se, ol advaes long saed blong eksasaes oli save mekem tingting blong yu i foldaon, nao yu no moa gohed. Wan yangfala gel nem blong hem Vera i talem se: “Plante gel oli stap kipim gud ol foto blong ol man we bodi blong olgeta i naes from we oli wantem kam olsem olgeta. Mo taem tingting blong olgeta i no strong blong mekem eksasaes, bambae oli lukluk ol foto ya blong oli save gat strong tingting blong mekem eksasaes. Be long en, oli stap skelem olgeta nomo wetem ol foto ya, nao tingting blong olgeta i foldaon. I moa gud we yu gat wan mak blong mekem helt blong yu i kam gud, be i no blong mekem yu luk naes nomo.”